Misija predstavnika Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruga europskih novinara (AEJ) boravi jučer i danas u Hrvatskoj povodom zabrinjavajućeg stanja u hrvatskim medijima.
Članovi misije sastali su se s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, predstavnicima Vijeća za elektroničke medije, predstavnicima komercijalnih i neprofitnih medija, medijskim stručnjacima i predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović. Na konferenciji za medije održanoj u Hrvatskom novinarskom domu povodom završetka njihovog boravka u Hrvatskoj, članovi misije izrazili su posebno razočaranje time što je rukovodstvo Hrvatske radiotelevizije otkazalo dogovoreni razgovor s njima.
Oliver Vujović, SEEMO – South East Europe Media Organisation: Činjenica da smo došli u Hrvatsku već drugi put u manje dvije godine nije dobar znak. To govori da postoje ozbiljni problemi. No, neki su problemi koje smo istaknuli u izvještaju od prije dvije godine ipak u međuvremenu riješeni, a i sastanak s ministricom kulture bio je pozitivan, očekujemo njihovu podršku u rješavanju ostalih problema. Hrvatska treba biti dobar primjer susjedima u regiji, a to trenutno nažalost nije, iako je članica Europske unije.
Članovi misije izrazili su posebno razočaranje time što je rukovodstvo Hrvatske radiotelevizije otkazalo dogovoreni razgovor s njima.
Boris Bergant, EBU – European Broadcasting Union: Javna radiotelevizija bila je u žiži interesa naše misije. Hrvatska je imala dobru tradiciju javnog servisa, bila je u uzor u regiji, no u jednom je trenutku došlo do strašnih promjena, slično kao i u Poljskoj i Mađarskoj. Mi smo tek sada od ministrice kulture dobili neke odgovore na pitanja koja smo postavili još prije dvije godine, kada smo zatražili da se zaustavi erozija javnog servisa. Jedan od prijedloga je bio da se zakonska osnovi prilagodi europskim standardima, da se osigura politički neovisno imenovanje rukovodstva. Politika ovdje nije napravila dovoljno da se javni servis shvati kao prednost demokratskog društva. HRT-u je pala i gledanost i kredibilitet. Nekih pomaka ipak ima, primjerice u domaćoj produkciji, no mi o tome nažalost nismo imali prilike razgovarati s rukovodstvom HRT-a koje je otkazalo sastanak opravdavajući se bolešću.
Pauline Adès-Mével, RSF – Reporters without boarders: Hrvatska je na našem indeksu medijskih sloboda pala za deset mjesta i to je jedan od rzaloga zašto smo ovdje. Bugarska je od ulaska u EU zabilježila pad medijskih sloboda i sada je na posljednjem mjestu od svih zemalja članica. Nadamo se da se to neće dogoditi i Hrvatskoj.
S. Alber Ben Chamo: "Hrvatska se mora pozabaviti govorom mržnje."
Sophie Albers Ben Chamo, ECPMF – European Centre for Press and Media Freedom: Želimo upozoriti kako ni političari ni mediji ni građani ne bi trebali ignorirati govor mržnje. Iznenadilo nas je što je Vijeće za elektroničke medije u 2017. primilo 30 prijava za govor mržnje u medijima, a u 2016. tek jednu. No, od tih 30 prijava Vijeće nijedan slučaj nije ocijenilo kao govor mržnje. Hrvatska se mora pozabaviti ovim problemom.
Otmar Lahodynsky, AEJ – Association of European Journalists: Još jedna stvar na koju moramo upozoriti je transparentnost vlasništva nad medijima. Čuli smo za primjer jednog zagrebačkog odvjetnika koji je vlasnik više lokalnih medija. Tu se postavlja pitanje tko je stvarni vlasnik. Čuli smo i da tajni agenti ulaze u redakcije i ispituju novinare o izvorima. Čuli smo i da se novine pale na javnim okupljanjima, da se komedije miču iz programa zbog pritiska veteranskih udruga. Takve se stvari u jednoj pristojnoj državi ne bi smjele događati.
Marijana Camović, EFJ – European Federation of Journalists: Uvjeti rada u medijima se ne popravljaju. To je za nas neprihvatljivo, a trebalo bi biti i za državu Hrvatsku. Ne smiju se događati progoni i otpuštanja sindikalnih povjerenika. Socijalni dijalog ne postoji, kolektivni ugovori u medijima su rijetki, obeshrabruje se sindikalno organiziranje. Tu je i pitanje cenzure i autocenzure, teme se novinarima ili nameću ili zabranjuju, a to je neprihvatljivo.
