Nakon dvije godine od pokretanja postupka dr.sc. Darija Krešića protiv Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, Općinski sud u Varaždinu donio je prvu nepravomoćnu pozitivnu presudu u slučaju diskriminacije na radnom mjestu na osnovu spolne orijentacije. Krešić, viši asistent na Fakultetu organizacije i informatike, 2009. godine se obratio udrugama Kontra i Iskorak zbog uznemiravanja na radnom mjestu od strane kolega profesora Božidara Kličeka i neposredno nadređene osobe profesora Željka Hutinskog. Njih dvojica neprestano su iznosili šale i opaske kojima su se ismijavali sa spolnom orijentacijom mladog asistenta. Nakon dopisa koji je odvjetnik Kontre i Iskoraka uputio upravi Fakulteta organizacije i informatike, profesori Kliček i Hutinski pismeno su se ispričali zbog uznemiravanja. Krešić je nakon toga očekivao normalizaciju odnosa na Fakultetu, no dogodilo se suprotno. Iako je stekao doktorat na Sveučilištu u Erlangenu, jednom od vodećih njemačkih sveučilišta, asistent je nakon reagiranja na diskriminaciju sustavno sprečavan u redovnom napredovanju na radnom mjestu.
Nakon svega je Krešić pred Općinskim sudom u Varaždinu odlučio pokrenuti tužbu protiv Fakulteta organizacije i informatike, kojoj su se kao umješači pridružile udruge Kontra i Iskorak te Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Na to je Fakultet organizacije i informatike pokrenuo etički postupak, ali ne protiv počinitelja diskriminacije već protiv žrtve. Sveučilište je, nakon žalbe Krešića na takav postupak, imenovalo etičko povjerenstvo, no godinu i pol dana ono se nije oglasilo ni jednom izjavom. Štoviše, Željko Hutinski je unatoč tužbe u međuvremenu unaprijeđen, a Dariju Krešiću ostala je stigma s kojom se morao nositi među svojim kolegama. "Kolege koji ne donose odluke na fakultetu su na distanci jer se boje uprave. Moja svakodnevnica na fakultetu je takva da uprava za mene određuje posebne procedure - kada nešto trebam, moram predavati velik broj pismenih zahtjeva, a ostale kolege sve to mogu obaviti jednim telefonskim pozivom. Čini sve što je u njihovoj moći da mi otežaju radi i da me u konačnici otjeraju s radnog mjesta", izjavio je Krešić u razgovoru za H-Alter.
Kako bi pozvale Sveučilište da se napokon očituje o slučaju, udruge Iskorak i Kontra su u travnju ove godine održale akciju "Stop diskriminaciji na sveučilištu" ispred zgrade Sveučilišta u Zagrebu, te na simboličan način pozvale rektora Aleksu Bjeliša da odgodi odlučivanje o unapređenju Hutinskog za vrijeme trajanja navedenog sudskog postupka. Nakon svega, Sveučilište je dostavilo mišljenje etičkog povjerenstva u kojem se između ostalog navodi da je "postupak Etičkog povjerenstva Fakulteta organizacije i informatike, suprotan Zakonu o suzbijanju diskriminacije te Zakonu o ravnopravnosti spolova budući da predmetni zakoni zabranjuju tzv. viktimizaciju, odnosno propisuju da nitko ne smije trpjeti štetne posljedice zbog toga što je kao svjedok ili žrtva diskriminacije na temelju spola dao iskaz pred nadležnim tijelom ili upozorio javnost na slučaj diskriminacije". Etičko povjerenstvo Sveučilišta također navodi kako mišljenje Etičkog povjerenstva Fakulteta organizacije i informatike smatra nepotpuno i nevaljano, a posebno je navedeno i da "Etički savjet Sveučilišta u Zagrebu izjavljuje da je na Sveučilištu u Zagrebu neprihvatljiv svaki oblik neposredne i posredne diskriminacije".
Čitav postupak na kraju je završio u korist Krešića. Općinski sud u Varaždinu krajem prošlog tjedna donio je pozitivnu presudu na njegovu tužbu te je tako ovaj slučaj ušao u povijest prakse hrvatskih sudova. Sud je utvrdio da je Fakultet povrijedio pravo tužitelja na napredovanje, da ga je uznemiravao na način da je omogućio svim zainteresiranim osobama uvid u sudski zapisnik s održanog ročišta s ciljem povrede dostojanstva uzrokujući tako strah i poniženje. Osim toga, Sud je Fakultetu zabranio poduzimanje radnji kojim se sprječava napredovanje tužitelja. Sanja Juras iz Kontre smatra da je osim pozitivne presude ovaj slučaj važan i jer se LGBT osobe rijetko kada usude prijaviti diskriminaciju zbog straha od mogućih posljedica. "Osobito rijetko prijavljuju diskriminaciju na radnom mjestu iz straha da će dobiti otkaz. Stoga je Dario Krešić napravio izuzetno hrabar iskorak", objašnjava Juras.
kresic1.jpg
Ivan Jelavić, odvjetnik mladog asistenta, objašnjava da dodatnu težinu slučaju daje činjenica da je diskriminacija počinjena u akademskom okruženju. "Postupak je važan i jer je stvorio praksu za buduće slične slučajeve", kaže Jelavić te dodaje da je osoblje Fakulteta organizacije i informatike kroz medije pokušalo manipulirati javnošću. "U prvi plan se pokušava staviti činjenica da Sud u slučaju nije pronašao viktimizaciju pa je dio tužbe odbijen. No ako lopovu dokažete da je umjesto deset slika ukrao njih osam, on ipak ostaje lopov", kaže Jelavić. S ishodom slučaja zadovoljan je i Ured pravobraniteljice spolova. No Goran Selanec, zamjenik pravobraniteljice, ipak ističe kako je slučaj predugo trajao i da Sud nije prihvatio zahtjev koji se tiče postupka zaštite dostojanstva radnika na način da sam poslodavac pokrene postupak.
Nakon svega, jedino čemu se Krešić nada je da će se atmosfera na Fakultetu promijeniti. "Još ne znam da li ću pokrenuti postupak za naknadu štete i da li ću uložiti žalbu na dio presude koji je odbijen. Samo se nada da ću se napokon moći posvetiti svom znanstvenom radu", zaključio je Krešić.
