Aleksandar Kovačić ima 11 godina i najviše od svega voli slikati. Njegova obitelj ranije se prezivala Oršuš, no zbog romskog prezimena u banci nisu bili povjerljivi prema Aleksandrovim roditeljima i nisu im htjeli dati kredit za kupnju kuće. Zbog toga je obitelj morala promijeniti prezime.
Aleksandar je jedno od šestero djece i mladih koje možete kroz dokumentarističke video uratke upoznati na izložbi "Moj dan – život djece i mladih Roma", postavljenoj u Galeriji Forum (Teslina 16, Zagreb). U njima mladi Romi govore o tome što ih zanima, čime se bave, kako se osjećaju kad dobiju pohvalu za svoj rad i trud, kakvi su im planovi za budućnost i s kakvim su se teškoćama do sada susreli zbog romskog podrijetla i predrasuda prema njihovoj zajednici.
Video radovi nastali su u produkciji kuće Fade In, a autorice radova su Martina Globočnik i Morana Ikić Komljenović. Prikazujući osobne priče Željke, Stivena, Nenada, Melanije, Antonije i Aleksandra radovi nastoje ukazati "na potrebu izjednačavanja životnih prilika mladih Roma" i doprinijeti "rušenju stereotipnih stavova, posebice onih koji posljedice siromaštva pogrešno poistovjećuju s etničkim podrijetlom", rekla nam je kustosica izložbe Karla Pudar.
Pristupačnost video radova bila je jedan od razloga zašto je za izložbu odabrana baš ta forma. Također, autorice izložbe željele su dokumentirati jedan dan života protagonista i "pružiti im priliku da ga sami tumače iz svoje perspektive, progovarajući o važnim trenucima svoga života, ali i o onim teškima, koji su ih oblikovali, za što je dokumentaristički video idealna forma. Cilj izložbe je prikazati osobne priče iz svakodnevice djece i mladih Roma, u nadi poticanja ravnopravnosti i ukidanja predrasuda nastalih na stereotipnim stavovima", kaže Pudar.
Umjesto prepričavanja i uvijek istog načina problematiziranja predrasuda, autorice kratkih dokumentaraca u ovom su slučaju odabrale promjenu fokusa i u središte filma stavile same Rome, nadajući se da će "čitanje, gledanje i slušanje njihovih osobnosti u kontekstu koji omogućava nesputano i ravnopravno izražavanje otkriti barem dio mogućnosti koje bi mladim Romima pružio život izvan margine predodređenih nejednakosti."
Jedna od autorica filmova, Martina Globočnik, opisuje nam kako su ona i kolegica Ikić Komljenović došle do sugovornika i kako je teklo snimanje.
Suradnja s romskom zajednicom u Slavoniji i Baranji ostvarena je prije par godina kroz istraživanje za izložbu Priče Roma, izloženu u osječkom "Mnogi mladi Romi danas kriju svoje porijeklo i kulturni identitet, upravo zbog predrasuda i diskriminacije s kojima se susreću u društvu" Muzeju osobnih priča. Suradnici redateljica bili su mladi ljudi iz naselja Darda, okolnih baranjskih sela i slavonskobrodskog romskog naselja Josip Rimac koji su sudjelovali u tada organiziranim radionicama. Nakon toga započelo je istraživanje za projekt Vladinog ureda za ljudska prava i nacionalne manjine, koji se bavi afirmacijom i poticanjem mladih Roma da se što duže zadrže u obrazovnom procesu.
"Imali smo jasnu polaznu točku: obrazovanje je ključan korak u integraciji Roma u hrvatsko društvo. Otkad u slavonskobrodskom naselju školski autobusi voze djecu u osnovnu školu i otkad se radi na opismenjavanju predškolske djece na inicijativu upornih i posvećenih mladih ljudi iz tamošnjeg romskog naselja, može se govoriti o konkretnim promjenama. Nama kao dokumentaristicama, ali i osobama koje barem načelno ljudski mogu razumjeti potrebu osnaživanja djece i mladih kako bi se razbio krug siromaštva, važno je bilo pokazati primjere tih promjena. Budući da znamo da u naseljima postoje dečki koji od malena igraju za lokalne nogometne klubove, kao i da ima sjajnih učenika koji pokazuju školski uspjeh, razmišljale smo o portetiranju različitih ljudi", objašnjava Morana Globočnik te dodaje da su u ostvarivanju kontakata pomogle kolegice iz Vladinog ureda koje surađuju s mladim Romima iz Međimurja, a Petra Smoljak iz Telegrama pomogla je ostvariti kontakt s obitelji Kovačić.
Sedmi video koji se može pogledati na izložbi govor je ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Alena Tahirija, u kojemu objašnjava da djeca i mladi Romi nemaju iste mogućnosti kao i djeca iz većinske zajednice. Razlozi su negativne okolnosti u kojima odrastaju – siromaštvo velikih razmjera, isključen i depriviran život – i posljedičan manjak prilika. Njihov položaj često se smatra odgovornošću pojedinca ili njihovom tradicijom, konstantno se suočavaju s predrasudama i diskrepancijom. Od djece iz većinske zajednice ne razlikuju ih interesi i afiniteti, nego okolnosti i odrastanja, manjak podrške i prilika, istaknuo je u svom govoru Tahiri.
"Mnogi mladi Romi danas kriju svoje porijeklo i kulturni identitet, upravo zbog predrasuda i diskriminacije s kojima se susreću u društvu. Bore se sa strahovima, poteškoćama i zahtjevima koje pred njih postavljaju kako obiteljski i lokalni, tako i širi društveni krugovi i sustavi, hvatajući se u koštac s nizom izazova od malih nogu, nerijetko sami. Izložbom želimo ukazati na to te poticati veću društvenu ravnopravnost, opetovano podsjećajući na univerzalnost ljudskih prava", objašnjava nam Karla Pudar.
Martina Globočnik dodatno pojašnjava: "Svi smo u neku ruku opterećeni svojim predrasudama i manjkom informacija. Kad čujete nečije osobno iskustvo, priču, događa se promjena percepcije. Mislim da je lijepo i korisno rasti, razbijati konstrukte u glavi koje imamo jedni o drugima. Položaj Roma u našem društvu je marginaliziran. Ta marginalizacija dolazi iz naše percpecije o njima. Konstrukti da su Romi stranci, neradnici, prljavi, da kradu hrvatsku djecu i "harače u ciganskim bandama" provlače se već 400 godina. Ti konstrukti nisu bezazleni. Prije progona Roma u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske – uništenja 16 000 od 16 400 Roma iz prijeratnog popisa stanovništva – postojali su već u svibnju 1941. napisi u novinama da prljavi Romi kradu djecu i pustoše polja. Danas imamo blažu retoriku, ali teško mogu povjerovati da je u pedeset godina sustavnog "Konstrukti da su Romi stranci, neradnici, prljavi, da kradu hrvatsku djecu i "harače u ciganskim bandama" provlače se već 400 godina. Ti konstrukti nisu bezazleni"rada na intergraciji Roma u društvo bilo nemoguće integrirati tu nacionalnu manjinu koja službeno broji manje od 20 tisuća ljudi. Kako da vam kažem, to je pola zagrebačke općine u kojoj živim."
Pitali smo kako su sudionici videa reagirali na filmove i kako je reagirala njihova zajednica. Martina Globočnik kaže da joj nije poznato je li i kada Vladin ured za ljudska prava i nacionalne manjine sudionicima poslao priče, jer je ta odluka bila na njima, no prepričala nam je iskustvo s prijašnje izložbe.
"Moje iskustvo s izložbom Priče Roma u Osijeku bilo je nešto predivno: ljudi koji su ti dali povjerenje vidjeli su svoje priče u Galeriji Kazamat, i tada su zapravo prvi puta došli u neku galeriju. Ponosno su govorili ‘Da, to sam ja.’ Nakon izložbe stigla je povratna informacija iz zajednice u Dardi – da su osnaženi jer je onaj dio lokalnog stanovništva koji ima nešto protiv Roma osjetio da netko iza ovih ljudi stoji. Puno bi toga bilo drugačije, kad bi iza tih ljudi na vjetrometini siromaštva i segregacije stajalo više ljudi", zaključuje.
Izložba "Moj dan – život djece i mladih Roma" nastala je u okviru projekta "Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I", sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda kojeg provodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Uz stalni postav izložba će uključivati i dodatne sadržaje: "Tijekom planiranja izložbe zaključili smo da je dobro otvoriti prostor dijaloga na ovu temu i tijekom trajanja postava, te smo planirali održati razgovore i stručna vodstva. S obzorom na novonastalu epidemiološku situacija vidjet ćemo hoće li mjere to dopustiti, ali u svakom slučaju, trenutno se radi na digitalnoj šetnji kroz izložbu, koja će biti dostupna online, te će ju svi koji nisu u mogućnosti doći do Galerije Forum moći pogledati od doma", najavljuje kustosica Karla Pudar.
Postav izložbe može se pogledati do 7. listopada 2020. u radno vrijeme Galerije Forum – otiđite i upoznajte se sa svakodnevicom djece i mladih pripadnika romske nacionalne manjine.
Tekst je objavljen u sklopu projekta "Ranjive na vidjelo" sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj teksta isključiva je odgovornost Udruge za nezavisnu medijsku kulturu.
