Upozoravaju kako se ova obuhvatna akcija ubijanja odvija bez konzultacije sa stručnjacima za divlje životinje i udrugama za zaštitu životinja kojima je jedinima stalo do humanih rješenja u suživotu ljudi i divljih životinja.
U priopćenju Ministarstva kao razlog pozivu na odstrel navodi se da se povećanjem populacije čagljeva i lisica u lovištima smanjuje broj lovne divljači koja im je hrana. Ističe se i da su te vrste prijenosnici zoonoza, osobito bjesnoće. Prema tvrdnjama iz Ministarstva, cilj odstrela je unaprijediti javno-zdravstvenu sigurnost stanovništva i čuvati raznolikost naših šuma i lovišta."Paradoksalno je kriviti lisice i čagljeve da su svojom brojnošću smanjili broj lovne divljači, kada se zna da su upravo lovci odgovorni jer ubijaju prirodni plijen lisica i čagljeva. Sada će ih Ministarstvo još dodatno nagraditi mogućnošću da zarade i ubijanjem čagljeva i lisica", zaključuje Cota
Stela Cota, voditeljica Mreže za zaštitu životinja koju čine 43 udruge u Hrvatskoj, upozorava da udruge ovaj potez Ministarstva smatraju ishitrenim jer nisu navedeni statistički podaci i rezultati istraživanja koji bi potvrđivali štete i opasnosti koju lisice i čagljevi predstavljaju za stanovništvo, kao ni mjere koje je Ministarstvo dosad provelo u cilju rješavanja ovoga problema bez odstrela životinja.
"Smatramo da se ovim odstrelom prvenstveno pogoduje lovcima jer čagljevi i lisice prirodno love plijen koji je i plijen lovaca, što smatramo glavnim razlogom hajke na njih", kaže Cota.
U dopisu nadalje ističu da Ministarstvo poljoprivrede od 2011. godine kontinuirano provodi dvaput godišnje program oralne vakcinacije lisica radi iskorijenjivanja bjesnoće, što EU odobrava i sufinancira.
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede objavila je prošle godine da je Hrvatska, zbog cijepljenja lisica putem mamaca, sada zemlja u kojoj se ne bilježe životinje (divlje i domaće) pozitivne na bjesnoću. Naveli su da bi do 2018. Hrvatska mogla biti proglašena zemljom slobodnom od bjesnoće. Zadnji autohtoni slučaj bjesnoće u čovjeka u Hrvatskoj zabilježen je 1964. godine, a zabilježena su i dva importirana slučaja bjesnoće iz susjedne BiH, i to 1989. i 1995. godine. Prema tvrdnjama iz Ministarstva, cilj odstrela je unaprijediti javno-zdravstvenu sigurnost stanovništva i čuvati raznolikost naših šuma i lovišta
"Paradoksalno je kriviti lisice i čagljeve da su svojom brojnošću smanjili broj lovne divljači, kada se zna da su upravo lovci odgovorni jer ubijaju prirodni plijen lisica i čagljeva. Sada će ih Ministarstvo još dodatno nagraditi mogućnošću da zarade i ubijanjem čagljeva i lisica", zaključuje Cota.
Mreža za zaštitu životinja smatra neprihvatljivim i sramotnim organizirati i provesti ubijanja velikoga broja životinja. Umjesto da za svaki problem prvo i jedino rješenje bude ubijanje, udruge predlažu da se razmotre rješenja kao što su: smanjenje odstrelnih kvota za lovnu divljač koja je prirodni plijen čagljeva i lisica, nastavak provedbe oralne vakcinacije lisica, odgovorno ponašanje ljudi (ograđivanje dvorišta, ne hraniti divlje životinje, ne ostavljati smeće…), educiranje stanovništva da je pojava lisica u naseljenim područjima normalna pojava i da nisu opasne.
Ukazuju da se Hrvatska treba ugledati u mnoge države koje lisice smatraju urbanim životinjama, baš kao i pse i mačke, s kojima su u mirnom suživotu.
