Kukuriku koalicija ne vjeruje narodu?

Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a: Zabrinula nas je jučerašnja najava da će se referendum o priključivanju EU-u održati 22. siječnja. Zanimljivo je pritom da ju je objavio predsjednik Republike, da o njoj govori buduća ministrica vanjskih poslova, a da pritom ne čujemo budućeg premijera i budućeg predsjednika parlamenta. Mislimo da do 22. siječnja nema dovoljno vremena da bi se odgovorilo na dva pitanja, važna

Berto Šalaj

za provođenje referenduma na demokratski način. Prvo pitanje odnosi se na legislativu. Predsjednik Josipović i sam je rekao da postoje "neke manjkavosti u legislativi", a GONG pritom ističe nekoliko problema: Nije regulirana procedura glasovanja izvan mjesta prebivališta. Nije jasno hoće li se na referendum primjenjivati Zakon o popisu birača, a čak i kada bi se primjenjivao, nema dovoljno vremena za registraciju birača koji žele glasovati izvan mjesta prebivališta. Nadalje, nije riješeno pitanje promatranja referenduma, kao niti pitanje odbora koji bi ga trebali provoditi. Čudi nas stoga predsjednikova jučerašnja izjava da je svjestan manjkavosti, ali kako za promjene nema vremena. Ovaj tip manjkavosti može se riješiti u relativno kratkom roku, nakon čega bi referendum, s riješenom zakonskom regulativom, mogao biti puno legitimniji nego što bi bio u ovom slučaju.

Prisjetite se da je i buduća ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić, dan prije potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske u EU rekla kako bi bilo neodgovorno ulaziti u referendum bez solidne pripreme, pa se čak spominjao i rok do kraja ožujka za reguliranje regulative.

"Čini se da političke elite nemaju dovoljno povjerenja u građane"

Uz nedorađenost zakonskog okvira, problem je i kratko vrijeme za informiranje građana i za raspravu o ulasku Hrvatske u EU. Nakon Božića i Nove godine, preostaju nam svega dva tjedna za kampanju o ulasku u EU, a to nije dovoljno. Čini nam se da naše političke elite pritom doživljavaju referendum građana kao nužno zlo. One su pripremile velik dio posla i potpisale ugovor o pristupanju, a samo građansko izjašnjavanje tu je, tobože, samo formalnost. Sam predsjednik Josipović kaže da će naložiti diplomaciji neka što više ubrza proces ratifikacije.

Proces pridruživanja Hrvatske EU-u traje jako dugo, a u čitavom tom procesu građani su do sada bili na margini. Najvažniju ulogu su imale političke elite i ekspertne grupe. Sada, kada to pitanje konačno dolazi do građana, bilo bi potrebno dati im neko razumno vrijeme za dobivanje najvažnijih informacija i za razgovor o njima.

Čini se da političke elite nemaju dovoljno povjerenja u građane. To smo vidjeli s promjenom Ustava, u kojem je promijenjena odredba o potrebnoj većini za ulazak Hrvatske u EU. Zoran Milanović je u kampanji za parlamentarne izbore govorio da je to kampanja vraćanja povjerenja građana u političare; sada bih pozvao naše političke elite da ukažu više povjerenja građanima.

Nenad Zakošek, član Vijeća GONG-a: To što je materija referenduma u pravnom pogledu ostala nedovoljno uređena, pokazuje kako političke elite nikada nisu ozbiljno računale s time da bi se moglo dogoditi iniciranje referenduma od strane građana.

Nenad ZakošekOpćenito, one dosad nisu niti marile za taj instrument konzultiranja građana. Ovo će biti prvi referendum koji će biti proveden nakon referenduma o izdvajanju Hrvatske iz Jugoslavije, i svi deficiti vezani uz njegovo organiziranje sada izlaze na vidjelo. Predloženi rok od 22. siječnja dokaz je da se konzultiranje građana o ovom prevažnom pitanju ne smatra ozbiljnim.

"Ako političke elite i nova parlamentarna većina na ovakav način odrade organizaciju referenduma, stvorit će se podloga za mit da smo u EU otišli "kao guske u magli"

Specifičnost Hrvatske je u tome što su sve parlamentarne stranke, osim HSP-a  formirale veliku koaliciju "za Europu" i što se euroskeptični pogledi, odnosno sumnje i strahovi u vezi pridruživanje EU-u nisu mogli na pravi način artikulirati ni u Saboru, ni u javnosti. Bahato je smatrati da su strahovi vezani uz ulazak Hrvatske u EU naprosto rezultat neinformiranosti, zaostalosti ili nekakve desničarske ideološke zasljepljenosti. Sama kampanja organizacije referenduma trebala bi biti okvir za javnu raspravu u kojoj bi se legitimno artikulirali razlozi za i protiv ulaska Hrvatske u taj savez država. Tada bi političke elite, stručnjaci i mediji dobili priliku da odgovore na sasvim legitimne strahove koje pokazuju pojedine skupine građana.

Nova vladajuća većina dobila je mandat za sastavljanje vlade s parolom "Želimo vratiti povjerenje građana". Poruka je jednostavna: ovo vam je prvi korak i test da pokažete jeste li sposobni raditi na povratu povjerenja. Odluka da se 22. siječnja provede referendum značila bi pad već na prvom testu. GONG tu vidi svoju ulogu kao odvjetnika građana. Naša poruka jest - Gledamo vas i pamtimo koliko ozbiljno koristite priliku za dijalog s građanima.

U hrvatskom društvu ima mnogo više euroskepticizma nego što je to vidljivo u medijima ili u Saboru. Strah od EU-a se često spontano iskazuje. Ako političke elite i nova parlamentarna većina na ovakav način odrade organizaciju referenduma, stvorit će se podloga za mit da smo u EU otišli "kao guske u magli" - a očito je da će postojati i osnova za reproduciranje toga mita.

Tamara Ćapeta, članica Vijeća GONG-a: Nova vlada sigurno je svjesna toga da referendum legitimira odluku o ulasku u EU. Sve odluke koje će ona kasnije morati donositi, a koje zasigurno neće biti lagane, imat će legitimitet jedino ako će se njihovi donosioci moći pozvati na to da su građani doista podržali članstvo Hrvatske u EU-u.

Tamara Ćapeta

Jedan od razloga zašto se sada brza s referendumom sastoji se u tome što smo u Ustavu propisali da se on mora dogoditi 30 dana nakon donošenja odluke Sabora o udruživanju u EU. Dakle, Sabor mora prvo dvotrećinskom većinom donijeti načelnu odluku o tome da se Hrvatska želi udružiti u EU, a nakon toga postoji ustavna obveza održavanja referenduma. Nakon spominjanja 22. siječnja kao dana održavanja referenduma, možemo pretpostaviti da vladajuća većina želi  donijeti odluku o pridruživanju već na konstituirajućoj sjednici Sabora. Potrebno je zapitati se - da li nam je to doista nužno? Jer, nitko u Europi neće Hrvatskoj zamjeriti ako odmah na prvoj sjednici novog saziva Sabora ne pokaže političku volju za ulazak u EU. Odgađanje referenduma za dva tjedna do mjesec dana "kupilo" bi dodatno vrijeme za provođenje koliko-toliko smislene kampanje.

Cjelokupni tijek pregovora o ulasku Hrvatske u EU bio je skriven od očiju javnosti

Cjelokupni tijek pregovora o ulasku Hrvatske u EU bio je skriven od očiju javnosti: javnost nije znala o čemu se pregovara, niti koji su problemi iskrsavali tijekom pregovora. Upravo to bi bile bitne informacije za hrvatske građane prilikom izjašnjavanja o pristupanju. Tijek pregovora bio je dobra prilika za informiranje građana o budućnosti koja nas čeka u EU, ali ona je propuštena. Teško ju je nadoknaditi, ali sigurno ju je nemoguće nadoknaditi ako se to bude radilo ovako kako se radi: tekst sporazuma o pristupanju preveden je, i publiciran na webu, ali radi se o vrlo složenom pravnom tekstu koji niti stručnjacima nije lagan za čitanje. Vlada bi, stoga, trebala uložiti truda da u ovom kratkom vremenu do referenduma informira građane o čemu se doista pregovaralo i što su doista bili problemi tijekom pregovora, a ne da smatra kako je objavljivanje jednog tehničkog, pravnog teksta dovoljno kako bi se građani smatrali informiranima.