Ako ste urbani zanesenjak koji se želi upoznati sa životom na selu u okolici Zagreba, s alatima, životinjama i permakulturom, ove se subote možete uputiti na OPG Emanuela Starčevića u Dubrancu. Ako volite sarmu, na varaždinskoj tržnici OPG Cafuk prodavat će sarme kako bi prikupili financijsku pomoć za potrebitu djecu. Ako ste iz Rijeke i dosta vam je paradajza okusa plastike, u Cukarikafeu se u petak možete družiti s lokalnim proizvođačima i probati njihove proizvode. Ako vam dijete nikad nije vidjelo kravu, još nekoliko OPG-ova širom Hrvatske imat će u subotu otvorena vrata. Ovo je samo dio aktivnosti kojima se niz udruga, organizacija i proizvođača uključio u obilježavanje početka 2014. godine kao UN-ove godine obiteljske poljoprivrede.
"Ako obitelji mogu provesti vikend u trgovačkim centrima, zašto ne bi mogli otići i izvan grada do lokalnih OPG-ova i opskrbiti se hranom direktno od proizvođača. U Austriji je praksa kupovine na kućnim vratima vrlo uobičajena dok je u Hrvatskoj još iznimka", kaže Sunčana Pešak iz ZMAG-a, udruge koja je prošloga mjeseca organizirala 2. Forum za prehrambeni suverenitet u Velikoj Gorici otkuda je krenula ideja za ovu akciju.
UN će, naime, sutra službeno najaviti ovu važnu inicijativu. Još u rujnu je UN-ova konferencija za trgovinu i razvoj upozorila da se globalna situacija s proizvodnjom hrane pogoršava i pozvala da se probudimo prije nego bude prekasno, da više prakticiramo agroekološku poljoprivredu kakvu prakticiraju i mogu prakticirati samo obiteljska poljoprivredna gospodarstva. A ona ubrzano nestaju. Hrvatska tu nije izuzetak od svjetskog trenda, ali broj od više od 40 organizacija koje su prihvatile poziv na obilježavanje ovog datuma ipak daje nadu da u Hrvatskoj još postoji kritična masa koja shvaća važnost malih proizvođača.
"U Hrvatskoj su 99 posto proizvođača upravo obiteljska gospodarstva koja obrađuju 83,8 posto poljoprivrednih površina, a gotovo polovina stanovništva živi u ruralnim područjima. Posljednjih godina OPG-ovi rapidno nestaju zbog poremećaja na tržištu i neadekvatnog sustava poticaja koji ne može nadoknaditi gubitke. Prošle godine, primjerice, pad proizvodnje iznosio je gotovo deset posto. Praktički svakoga dana nestane deset OPG-ova", istaknula je Pešak.
Obiteljska gospodarstva na margini su interesa i Vlade, a i šire javnosti navikle na privremeno obilje jeftinih uvoznih proizvoda u velikim trgovačkim centrima.
Okupljeni proizvođači i udruge u otvorenom pismu Vladi i Ministarstvu poljoprivrede upozorili su na odgovornost institucija za ovakvu sitauciju.
"Obiteljska gospodarstva na margini su interesa i Vlade, a i šire javnosti navikle na privremeno obilje jeftinih uvoznih proizvoda u velikim trgovačkim centrima", ističu u pismu u kojem navode i prijedloge kako poboljšati uvjete u kojima djeluju OPG-ovi.
Istaknuli su tako da Hrvatska nije osigurala financijska sredstva za rad banke gena, da se potiskuje agrobioraznolikost iz zakonskih okvira zaštite ukupne bioraznolikosti, a zakonodavnim okvirima nije predviđena mogućnost izdvajanja tradicijske proizvodnje od strogih i često nepotrebnih higijenskih propisa koji onemogućavaju postizanje izvornosti i prijete njezinom opstanku zbog prevelikih ulaganja i promjene metodologije.
"Hrvatska ne može biti konkurentna na otvorenom tržištu s kulturama koje druge zemlje daleko efikasnije proizvode, naša posebnost leži upravo u tradiciji. Zbog financijske krize sve više županija prestaje subvencionirati troškove nadzora. Tržište eko-proizvoda još je uvijek nedovoljno razvijeno, a proizvođači su prepušteni sami sebi u svim segmentima od proizvodnje do marketinga i plasmana, često prihvaćajući i nepravedne ugovore s trgovačkim lancima kako bi opstali. Na sortnoj listi čuvanih sorata svega je nekoliko kultura, a ugroženo je 19 posto od samo 26 domaćih pasmina stoke. Vrlo mali broj proizvoda nosi oznaku izvornosti. Ne postoji ni zakon o ekološkom sjemenarstvu, a time ni domaća proizvodnja sjemena za ekološku poljoprivredu, pa su već od osnovnih postavki proizvodnje orijentirani prema stranom tržištu", ističe 40-ak udruga i OPG-ova u pismu vladi.
Međutim, kako napominje Pešak, cilje akcije je obratiti se i potrošačima. Koliko su oni značajni pokazuje primjer iz Istre gdje se nakon organizacije grupe solidarne razmjene pokazalo da nedostaje lokalnih organskih proizvođača na tom poluotoku. Time se otvorio prostor za više novih poljoprivrednika kojima je tržište praktički osigurano.
Već večeras u zagrebačkom Kinu Europu možete pogledati dokumentarni film o proizvodnji mlijeka te sudjelovati u diskusiju, program se sutra nastavlja filmom i diskusijom o sjemenu u Zelenoj akciji, a ostatak programa širom Hrvatske pogledajte ovdje: