Konferenciju su organizirale Zaklada Friedrich Ebert i inicijativa 67 je previše koju su pokrenule tri sindikalne središnjice: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati i Matica hrvatskih sindikata.U raspravi koja je uslijedila sugovornici su se složili da će povišenje dobi i povećanje penalizacija za prijevremene mirovine teško pogoditi radnike te da će jedino oni iznijeti teret reforme
Kao uvod u prvu panel raspravu o međunarodnim iskustvima vezanim uz dobnu granicu za umirovljenje te humanim i demografskim aspektima rada iza 65. godine života, Celine Vanmoerkerke iz sindikata FGTB je iznijela iskustva iz Belgije, koja se u mnogočemu podudaraju s hrvatskima: vlast je bez rasprave podigla dob umirovljenja na 67 godina te uvela niz drugih loših rješenja za radnike, zbog čega su sindikati prosvjedovali u nekoliko navrata, uz snažnu podršku građana.
"Pokušavaju nas uvjeriti da nema druge opcije osim rada do 67. godine, ali to nije istina. 67 je definitivno previše, a ovdje se radi o pitanju redistribucije bogatstva i osiguranje novca za radnike koji su to bogatstvo i zaradili", poručila je Vanmoerkerke. "Belgija je sve bogatija, ali novac se ulaže u kompanije, a ne u ljude. Radnici stvaraju bogatstvo i sindikati traže da oni imaju korist o toga", dodala je.
U raspravi koja je uslijedila sugovornici su se složili da će povišenje dobi i povećanje penalizacija za prijevremene mirovine teško pogoditi radnike te da će jedino oni iznijeti teret reforme.
Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta upozorio je da mladi ljudi već pokazuju nezadovoljstvo i masovno iseljavaju te da ova, neodgovorna i nestručna reforma neće doprinijeti boljem ozračju. "Ogroman je problem što naše vlade imaju odmak od bilo koje vrste socijalne politike. Prevladavaju kruti elementi neoliberalne retorike: rast, rast, rast, a zaboravljaju čovjeka – osobito u zakonskim rješenjima. Koncept je problem. Naša socijalna država je mrtva", poručio je Strmota.
Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta poručio je da ljudi ne odlaze odande gdje im je dobro. "Teza o sretnom i produktivnom radniku je dokazana – ljude moramo smatrati ključnim strateškim potencijalom. Po elementima ekonomske sigurnosti, percepcije autonomije na poslu i zadovoljstva poslom Hrvatska zaostaje za zapadnom, ali i za istočno Europom uključenosti u donošenju odluka, a u najgorem su položaju upravo stariji radnici", istaknuo je.
Velibor Mačkić s Ekonomskog fakulteta reformu je ocijenio parcijalnom i pogrešnom. "Problem je fiskalni i ne treba ga prebiti preko mirovinskog sustava. Ova reforma je suštinski nepravedna. Zato držim fige za akciju 67 je previše. Ovo je nešto što bi definitivno trebalo podržati", zaključio je Mačkić.
