Hoće li SPD na kraju ući u veliku koaliciju s Merkeličinim konzervatvcima, na kraju će glasovanjem odlučiti svih 470 000 članova stranke, što je jedinstven slučaj u njemačkoj politici
"Pred nama je još podugačak put", priznao je bavarski ministar financija iz redova CSU-a Markus Söder nakon drugog kruga pregovora o velikoj koaliciji koji je u srijedu održan u Kući Willyja Brandta, glavnom sjedištu njemačkih socijaldemokrata u Berlinu. "Nadamo se da će zaštitnička ruka Willyja Brandta pozitivno djelovati na vas", našalio se socijaldemokrat Martin Schulz dok su zajedno pozirali ispred kipa slavnog njemačkog političara. "Ne bih se previše nadao", uzvratio mu je Söder popraćen smiješkom svojih stranačkih kolega.
Iako se 75 predstavnika demokršćanske unije CDU/CSU i SPD-a toga dana trudilo demonstrirati zajedništvo, drugi krug pregovora o crno-crvenoj koaliciji nije protekao u tako veselom raspoloženju kao prvi. Približavanje pregovaračkih stajališta ide sporo, ali u nekim se pitanjima polako ocrtavaju i prvi kompromisi.
Glavni pregovarači iz radne skupine za energetsku politiku na svom su se jučerašnjem sastanku složili da "Energiewende", veliki zaokret njemačkog energetskog sustava, treba biti čist, financijski prihvatljiv i ekološki. Godine 2014. trebao bi se, osim toga, izglasati i novi Zakon o obnovljivim energijama, ali nakon šest sati sastančenja dogovorena su samo načela.
Dogovor je postignut i oko uvođenja poreza na financijske transakcije, no oko tog su se pitanja Unija i SPD slagali već i prije. Obje stranke slažu se i da bi trebalo uvesti obvezne kvote za participaciju žena na vodećim gospodarskom pozicijama. Međutim, i ovdje nije jasno kako bi to točno trebalo izgledati. Osim toga, nazire se i rješenje u sporu oko stjecanja dvostrukog državljanstva koje bi se prema zahtjevu SPD-a ubuduće trebalo olakšati.
merkel_reuters.jpg
Strategija je jasna. Demokršćani i socijaldemokrati od laganijih će pitanja polako prelaziti na teža, a tu svakako spada i uvođenje jedinstvenog minimalca od 8,50 eura na sat koji bi vrijedio za sve gospodarske grane i na području cijele Njemačke. Šef SPD-a Sigmar Gabriel istaknuo je da je to glavni od ukupno deset uvjeta socijaldemokrata za ulazak u crno-crvenu koaliciju. No CDU/CSU taj zahtjev zasad odbija u tom obliku. Merkeličini se konzervativci zalažu za to da pitanje minimalnih satnica reguliraju same udruge poslodavaca i sindikata po pojedinim gospodarskim granama.
Teški se pregovori očekuju i u poreznoj politici. SPD je u svojoj izbornoj kampanji zahtijevao veće poreze za ljude s visokim primanjima kako bi se tim novcem financirala ulaganja. Međutim, Unija se i dalje žestoko protivi novim poreznim opterećenjima.
Kamen spoticanja predstavlja i uvođenje cestarina, najdraži projekt bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) koja već odavno planira uvesti vinjete za sve vozače. No budući da bi se njemačkim vozačima pritom smanjio porez na osobna vozila, čime bi oni ipak bili financijski privilegirani, taj projekt zasad odbija i CSU-ov partner CDU. Iako je Europska komisija prije tri dana dala zeleno svjetlo za uvođenje takve vinjete, tom se prijedlogu i dalje protivi i SPD. No unatoč svim sumnjama, i njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i šefu socijaldemokrata Sigmaru Gabrielu vjerojatno je jasno da bi uvođenje cestarina mogao biti jedini način da se prikupe prijeko potrebne milijarde za investicije u prometnu infrastrukturu ako se ne uvedu novi porezi.
soder-shultz_spd.de.jpg
Nakon afere oko američkog prisluškivanja kancelarke Merkel, svoje je mjesto u koalicijskom ugovoru našla i zaštita podataka, ali Unija i SPD o tome zasad imaju suprotna stajališta. Unija smatra da je prikupljanje podataka neophodno za borbu protiv zločina, a socijaldemokrati žele omogućiti čuvanje podataka samo u slučaju najtežih kaznenih djela te ograničiti rok pohranjivanja na maksimalno tri mjeseca.
SPD je u svojoj izbornoj kampanji zahtijevao veće poreze za ljude s visokim primanjima kako bi se tim novcem financirala ulaganja. Međutim, Unija se i dalje žestoko protivi novim poreznim opterećenjima
Prema navodima nekih njemačkih medija, socijaldemokrati u novoj vladi traže sedam do osam ministarskih fotelja, iako se dosad govorilo samo o šest. SPD kao razlog navodi činjenicu da je FDP nakon parlamentarnih izbora 2009. godine dobio pet ministarstva, unatoč osvojenih 14,6 posto glasova. Kako bi se zadovoljile obje strane, navodno se pregovara o stvaranju novih ministarskih fotelja, ali iz SPD-a takve navode oštro odbacuju.
U zamjenu za ustupke na drugim područjima, socijaldemokrati su prema nekim informacijama spremni demokršćanima prepustiti ministarstvo financija, drugu najvažniju funkciju u zemlji. Stručnjaci ističu da bi odustajanje od tog resora značilo da SPD neće pokušati znatno mijenjati dosadašnju europsku politiku kancelarke Angele Merkel koja u Europi nailazi na sve veći otpor. Naime, otkad je odgovornost za europsku politiku prešla u ruke kancelarke, njemački je ministar vanjskih poslova postao nevažan u političkom smislu. Prava je moć u rukama ministra financija koji je ujedno i glavni pregovarač u svim pitanjima koja se tiču eura i budućnosti euro-zone. Kritičari napominju da će socijaldemokrati u takvom koalicijskim brakom s demokršćanima biti samo Angelini sljedbenici.
sahra-wagenknecht_zeit.de.jpg
Stvaranje velike koalicije u težak bi položaj dovelo i opoziciju. Zeleni i ljevičarska stranka Die Linke tada više neće moći zatražiti formiranje posebnih parlamentarnih odbora ili provjeru ustavnosti pojedinih zakona. Njemački Ustav i Poslovnik Bundestaga to omogućuju samo ako takav zahtjev podrži najmanje 25 posto poslanika, a opozicija bi u slučaju velike koalicije imala samo 20 posto mjesta. Oporbenjaci upozoravaju da bi to nanijelo veliku štetu demokraciji.
Zajedno sa SPD-om, Die Linke i Zeleni imali bi osam mjesta više u Bundestagu od Unije i teoretski bi mogli izbaciti Merkel iz igre. No, SPD je već u predizbornoj kampanji isključio mogućnost takve koalicije
Sve više članova Stranke zelenih i Die Linke istovremeno zagovara i takozvanu "crveno-crveno-zelenu koaliciju". Ljevičari su nakon nedavnih izbora s 8,6 posto osvojenih glasova postali treća najjača politička snaga u zemlji. Zeleni su dobili 8,4 posto glasova. Zajedno sa SPD-om te bi dvije stranke imale osam mjesta više u Bundestagu od Unije i teoretski bi mogli izbaciti Merkel iz igre. "Ako SPD želi doista promijeniti životne uvjete većeg dijela stanovništva, stojimo im na raspolaganju. No ako radije podliježu pritisku Udruge poslodavaca i banaka, onda smo mi pogrešni partner za njih", izjavila je nedavno potpredsjednica Die Linke Sahra Wagenknecht.
No SPD je već u predizbornoj kampanji isključio mogućnost takve koalicije. Lista zamjerki je podugačka: ljevica je navodno nepredvidiva zbog unutarstranačkog razdora, protivi se NATO-u i sudjelovanju njemačkih vojnika u vojnim akcijama u inozemstvu, glasali su protiv svih paketa za spas eura itd.
Hoće li SPD na kraju ući u veliku koaliciju s Merkeličinim konzervatvcima, na kraju će glasovanjem odlučiti svih 470 000 članova stranke, što je jedinstven slučaj u njemačkoj politici. Predsjedništvo SPD-a ovaj je potez obrazložilo time da želi široku podršku stranačke baze za ulazak u koaliciju s demokršćanima. No malo tko sumnja u neuspjeh tog pothvata. Obje stranke računaju s tim da će nova njemačka savezna vlada biti sastavljena do Božića.
