Howard R. Hollem: Motiv "Rosie the Riveter" (en.wikipedia.org)<br>Howard R. Hollem: Motiv "Rosie the Riveter" (en.wikipedia.org)
Hrvatska je majkama i djeci ustavom zagarantirala državnu zaštitu, a majkama k tome još i osobitu zaštitu na radu. Dalje od toga malo je što napravila, pa tako nijedan propis ne omogućava majkama slobodne dane za period prilagodbe djeteta. "Najveći broj žena koje su na tržištu rada doživjele su neki oblik spolne diskriminacije temeljem trudnoće i temeljem svojih obveza prema djeci“, upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić

Radnica-majka često je zbog svog majčinstva kao radnica diskriminirana, a njene potrebe kao majke ponajprije su ignorirane od strane države i njenih institucija. Kolateralne žrtve spolne diskriminacije majki na tržištu rada su djeca. Ustavom RH majčinska su prava zaštićena člankom 63. (koji se odnosi na zaštitu materinstva i djece) i člankom 65. (koji se odnosi na osobitu zaštitu na radu za majke). No, unatoč ustavnoj zaštiti, zbog Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: "Poslodavci na hrvatskom tržištu rada u velikom broju slučajeva ne poštuju zakonske obveze koje imaju prema trudnicama i ženama s malom djecom"neprimjerenih zakonskih okvira na nižim razinama, u praksi su ta prava u "sivoj zoni" zakonodavstva.

Rezultati istraživanja Položaj trudnica i majki s malom djecom na tržištu rada, koje je tijekom 2012. godine provela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, pokazali su kako je 40 posto žena koje su bile trudne u određenom trenutku svoje zaposlenosti ili traženja posla bilo izloženo nepovoljnom postupanju od strane poslodavca zbog svoje trudnoće, odnosno korištenja rodiljnih prava. Također proizlazi kako 41,2 posto žena, koje su sudjelovale na tržištu rada dok su istovremeno morale brinuti za djecu stariju od jedne godine, smatra da je poslodavac prema njima postupao nepovoljno zbog njihovih obveza prema djeci.

Imaju li djeca pravo na posebnu roditeljsku brigu?

U razvoju djeteta postoje faze u kojima ono zahtjeva posebnu roditeljsku brigu, primjerice od rođenja do prve godine života, kada majka, kako bi brinula od djetetu, odlazi na zakonom propisani, plaćeni porodiljni dopust. Na koji način se krilatica "prve tri su najvažnije" podudara sa samo jednom godinom porodiljnog dopusta, priča je za sebe. Nakon isteka porodiljnog dopusta majka ponovno preuzima ulogu radnice i dijete mora upisati na dnevni boravak u jaslice ili vrtić, kako bi mogla to vrijeme provesti radeći. U jaslice se mogu upisati djeca od 6 mjeseci starosti, što je u svakom slučaju prerano za odvajanje djeteta od majke, ukoliko uzmemo u obzir faze psihofizičkog razvoja djeteta, no majke su često, zbog straha od gubitka posla i pritisnute egzistencijalnim problemima, primorane učiniti taj korak. U vrtić se mogu upisati djeca starija od 3 godine, što je ipak puno povoljniji trenutak za odvajanje djeteta od majke. U svakom slučaju, polazak djeteta u jaslice ili vrtić je period u kojemu djeca ponovno trebaju posebnu roditeljsku brigu jer je to, kako stoji na stranicama zagrebačkog gradskog Vrtića Tatjane Marinić, "jedna od najvećih promjena u životu djeteta od njegova rođenja. To predstavlja prvi djetetov iskorak iz obitelji." Preporuka psihologa u dječjim vrtićima jest da dijete prilagođavaju roditelji, te da prilagodba jasličara traje dva tjedna, a vrtićaraca tjedan dana. Za vrijeme prilagodbe roditelj je, većinom majka, odsutna s radnog mjesta. Navedeno istraživanje pravobraniteljice, provedeno uz partnersku podršku HZZ-a i udruge RODA, potvrđuje kako posebnu roditeljsku brigu većinom brinu majke.

Višnja Ljubičić (ytb-prtsc)<br>
Višnja Ljubičić (ytb-prtsc)

"Od 937 ispitanica manje od pola, njih 45 posto, odgovorilo je da smatra da bi njihov partner u potpunosti preuzeo veći udio u brizi za zajedničku djecu, kako bi one mogle lakše naći li zadržati posao. Njih 32,3 posto je odgovorilo kako bi u takvoj situaciji njihovi partneri djelomično preuzeli brigu za djecu, a 13,7 posto kako ne bi mogle računati na takvu podršku", kazala je Ljubičić u razgovoru za H-Alter.

U Hrvatskoj su prava trudnica i majki s malom djecom na rodiljne i roditeljske potpore uređena Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Nositelj nacrta i provedbe navedenog zakona je Ministarstvo socijalne politike i mladih, iz kojega na upit o tome postoji li zakonska osnova po kojoj majka (ili otac) može tražiti slobodne dane za period prilagodbe odgovaraju šturo:

"Nema zakonske osnove po čijoj bi se odredbi majci/ocu omogućilo korištenje slobodnih dana radi prilagodbe djeteta u vrtić ili jaslice."

Samo tako, bez ikakvog objašnjenja takvog zakonskog „rješenja“, ili prijedloga drugih mogućnosti snalaženja u nepovoljnoj situaciji u koju je majke dovelo upravo to nadležno ministarstvo. Člankom 86. Zakona o radu propisano je pravo na plaćeni dopust tijekom kalendarske godine, na način da radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji. Ni ovdje niti slova o periodu prilagodbe.

Ivica Lovrić, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, koji uređuje i poslovanje dječjih vrtića, kazao nam je: "PriRadnica-majka pod konstantim je pritiskom usklađivanja svojih dviju uloga, majke i radnice, zbog visokog stupnja diskriminacije na radnom mjestulagodba svakog djeteta je individualna pa se program prilagodbe organizira i realizira u suradnji razvojne službe, odgajatelja i roditelja. Upravo zbog toga što je period prilagodbe svakog djeteta individualan, ne može se propisati direktivama ili zakonima, nego je program prilagodbe sastavni dio kurikuluma svake predškolske ustanove Grada Zagreba."

Period prilagodbe zbog dobrobiti djeteta je obavezan, no oslobođenje majke od rada, za vrijeme njegovog trajanja, nije zakonom propisano. Savjetnica glavnog direktora za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Hrvatske udruge poslodavaca Nataša Novaković kaže:

"Ne postoji zakonska osnova za slobodne dane koje bi majka (ili otac) mogli tražiti baš za prilagodbu djeteta na vrtić ili školu. Naravno, ovisno o Pravilniku o radu ili Kolektivnom ugovoru, negdje može to pravo biti propisano, ali u većini slučajeva slobodni dani vezani su druge događaje u životu. Mislim da roditelji mogu pokušati tražiti slobodne dane, no hoće li ih dobiti ovisi o mogućnostima i volji poslodavca. Osim toga može tražiti dane godišnjeg odmora za period prilagodbe koji je izuzetno stresan kako djetetu tako i roditeljima."

Snađi se, sinko

"Ne postoji određena zakonska regulativa, već je mogućnost korištenja slobodnih dana, odnosno godišnjeg odmora, propisana od strane svakog pojedinog poslodavca" potvrdio je Ivica Lovrić.

Majka se može probati dogovoriti s poslodavcem, no radnički uvjeti u kojima žene često rade, na razini su na kojoj radnica ne može s poslodavcem razgovarati niti o pravima koja joj pripadaju zakonom, a kamoli o dodatnim pravima, koja zakon tek treba razmotriti i uzeti u obzir i, što je Kao posljednja opcija majci preostaje otvaranje lažnog bolovanja, što je, iz razgovora s majkama saznajemo, uobičajena praksanajvažnije, zaštititi ih. O odnosu moći između poslodavca i radnice-majke govori nam pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić:

"Najveći broj žena koje su na tržištu rada doživjele su neki oblik spolne diskriminacije (temeljem trudnoće i temeljem svojih obveza prema djeci), 414 od ukupno 937 ispitanica suočilo se s neproduživanjem ugovora o radu (34,1 posto), dobivanjem otkaza (21,2 posto) te premještajem na lošije radno mjesto (16,4 posto). U pojedinim slučajevima diskriminatorno postupanje se očitovalo i u uskraćivanju napredovanja na bolje radno mjesto, u smanjenju plaće te u onemogućavanju korištenja godišnjeg odmora."

Majka može koristiti godišnji odmor, ukoliko zakonom uopće ima pravo na godišnji, s obzirom na to koliko dugo je zaposlena i na kakvu vrstu ugovora. No, u tom slučaju majku se zakida za pravo na plaćeni odmor. Period prilagodbe nikako nije vrijeme odmora, niti za dijete niti za majku, već je stresna faza djetetova života u kojoj mu majka pomaže da se što bezbolnije prilagodi na novu okolinu, ljude u njoj i novi tempo života, to jest da započne samostalni boravak u jaslicama ili vrtiću.

Roditelji mogu prepustiti period prilagodbe djeteta trećoj osobi, koja će to odraditi iz usluge ili uz plaćanje, unatoč preporuci psihologa da dijete prilagođavaju roditelji. Osim toga plaćanje treće osobe znači dodatni rashod kućanstva.

Kao posljednja opcija majci preostaje otvaranje lažnog bolovanja, što je, iz razgovora s majkama saznajemo, uobičajena praksa. Radnica-majka Majka može koristiti godišnji odmor, ukoliko zakonom uopće ima pravo na godišnji, s obzirom na to koliko dugo je zaposlena i na kakvu vrstu ugovora. No, u tom slučaju majku se zakida za pravo na plaćeni odmorkoja je, iz razumljivih razloga, željela ostati anonimna svjedoči o svom iskustvu:

"Otišla sam kod doktorice i molila ju da mi otvori bolovanje. Rekla mi je da će mi otvoriti bolovanje na pet dana, a na još pet neka mi otvori pedijatrica. Rekla mi je i da šutim i da se pravim bolesna. Tako sve žene rade. A što drugo mogu? Što da radi majka koja nema ni godišnji, ni slobodne dane, ništa?! A s djetetom se mora."

Ukoliko majci bolovanje otvori doktor opće prakse, HZZO će joj isplaćivati 70 posto ukupnog iznosa plaće za vrijeme bolovanja. Ukoliko joj bolovanje na dijete otvori pedijatar dobivat će puni iznos plaće, što je za majku nešto povoljniji položaj, jer u prvom je slučaju financijski zakinuta, iako je s posla odsutna radi brige za dijete, a ne iz vlastitih potreba. Kako se radi o lažnom bolovanju, doktori i pedijatri se upuštaju u protuzakonite radnje ako odluče izaći majci i djetetu u susret. Ukoliko inspekcija HZZO-a utvrdi da je riječ o lažnom bolovanju, slijede sankcije. Od opomene i novčane kazne, do potencijalnog raskida ugovora s HZZO-om za doktore, a majci se automatski prekida bolovanje. Majka mora idući dan na radno mjesto, što znači i prekid prilagodbe. Zbog straha od sankcija, doktori i pedijatri majkama preporučuju da ništa ne govore poslodavcima.

Ovo je širi društveni problem koji se na taj način mora i rješavati

Radnica-majka pod konstantim je pritiskom usklađivanja svojih dviju uloga, majke i radnice, zbog visokog stupnja diskriminacije na radnom mjestu. Rezultati istraživanja iz 2012.g. pokazuju kako je postotak otkaza trudnicama u odnosu na istraživanje koje je proveo Filozofski fakultet, prije otprilike 7 godina, porastao s 10 na 55,3 posto.

"U teškoj ekonomskoj situaciji na tržištu rada žene su zbog trudnoće i materinstva posebno ranjiva skupina unutar svog spola. Imajući u vidu navedene podatke, iz istraživanja proizlazi kako poslodavci na hrvatskom tržištu rada u velikom broju slučajeva ne poštuju zakonske obveze koje imaju prema trudnicama i ženama s malom djecom", kazala je Ljubičić.

Na koji se god način majka "snađe" kako bi svoje dijete prilagodila u jaslice ili vrtić, zbog nepostojanja zakona koji bi štitio upravo to pravo, cijeli Period prilagodbe zbog dobrobiti djeteta je obavezan, no oslobođenje majke od rada, za vrijeme njegovog trajanja, nije zakonom propisanoje proces vrlo stresan i često protuzakonit. Ministarstvo socijalne politike i mladih treba hitno osmisliti zakonski okvir koji će omogućiti majci da ostvari svoje pravo na period prilagodbe bez stresa, komplikacija i straha od sankcija. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić zaključuje:

"Navedena problematika još je uvijek široko rasprostranjena u društvu te je i dalje potrebno kontinuirano provoditi adekvatne mjere kako bi se položaj majki i trudnica na tržištu rada poboljšao. Pritom posebice treba imati u vidu činjenicu kako se radi o kompleksnom društvenom problemu koji je povezan i s patrijarhalnim društvom, rodnom raspodjelom obiteljskih obveza (podjela poslova na tzv. muške i ženske) i spolnim stereotipima, kao i slabim korištenjem roditeljskog dopusta od strane očeva, ali i s obiteljskim nasiljem i to posebice ekonomskim nasiljem koje se još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje i ne sankcionira. Stoga će i daljnje aktivnosti pravobraniteljice biti usmjerene upravo na navedena područja."

Ključne riječi: prava djece, prava žena, roditeljstvo
<
Vezane vijesti