H-Alter
 Jens Holm skreće pozornost na to da svaki čovjek izborom onoga što jede utječe na klimu. To potvrđuje i FAO, koji upozorava da je uzgoj stoke odgovoran za 18 posto svjetskih emisija stakleničkih plinova, što je više od emisija ukupnog svjetskog prometa kopnenim putem. Točnije, stočarska industrija proizvodi trećinu svjetske emisije dušikovog oksida.

 

Predsjednik SAD-a Barack Obama boravio je u petak u Kopenhagenu kako bi lobirao da Chicago dobije domaćinstvo Olimpijskih igara 2016. Međutim, Igre prvi put odlaze u Južnu Ameriku, a dok u Riju plešu na ulicama nama ostaje čekati da vidimo hoće li se Obama uskoro opet vratiti u Kopehangen. U danskom se glavnom gradu, naime, u prosincu održava velika UN-ova Konferencija o klimatskim promjenama. Da li je Obami spas klime važan barem jednako kao Olimpijske igre, ne znamo, jer još nema glasa da li će u prosincu vratiti u Kopenhagen, i sudjelovati u, kako ih je nazvala Naomi Klein, "pregovorima o okolišu s najvećim ulogom u povijesti".

jens_holm_1.jpg

Jens Holm je uoči summita u Kopenhagenu iznio zanimljivo gledanje na problematiku čovjekovog utjecaja na klimu. Dok se uglavnom ističu automobili, avioni, pitanje energije i industrije, Holm skreće pozornost na to da svaki čovjek izborom onoga što jede utječe na klimu.

amazona4_058_krave.jpg
cargill.jpg

Konzumacija mesa nastavlja rasti u svijetu pa je u Europi godišnja potrošnja mesa po stanovniku prije 40 godina iznosila 56 kilograma, a danas je oko 89. Zanimljivo je da su zemlje u razvoju pretekle razvijene zemlje. "Ne krivim ljude u Indiji, Vijetnamu, Brazilu. Oni žele živjeti kao ljudi u SAD-u i Europi. Ako vide da mi jedemo meso svaki dan, imamo po dva auta i velike kuće, žele to i oni. Mi u Europi trebamo pokazati budućost jer smo mi i stvorili problem", kaže Holm.

amazona_drvo.jpg

Ono što predlaže Jens Holm je uvođenje poreza na meso. "To je kontroverzno čak i u mojoj stranci jer smo mi stranka koja se bori za radnike i siromašne, a kolege kažu da će kobasice onda biti skuplje i siromašnima. Ja mislim da taj novac treba upotrijebiti da voće i povrće postane jeftinije."

Međutim, ova ideja čak i nije sasvim nova. Neočekivano, slična ideja je već došla iz omražene Svjetske banke. Bivši savjetnik za okoliš Robert Goodland još je 1997. predložio troškovni sustav koji bi proizvode životinjskog podrijetla učinio skupljima, "porez za učinkovito mijenjanje prehrane". Razmatralo se kako bi se hrana za prehranu stoke oporezivala ovisno o tome koliko učinkovito životinja ovu hranu pretvara u meso. "Visoki porezi na neučinkovitu hranu i nikakvi porezi na onu učinkovitu smanjili bi globalnu prehrambenu krizu i promovirali održivost", tvrdio je Goodland.

Osim poreza Holm predlaže i ukidanje subvencija proizvođačima mesa te javne kampanje svjesnosti. Kao dobar primjer istaknuo je kampanje koje se provode u nekoliko europskih gradova koji promoviraju jedan dan u tjednu bez mesa. Farmeri se često protive njegovim idejama i koriste argument gubitka radnih mjesta, ali Holm smatra da bi se uzgojem drugih vrsta hrane otvorila nova radna mjesta.

Aktivisti za prava životinja s druge strane ovakvim raspravama ponekad zamjeraju da ne uzimaju u obzir suosjećajnost prema životinjama, već da raspravljaju o životinjama opet u odnosu na njihovu korisnost prema čovjeku. Životinje imaju vrijednost same po sebi, ali uoči vrlo važne konferencije koja se sprema u Kopenhagenu važno je govoriti o svim aspektima utjecaja na klimu, jer se klimatske promjene odražavaju na život u cjelini, i na životinje jednako kao i na čovjeka.

<
Vezane vijesti