U dopisu Hrvatskom saboru ministar Jakovina napisao je da će izmjenama Zakona o zaštiti životinja u Hrvatskoj dopustiti uzgoj činčila radi krzna! Iz ministrova dopisa jasno se vidi da Povjerenstvo za izmjene Zakona, Vlada i Sabor trebaju samo reda radi potvrditi već donesenu odluku, što ovaj pokušaj unazađivanja Zakona čini sramotnim.
Prije osam godina stupila je na snagu hvalevrijedna odredba kojom se zabranjuje uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna, uz prijelazno razdoblje od čak deset godina. Tu odredbu Zakona o zaštiti životinja podržali su tadašnja Vlada, sve vodeće parlamentarne stranke kao i one u koaliciji te saborski zastupnici, a istraživanja javnoga mnijenja pokazala su da ju podržava i preko 70 posto građana. Osim Hrvatske, zabranu uzgoja životinja radi krzna donijeli su Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Slovenija, Švicarska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Republika Makedonija, belgijska regija Valonija i brazilska država São Paulo. Osim njih, postoje djelomične zabrane u Nizozemskoj, Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj i Novom Zelandu.
Druge zemlje EU-a sve više zabranjuju uzgoj životinja radi krzna, a uzgoj s gnušanjem odbacuju i hrvatski građani.U Hrvatskoj je uzgoj činčila radi krzna i jedini takav poznat uzgoj pa je namjera ministra Jakovine da se iz odredbe o zabrani uzgoja životinja radi krzna izuzme uzgoj činčila dodatno izrugivanje zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske, proceduri donošenja zakona i volji građana. Takva izmjena Zakona je i ismijavanje onih uzgajivača koji su prekinuli uzgoj činčila i preusmjerili proizvodnju sukladno Zakonu.
Očito se radi o pogodovanju nekolicini uzgajivača koji su se nakon sedam godina prijelaznog razdoblja registrirali kao udruga, s nakanom rušenja zakonske odredbe. Postavlja se i pitanje kako to da Ministarstvo ima vremena za derogiranje Zakona o zaštiti životinja, koji žure promijeniti prije parlamentarnih izbora, a nema vremena za donošenje pravilnika koji su, prema istom zakonu, trebali biti doneseni do 2009. godine.
U vrijeme kada je zabranjen uzgoj životinja radi krzna, u Hrvatskoj je bilo više od 2000 uzgajivača činčila, a prema postojećim podacima sada ih je pedesetak. Neprihvatljivo je da tako mali broj ljudi, radi vlastita profita, određuje ozakonjenje odvratnog uzgoja i ubijanja činčila zbog nečijeg luksuza i obijesti, a time i razbacivanja resursa i zagađenja okoliša.
Uz brojne postojeće neživotinjske materijale, uzgoj životinja radi krzna potpuno je nepotreban. Činčile su divlje životinje kojima treba spasiti Prije osam godina stupila je na snagu hvalevrijedna odredba kojom se zabranjuje uzgoj životinja u svrhu proizvodnje krzna, uz prijelazno razdoblje od čak deset godina. staništa, a ne izlagati ih okrutnosti uzgoja. U industriji krzna smještene su u kaveze, izložene depresiji, stereotipnom ponašanju, samodestrukciji i kanibalizmu, a njihovo držanje za uzgoj grubo je kršenje posljednjih znanstvenih spoznaja o osjetilnim i kognitivnim sposobnostima životinja. Proizvodnja i obrada krzna stvaraju više stakleničkih plinova te zagađenja vode i zraka nego proizvodnja bilo kojeg tekstila. Usto, proizvodnja ekokrzna čak je dvadeset puta energetski učinkovitija.
Druge zemlje EU-a sve više zabranjuju uzgoj životinja radi krzna, a uzgoj s gnušanjem odbacuju i hrvatski građani. Mogućnost da Ministarstvo poljoprivrede odluči srušiti svoju ranije donesenu odredbu odašilje poruku nedosljednosti i neprofesionalnosti, a Hrvatskoj narušava ugled.
Vjerujemo da ministar Jakovina neće ući u povijest kao osoba koja je dopustila da Hrvatska obavlja prljav i neetičan posao mučnog uzgoja činčila i njihova ubijanja u plinskim komorama, strujnim udarima ili zakretanjem vratova, a da će Vlada Republike Hrvatske spriječiti rušenje zakonskih odredbi važnih za ekološki i civilizacijski razvoj Hrvatske te zaštitu životinja.
