Kreće li Bandićev napad na Branimirac i Krešimirac?

U(ne)ređenje Meštrovićevog paviljona kao prva faza projekta tragikomičnog naziva "Pješački centar izvrsnosti" je završeno, ali o ostalim fazama tog famoznog projekta zainteresirana javnost i dalje ne zna ništa. Iako se radi o jednom od najvažnijih recentnih zahvata u javnom prostoru, na Neslužbeno doznajemo i da je tijekom razrade došlo do značajnih odstupanja u odnosu na idejni projekt. Tako stručna i zainteresirana javnost i dalje ne zna kako će izgledati preuređena tržnica niti koliko će to koštati. Zna se toliko da je Grad samo za izradu projektne dokumentacije izdvojio 1.366.250,00 kunaslužbenim stranicama Grada Zagreba o spomenutom projektu nema nikakvih informacija, a sve što se do sada pojavilo u medijima šturo je i nejasno.

U Gradu su, kažu za medije, ideju za šetnicu zaprimili od arhitektonskog studija Elle, "iz kojeg su ponudili drukčiju viziju prostora oko Trga žrtava fašizma. Arhitektica Loredana Stunić želi da prostor oko paviljona bude bogat zelenilom i da se stvori oaza za pješake".

O cjelovitom projektu se zna samo toliko da se odnosi na potez od Branimirove tržnice, preko Trga Petra Krešimira IV., Trga žrtava fašizma i Ulice Franje Račkog do Draškovićeve ulice, odnosno Trga hrvatskih velikana.

Međutim, ovih dana, doduše opet na kapaljku, pojavile su se nove informacije. Naime, magazin Lider objavio je nepotpisan, moguće i naručen, tekst (dostupan samo u tiskanom izdanju) Grad Zagreb ulaže stotine milijuna kuna u desetke projekata u kojem se uz neostvarene kapitalne investicije o kojima se govori desetljećima (žičara, rotor, dječja bolnica itd.), kao jedan od aktualnih projekata navodi i uređenje poteza O cjelovitom projektu se zna samo toliko da se odnosi na potez od Branimirove tržnice, preko Trga Petra Krešimira IV., Trga žrtava fašizma i Ulice Franje Račkog do Draškovićeve ulice, odnosno Trga hrvatskih velikanaBranimirova tržnica – Trg hrvatskih velikana. Čini se da se ipak odustalo od sintagme "Pješački centar izvrsnosti", u javnosti toliko puta ismijane, pa se o istom projektu sada govori kao o "otkrivanju važnih urbanih točaka koje tvore identitet i prepoznatljivost Zagreba".

Što se tiče preuređenja okoliša Meštrovićevog paviljona kao završenog projekta, o njemu se u tekstu kaže: "Osim što je otkriven spomenik kulture, uklanjanje suvišnih hortikulturnih elemenata omogućilo je nov pogled na ulice u okružju, dodajući tako vrijednost koja je cijelo vrijeme bila skrivena. Upotreba travnatih površina oko Meštrovićeva paviljona za, primjerice, izložbe skulptura na otvorenom pokazat će sve potencijale te lokacije i dodatno potencirati njezinu vrijednost i prepoznatljivost."

Ovim se prvi put na mala vrata u javnosti i službeno spominje "upotreba travnatih površina" oko paviljona, a znajući mentalni sklop našeg gradonačelnika, od izložbe skulptura do štanda s kobasicama tek je jedan mali korak u razvijanju potencijala te prestižne lokacije. Dodana vrijednost koja se spominje u tekstu mogla bi se opisati i kao povećana buka, prašina i temperatura ljeti na ogoljenom trgu s kojeg je uklonjeno preko dvadeset odraslih stabala i dvadesetak grmova.

Uostalom, već su mnogi građani koji su bili kritični prema Bandićevom projektu preuređenja okoliša Meštrovićevog paviljona anticipirali čišćenje trga od sveg visokog zelenila kao oslobađanje prostora za raznorazne "vašarske" aktivnosti kojih je pun grad. U tom smislu možda nije slučajno što na cijelom trgu nema niti jedne klupe, iako su klupe bile predviđene u projektu.

Osim analize napravljenog, tekst se bavi i budućim projektima, pa tako navodi: "Za ulicu Račkog u tijeku je određivanje uvjeta javnog Tjeranje zakupaca ujedno je i sve što se do danas napravilo na prostoru Branimirove tržnice jer je cijela stvar zapela na imovinskim odnosima i neispunjenim obavezama koje Grad ima prema nekolicini vlasnika objekata smještenih na prostoru tržnice koji ni do danas nisu riješeniarhitektonsko-urbanističkog natječaja, pri čemu je namjera premještanje parkirališta i stvaranje čiste površine za kretanje pješaka. Park Petra Krešimira IV. bit će rekonstruiran prema propozicijama Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode jer je zaštićen kao autorski rad Cirila Jegliča. Važan urbani potez, međutim, ne završava uređenjem tog perivoja, nego se u nastavku planira rekonstrukcija Branimirove tržnice koja će prema svojem konceptu i uređenju javne površine oko objekta postati prepoznatljiv simbol grada."

Dakle, spominju se još tri lokacije za buduće uređenje i potencijalnu devastaciju: Branimirova tržnica, Trg Petra Krešimira IV. i Ulica Franje Račkoga.

Zanimljivo je kako se o ovom projektu izbjegava govoriti kao o cjelovitom preuređenju jednog važnog gradskog poteza, nego se o njemu govori isključivo u kategorijama pojedinačnih faza. Treba znati da se ovdje radi o intervenciji unutar zaštićene povijesne cjeline, a prema propozicijama Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, za cjelovito uređenje javnih prostora kao što su trgovi, parkovi i pješačke zone unutar zaštićene cjeline obvezan je javni natječaj.

Upravo je izbjegavanje arhitektonsko urbanističko krajobraznog natječaja bila glavna zamjerka prilikom preuređenja Trga žrtava fašizma, gdje su i građani i struka bili složni da je neprovođenjem natječaja grubo prekršena procedura. Iz Grada poručuju da preuređenje Trga žrtava fašizma nije rekonstrukcija, nego sanacija kojom se njegov izgled "apsolutno ne mijenja u velikom obimu, gledamo prema sjeveru vidimo drvo, gledamo prema jugu vidimo drvo" (Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba u emisiji Radio Sljemena Moj firtl od 25. svibnja 2018.), o čemu smo već pisali u tekstu Čuvari gradonačelnikovog delanja.

Pod pritiskom javnosti, zastupnika u Gradskoj skupštini i prosvjednika koji su 26 tjedana svake srijede prosvjedovali zbog preuređenja Trga žrtava fašizma i paviljona mimo propisane procedure, Grad je obećao da će se za ostale faze realizacije Pješačkog centra izvrsnosti ipak provesti javni arhitektonsko urbanistički natječaj.Grad se nije previše obazirao na primjedbe Društva arhitekata i u veljači 2018. raspisana je javna nabava za izradu projektne dokumentacije, odnosno razradu postojećeg idejnog rješenja. DAZ još jednom reagira izjavom za javnost u kojoj ponovo ukazuje da se za tako značajan prostor treba raspisati arhitektonski natječaj

Međutim, bilo je to još jedno obećanje s figom u džepu jer upravo je u tijeku izrada projekata preuređenja Branimirove tržnice prema naručenom idejnom rješenju već spomenute arhitektice Loredane Stunić, koja je odgovorna ne samo za devastaciju Trga žrtava fašizma, nego i za problematično preuređenje Britanskog trga i kavane Palainovka.

Natječaj će se, navodi Lider, ipak raspisati za uređenje ulice Račkoga, ali i tu svjedočimo izvrtanju njegovog smisla jer se već u natječajnom programu prejudicira željeno rješenje – uklanjanje postojećih parkirališnih mjesta, ukupno njih čak 110. Time se natječaj svodi na više-manje kozmetičku intervenciju odabira urbane opreme, opločenja i slično u već definiran prostor, pa se tako samo fingira zakonita procedura.

Unaprijed dogovoreno ukidanje parkirališnih mjesta nije slučajno. Stanovnici Donjeg grada već godinama muku muče s parkiranjem, a iz dana u dan taj problem postaje sve veći jer je veliki broj parkirališta nestao zbog postavljanja terasa ugostiteljskih objekata.

Osim toga, u posljednje vrijeme građani učestalo upozoravaju da se mnoga parkirališna mjesta na razne načine ukidaju, primjerice neposredno uz raskrižja zbog bolje preglednosti raskrižja, što bi bilo legitimno kada bi se radilo smisleno i stručno, ali primijećen je veliki broj potpuno nelogično ukinutih mjesta, a upravo traje i natječaj za dodjelu rezerviranih parkirališnih mjesta. Na taj način umjetno se stvara nedostatak parkirališta i indirektno se daje argumentacija za gradnju javnih garaža u najstrožem centu grada, što već dugo vremena zagovara gradonačelnik, ali to je već jedna druga tema.

Slijedeće na redu moglo bi biti odavno najavljeno preuređenje Branimirove tržnice. Nesporno je da je ovaj prostor već dugo derutan i zapušten i da mu je potrebna obnova, kao uostalom i većini gradskih tržnica. "Obnova" je doista i započela 2015. godine stihijskim uklanjanjem štandova i Zanimljivo je kako se o ovom projektu izbjegava govoriti kao o cjelovitom preuređenju jednog važnog gradskog poteza, nego se o njemu govori isključivo u kategorijama pojedinačnih faza. Treba znati da se ovdje radi o intervenciji unutar zaštićene povijesne cjelinemontažnih objekata s tržnice, o čemu se dosta pisalo u medijima, a gradonačelnik je tada izjavio da će "projekt Branimirove tržnice biti najljepši u Hrvatskoj, centar tržne izvrsnosti", što se vrlo lijepo slaže s temom pješačkog centra izvrsnosti i daje naslutiti da se ideja podvaljivanja izvrsnosti već dugo kuha u gradonačelnikovoj glavi.

Tjeranje zakupaca ujedno je i sve što se do danas napravilo na prostoru tržnice jer je cijela stvar zapela na imovinskim odnosima i neispunjenim obavezama koje Grad ima prema nekolicini vlasnika objekata smještenih na prostoru tržnice koji ni do danas nisu riješeni. Sve se to znalo i 2015. godine i zato je posve nejasno zašto su uopće uklonjeni štandovi i montažni objekti od kojih se sve ovo vrijeme mogla ubirati najamnina, a priličan broj ljudi bi imao posao.

U ljeto 2017. godine aktualizira se uređenje Branimirove tržnice, a Grad je objavio kako je u Studiju Elle arhitektice Loredane Stunić već izrađeno idejno rješenje preuređenja na osnovu smjernica koje je zadala gradska uprava. Zahvatom je predviđena rekonstrukcija zgrade tržnice, uređenje okoliša i gradnja staklenih paviljona na vanjskom prostoru, a po završetku radova tamo bi se trebala objediniti ponuda malih ekoloških proizvođača.

Društvo arhitekata Zagreba promptno je reagiralo priopćenjem u kojem se između ostalog kaže: "Podržavamo inicijativu pojedinaca i grada da se uredi prostor Branimirove tržnice i da joj se dodijeli kvalitetan sadržaj i identitet, te pozdravljamo ideju da se spomenuti potez uredi uz naglasakVeć su mnogi građani koji su bili kritični prema Bandićevom projektu preuređenja okoliša Meštrovićevog paviljona anticipirali čišćenje trga od sveg visokog zelenila kao oslobađanje prostora za raznorazne "vašarske" aktivnosti kojih je pun grad. U tom smislu možda nije slučajno što na cijelom trgu nema niti jedne klupe, iako su klupe bile predviđene u projektu na kvalitetan pješački i biciklistički doživljaj. No imajući u vidu značaj prostora i povijesno urbano naslijeđe, inicijative pojedinaca trebaju ostati na razini inicijative, dok je provedba javnog arhitektonskog i urbanističkog natječaja apsolutno nužna za dobivanje najboljeg rješenja."

Grad se nije previše obazirao na primjedbe Društva arhitekata i u veljači 2018. raspisana je javna nabava za izradu projektne dokumentacije, odnosno razradu postojećeg idejnog rješenja. DAZ još jednom reagira izjavom za javnost u kojoj ponovo ukazuje da se za tako značajan prostor treba raspisati arhitektonski natječaj.

Čak su se i potencijalni ponuditelji u postupku javne nabave pitali nije li prema GUP-u za jedan takav zahvat potreban natječaj, no iz Grada su pojasnili: "Za planirano uređenje nije potrebno raspisati javni arhitektonski natječaj, zato jer se ne radi o zamjenskom objektu već o rekonstrukciji postojećeg objekta."

Također su u obrazloženju naveli da je idejni projekt obvezujući i da je izrađen u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode, međutim u Zavodu tvrde da "nije pronađen predmet vezan uz izdavanje posebnih uvjeta vezanih uz Izradu projektne dokumentacije rekonstrukcije tržnice Branimirova."

Javna nabava je okončana i od sedam pristiglih ponuda odabran je (najpovoljniji) ponuditelj. Zanimljivo je da se natjecala i autorica idejnog rješenja Loredana Stunić, ali njena ponuda, slučajno ili ne, nije bila najpovoljnija. Neslužbeno doznajemo i da je tijekom razrade došlo do značajnih odstupanja u odnosu na idejni projekt. Tako stručna i zainteresirana javnost i dalje ne zna kako će izgledati preuređena tržnica niti koliko će to koštati. Zna se toliko da je Grad samo za izradu projektne dokumentacije izdvojio 1.366.250,00 kuna.

Što podrazumijeva rekonstrukcija parka na Krešimircu, još nije poznato. Sam park realiziran je 1937.-1938. godine prema projektu renomiranogSpominju se još tri lokacije za buduće uređenje i potencijalnu devastaciju: Branimirova tržnica, Trg Petra Krešimira IV. i Ulica Franje Račkoga pejzažnog arhitekta Cirila Jegliča i predstavlja prvi moderni gradski perivoj u zemlji s izrazito socijalnom namjenom. Park je podijeljen u nekoliko cjelina: cvjetni vrt za odrasle, park za mlade i igralište za djecu. U sklopu parka nalazi se fontana i bazen Kozmički ciklus vode autora Josipa Seissela, nastala 1935. godine.

U smislu preuređenja spominjalo se da se tržnica i park moraju bolje povezati, što predviđa i mogućnost zatvaranja za promet Kružićeve, ulice koja Branimirovu tržnicu razdvaja od parka, a u idejnom rješenju za Branimirovu tržnicu na rubnom dijelu parka naznačene su šesterokutne forme nepoznate namjene.

Park je 2000. godine zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture, ali poznavajući sposobnost gradske uprave na čelu s Bandićem da zakone, propise i procedure ne samo rasteže do granice pucanja, nego i otvoreno krši, moramo se već sada početi brinuti za budućnost ovog spomenika i zelene oaze.