Mirovina, to sam ja!

U članku Zreo za penziju koji smo objavili početkom svibnja, navedeni su zakoni i drugi propisi prema kojima bi dekan Filozofskog fakulteta Vlatko Previšić morao zbog isteka Ugovora o radu otići u mirovinu s 1. listopada 2016. godine, bez obzira na trajanje mandata na koji je izabran. U tom je tekstu također najavljeno da se sa zanimanjem očekuje maštovito rješenje kojim će se u slučaju podobnog građanina zaslužnog Prema Zakonu o ustanovama (članak 44.) izbor na funkciju ravnatelja (dekana), izabranog zaposlenika ne abolira od odlaska u mirovinu, pa bi eventualno otvaranje takve mogućnosti moralo u odlukama biti detaljno obrazloženo ukoliko uopće postojiza pokušaj klerikalizacije Fakulteta i obrazovanja u cjelini, a od kojeg se još puno očekuje na tom planu, taj ugovor ipak produžiti unatoč jasnim propisima po tom pitanju.

Tijekom pisanja navedenog članka maštovito rješenje već je bilo izvedeno, ali zbog već tradicionalne opstrukcije informiranja zaposlenika o stvarima relevantnim za funkcioniranje Fakulteta i već uhodane cenzure informacija od strane uprave, o samom činu nije se znalo ništa. Informacije su ipak iznuđene zahtjevom na osnovi Zakona o pravu na pristup informacijama, a sadržaj dobivenih dokumenata je doista zanimljiv.

Prije uvida u dokumente treba pojasniti proceduru produljenja ugovora o radu za zaposlenike u znanstvenim zvanjima. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju  koji je na snazi od 2013. godine (članak 42. stavci 8. i 9., članak 102. stavci 8. i 9.) i Statut Sveučilišta (članak 84.b) definiraju u kojim slučajevima te po kojoj proceduri se može produžiti njihov ugovor o radu. Za profesore koji su izabrani u trajno zvanje prije 30. srpnja 2013., što je ovdje slučaj, odlukom Ustavnog suda od 18. srpnja 2014. određeno je da se tada primjenjuju odredbe o postupku na koji upućuje prva rečenica članka 102. stavka 7. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju iz 2003. u kojem je jasno naznačeno da se u tom slučaju radni odnos može produljiti do isteka akademske godine u kojoj navršava 70. godina života.

U navedenim člancima Zakona i Statuta mogućnost produljenja ugovora o radu navodi se samo ako postoji potreba za nastavkom rada znanstvenika na znanstveno-nastavnom radnom mjestu i to prema strogo utvrđenim pravilima. Pozicija dekana fakulteta nigdje se uopće ne navodi kao osnova za produljenje već je ta mogućnost striktno ograničena samo za potrebe rada na znanstveno-nastavnom radnom mjestu. Sama procedura za produljenje ugovora o radu prema zapisniku 1. sjednice Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki U trenutku kada zaposlenik Vlatko Previšić potpisuje dodatak ugovora, dekan Vlatko Previšić biva odsutan s Fakulteta te ugovor u njegovo ime potpisuje prodekan za organizaciju i razvoj, Željko Holjevacrazvoj održane 16. lipnja 2014. (prije nego što je g. Previšić izabran za dekana Filozofskog fakulteta), a koje je prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ovlašteno za izradu kriterija i odobravanje takvih produljenja, definirana je ovako:

"Prema proceduri, prijedlog kandidata, nakon što prođe fakultetsko vijeće, upućuje se na Matični odbor koji utvrđuje jesu li ispunjeni znanstveni uvjeti. Ukoliko su znanstveni uvjeti ispunjeni, Matični odbor upućuje prijedlog Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje bi trebalo pojedinačno utvrditi nastavnu izvrsnost. S obzirom na veliki broj predmeta, predloženo je da Matični odbori, (nakon što utvrde ispunjenje kriterija za znanstvena zvanja) upute prijedlog na prethodno mišljenje Senatu sveučilišta, odnosno Vijeću veleučilišta i visokih škola (za nastavna zvanja) koji utvrđuju da li je kandidat ispunio kriterij nastavne izvrsnosti. Kada prijedlog prođe proceduru znanstveno-nastavne izvrsnosti, prijedlog se vraća Stručnom povjerenstvu Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj koje će izraditi listu kandidata koji zadovoljavaju uvjete."

Ni na jednoj od do sada održanih sjednica Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj ne pojavljuje se ime Vlatka Previšića u točkama gdje se odlučuje o produljenju ugovora o radu za djelatnike iznad 65 godina života.

U nastavku slijedi kratka kronologija maštovitog produženja ugovora o radu.

1. Na traženje Odsjeka za pedagogiju obrazloženim potrebom za nastavkom rada na znanstveno-nastavnom mjestu dr.sc. Vlatku Previšiću profesoru u trajnom zvanju na sjednici Fakultetskog vijeća održanoj 16. lipnja 2011. godine, prema tada važećim propisima, odobreno je produljenje radnog odnosa nakon navršene 65. godine života do isteka akademske godine u kojoj navršava 70 godina života, što u njegovom slučaju znači do 30. rujna 2016.

2. Kandidira se za funkciju dekana te nakon prvog neuspješnog pokušaja u kojem ima protukandidata u ponovljenom postupku izbora pojavljuje se kao jedini kandidat i dobiva suglasnost rektora i Senata za svoj prijedlog programa rada.

3. Na funkciju dekana izabran je 30. listopada 2014. unatoč "potrebama" za njegovim radom na Odsjeku za pedagogiju koji su predstavljali osnovu za odobravanje produljenja ugovora o radu.

4. Propisana procedura za produljenje dekanovog ugovora o radu za potrebe ostanka do kraja mandata nikada nije pokrenuta na razini Fakulteta, a prema propisima na daljnje produljenje ni nema nikakvo pravo. Čak štoviše, Zakon o ustanovama u članku 44. stavak 2. propisuje da je upravno vijeće (Fakultetsko vijeće) dužno razriješiti ravnatelja (dekana) prije isteka mandata u slučaju ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu.
5. Nakon sve većeg nezadovoljstva studenata i zaposlenika Filozofskog fakulteta koje je jednu od svojih kulminacija imalo 6. travnja 2016. na masovnom plenumu (1. 2.) u već legendarnoj dvorani D7, dekan Previšić shvaća da od Fakulteta ne može ishoditi zahtjev za pokretanje procedure produljenja ugovora o radu jer je to u njegovom slučaju blago rečeno problematično, a izostanak podrške Vijeća za maštovito tumačenje propisa bio je vrlo vjerojatan.
6. Zbog prethodno navedenog, svega dva dana nakon masovnog iskazivanja nezadovoljstva njegovim radom 8. travnja 2016., bez prethodne odluke Fakultetskog vijeća, sam sa sobom sklapa dodatak ugovoru o radu kojim sam sebi produžuje ugovor za još jednu godinu (do 30. rujna 2017.) i to bez ikakve zakonom propisane procedure. Zanimljivo je da na dostavljenoj preslici dodatka ugovora nema dodijeljene klase i urudžbenog broja.

U dodatku ugovora kojim je dekan Vlatko Previšić produžio Ugovor o radu zaposleniku Vlatku Previšiću poziva se na odluke Fakulteta i Senata u kojima se ni na jednom mjestu ne navode članci Zakona, Statuta ili nekog drugog propisa po kojima bi to bilo moguće napraviti. Navođenje po kojim propisima te odluke omogućavaju produljenje ugovora o radu, sigurno bi trebale biti sastavni dio tih odluka. Odluka Senata poziva se samo na članak 21. točka 15. Statuta Sveučilišta koji se odnosi na nadležnost Senata da na prijedlog rektora daje suglasnost na programe predloženika za dekane fakulteta i ništa više od toga. Samo nabrajanje akademskih godina mandata na koji je izabran dekan svakako nije dovoljno jer produljenje ugovora o radu ima svoja zakonski i statutarno jasno određena pravila. Kako je već rečeno, prema Zakonu o ustanovama (članak Studenti i, napokon, zaposlenici su konačno prevladali svoje strahove i počeli razbijati strukture autokratskog vođenja Fakulteta. Sve manje se pokoravaju nametnutom autokratskom stilu vođenja Fakulteta od strane uprave44.) izbor na funkciju ravnatelja (dekana), izabranog zaposlenika ne abolira od odlaska u mirovinu, pa bi eventualno otvaranje takve mogućnosti moralo u odlukama biti detaljno obrazloženo ukoliko uopće postoji.

Posebna zanimljivost ovog ugovora je da u trenutku kada zaposlenik Vlatko Previšić potpisuje dodatak ugovora, dekan Vlatko Previšić biva odsutan s Fakulteta te ugovor u njegovo ime potpisuje prodekan za organizaciju i razvoj, Željko Holjevac. No dobro, možda je dekan kao "veliki poštovatelj" propisa i transparentnosti rada Fakulteta samo želio izbjeći da javnost njegov izravni potpis na obje strane ugovora interpretira kao sukob interesa ili farsu, pa nije želio istovremeno biti u prostoriji sa zaposlenikom Vlatkom Previšićem.

Za kraj, još samo napomena da takve odluke koje su donesene netransparentno i bez valjanog pravnog obrazloženja mogu Filozofskom fakultetu napraviti i materijalnu štetu je u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u dijelu VIII. Prekršajne odredbe u članku 113.a (NN 94/13) stavak 1. točka 3. stoji:

"(1) Novčanom kaznom od 30.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:

3. ne otkaže ugovor o radu osobi izabranoj u znanstveno, znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, suradničko ili nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto u slučajevima kada ovaj Zakon predviđa otkazivanje ugovora o radu zbog neispunjavanja uvjeta za reizbor, negativnog izvješća o radu ili ako ne poštuje odredbe ovoga Zakona o odlasku znanstvenika i nastavnika u mirovinu."

Zadovoljstvo ostanka g. Previšića na funkciji dekana usprkos od Vijeća pokrenutoj proceduri za njegovo razrješenje koju on za sada uspješno opstruira može Filozofski fakultet jako puno koštati na razne načine. Cijela priča ipak ima i svoju dobru stranu. Studenti i, napokon, zaposlenici su konačno prevladali svoje strahove i počeli razbijati strukture autokratskog vođenja Fakulteta. Sve manje se pokoravaju nametnutom autokratskom stilu vođenja Fakulteta od strane uprave, raspravljaju, samoorganiziraju se i pokušavaju napraviti nešto za boljitak Filozofskog fakulteta koji je na svim razinama organizacije zapušten već dugi niz godina. Na Filozofskom fakultetu se trenutno možda ispisuju stranice neke drugačije priče koja nije tipična za hrvatsku stvarnost. Nadajmo se da neće završiti na lomači za inkviziciju uvijek spremnih aktera kao žrtva prinesena njihovim materijalnim interesima.