Glavne organizacije za zaštitu okoliša lansirale su u svibnju kampanju Krik za prirodu kao odgovor na prijedlog Komisije da se procjeni treba li postojeće zakone za zaštitu prirode u EU mijenjati. Kampanja se zalaže za poboljšanje provedbe i primjene postojećih pravila utvrđenih propisima, poznatih kao Direktiva o pticama i Direktiva o staništima.
Uz pola milijuna građana, više od 120 nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i gospodarski subjekti, poslali su jasnu poruku europskim donositeljima odluka kako propise o zaštiti prirode u EU ne treba mijenjati.
Ti propisi štite više od tisuću ključnih vrsta i preko 27 tisuća prirodnih staništa u Europi. Njima se pripisuju zasluge za očuvanje brojnih najprepoznatljivijih europskih vrsta kao što su sivi vuk, orao štekavac i obični tuljan. Kao rezultat toga, EU danas je dom najveće ekološke Uz pola milijuna građana, više od 120 nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i gospodarski subjekti, poslali su jasnu poruku europskim donositeljima odluka kako propise o zaštiti prirode u EU ne treba mijenjati.mreže Natura 2000, koja pokriva gotovo petinu površine EU. Znanstveni dokazi pokazuju da propisi učinkovito štite ključne ugrožene vrste i staništa te pridonose društveno-gospodarskom razvoju lokalnih zajednica i regija.
Usporedo s javnim savjetovanjem, Komisija se konzultirala s različitim grupama dionika, uključujući tijela državne uprave, vlasnike i korisnike zemljišta, poslovne zajednice i nevladine organizacije za zaštitu okoliša. Većina dokaza podržava europske propise za zaštitu prirode, no ukazuje na potrebu za boljom provedbom u zemljama članicama te za povećanjem sredstava za očuvanje prirode. Vrlo malo dionika dovelo je u pitanje propise u njihovom sadašnjem obliku i zatražilo reviziju: neki predstavnici poljoprivrednog sektora, udruženje privatnih vlasnika šuma i industrijski ribolovni lobi. S druge strane snažna potpora izražena je od strane ostalih gospodarstava, posebno od operatera električne mreže, ekološke poljoprivrede i turizma, cementne industrije i dr.
"U vrijeme ozbiljnih testova za Europsku uniju, ogromna podrška europskim propisima o zaštiti prirode koja dolazi iz svih krajeva kontinenta pokazuje da se ljudi mogu okupiti i braniti ono što im je zaista bitno. Europljani brinu o svojoj prirodi i propisima Unije koji je štite. Sada je vrijeme da Komisija prihvati dokaze i izradi plan za zaštitu prirode koji će se temeljiti na većim financijskim sredstvima i snažnijoj provedbi zakona", rekla je Geneviève Pons, direktorica WWF-ovog europskog programskog ureda u ime koalicije Krik za prirodu.
Potpuni rezultati konzultacija očekuju se u jesen 2015., a konačna odluka o budućnosti europskih propisa za zaštitu prirode očekuje se do lipnja 2016. Krik za prirodu u Hrvatskoj su provodile organizacije WWF Adria, BIOM, Zelena akcija i lokalni partneri, te se zahvaljuju svima koji su se uključili u kampanju.
