Nedavno je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva javila korisnicama svojih potpora kako postoji mogućnost da im neće uplatiti 50 posto ugovorenih sredstava u ovoj godini. To je jedna od konkretnih posljedica uredbe koju je prije nešto više od mjesec dana donijela Oreškovićeva vlada, a kojom se prihodi Zaklade od igara na sreću prepolovljavaju. Neizvjesno je hoće li se ta mogućnost realizirati jer vlada još nije imenovala niti novi saziv Upravnog odbora, koji bi trebao odlučivati o raspodjeli sredstava koje je Vlada odobrila Zakladi, a dosadašnjem sazivu istekao je mandat još početkom ožujka.
Ni od Nacionalne zaklade, a ni od Vlade nismo dobili nikakve informacije zašto se oteže s imenovanjem novoga UO-a i do kada će trajati otezanje.
Clubture: Ograničeni resursi
Jedan od korisnika sredstava je i savez udruga Clubture s čijom smo koordinatoricom Katarinom Pavić razgovarali o posljedicama smanjenja sredstava.
Kao i drugim korisnicima isplaćeno im je 50 posto ugovorenih sredstava te iako postoji mogućnost daljnjih isplata u slučaju konstituiranja novog Upravnog odbora situacija je dosta neizvjesna s obzirom na mogući pad Vlade. Iako imaju i druge izvore financiranja, oni su iznimno ograničeni, a još je problematičnije što moraju do kraja provesti projekte s ograničenim resursima. Zbog svega toga, da izbjegnu otpuštanja ljudi koji su vitalan dio njihovog programa i djelovanja, morat će smanjiti kapacitete rada.
"Glavna lekcija događaja posljednjih šest mjeseci jest da se povjerenje u institucije dugo gradi, ali da se može u kratkom roku uništiti. S druge strane, vidimo da se civilno društvo u Hrvatskoj ipak ne može tako lako umoriti kao što se mislilo, pogotovo s obzirom na događaje u posljednjih tjedan dana. Unatoč svemu i svim recentnim događajima, čini mi se da su ideje žive te da su ljudi i dalje agilni", optimistična je Pavić.
GONG: Prebacivanje u honorarni status
Među dobitnicima potpore za centar znanja nalazi se i GONG, jedna od najvećih organizacija civilnog društva koja godišnje uplati gotovo pet puta više u državni proračun, nego što dobije sredstava. Podršku za razvojnu suradnju u području centara za društveni razvoj GONG je dobio 2012. godine, a kako nam govori Saša Šegrt, voditeljica razvoja projekata i zamjenica izvršne direktorice, podrška im omogućava kakvu-takvu stabilnost i oslobađa dio vremena za bavljenje organizacijom.
Konkretno, govori Šegrt, za GONG je to značilo da su pojedine osobe dio vremena mogle posvetiti poslovima koji nisu vezani uz pojedine projekte, već uz organizaciju – praćenje javnih politika i aktualnih društveno-političkih zbivanja, analizu prijedloga zakona i propisa, sudjelovanje u javnim savjetovanjima i slično. Dobivena sredstva činila su 15 do 20 posto ukupne godišnje mase plaća i "hladnog pogona" što im je omogućilo da se prilagode nestabilnom hrvatskom kontekstu. Uz to su mogli kontinuirano raditi na edukaciji nastavnika, umrežavanju i pružanju podrške partnerskim organizacijama, ali im je znatno olakšano i povlačenje dodatnih sredstava jer su aktivnosti Centara znanja usklađivali s aktivnostima drugih projekata, odnosno koristili za njihovo sufinanciranje.
Zbog smanjenja sredstava unutar organizacije morat će doći do spajanja određenih radnih mjesta i prebacivanja pojedinih zaposlenika u honorarni status, ali problem predstavlja pitanje provedbe budućih projekata jer ne znaju hoće li se moći osigurati njihovo sufinanciranje.
"Čini se da se raspravom o udrugama koje su 'korisne' i one koje to nisu vraćamo u vremena za koja smo mislili da su zauvijek iza nas. Teško je zamisliti da se ne radi o odluci koja je ideološki motivirana. Njome se prvenstveno želi stvoriti animozitet javnosti prema onim udrugama koje vlasti doživljavaju kao smetnju. Te udruge prate kako se kreiraju i provode javne politike, na koji se način donose odluke, kako se troši javni novac; spremne su uprijeti prstom u nepravilnosti i prozvati odgovorne, a zbog svoje reputacije, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje, njihov glas privlači pažnju. Stoga je namjera otežati rad tim udrugama kroz različite financijske i administrativne pritiske, i prišiti im etiketu 'uhljeba', 'stranih plaćenika', 'crvenih, žutih ili zelenih vragova'", komentira Šegrt motive vlastodržaca za donošenje Uredbe o lutrijskim sredstvima.
Rojc: Otpuštanje dvije trećine zaposlenih
U nezavidnoj i teškoj situaciji našao se Savez udruga Rojc iz Pule koji okuplja brojne udruge koje se bave različitim djelatnostima i djeluju u Društvenom centru Rojc. Upravo zbog okupljanja udruga različitih djelatnosti SUR predstavlja jedinstven model udruživanja. Korisnici institucionalne podrške postali su ove godine te su jedni od osnivača Otvorene platforme Rojc. Zbog obustavljenih sredstava moraju otpustiti četvero od šest zaposlenih, a kako nam kaže koordinatorica Irena Boljunčić Gracin dovedeno je u pitanje cjelokupno njihovo poslovanje i djelovanje, a time i svi razvojni projekti vezani za razvoj Društvenog centra Rojc.
"U narednom razdoblju namjeravali smo omogućiti stabilnije funkcioniranje DC-a Rojc poput kafića, hostela i projekta zelenog krova. Dovedeno je u pitanje funkcioniranje Dnevnog boravka DC Rojc, kojeg je prošloj godini koristilo 27 udruga i u sklopu kojeg su provedena 103 programa. Također, DC Rojc je na proljeće 2017. godine trebao biti domaćin konferencije mreže nezavisnih centara Europe - Trans Europe Halles (TEH) na kojoj bi trebalo prisustvovati oko 250 kulturnih djelatnika iz cijele Europe, a sada je dovedeno u pitanje cjelokupna organizacija. Putem EVS (European Voluntary Service) programa krajem kolovoza trebala bi doći dva međunarodna volontera, ali sada više nismo sigurni hoćemo li ih moći primiti s obzirom na neizvjesnost i hoćemo li uspjeti zadržati ijednog zaposlenika u SUR-u", tumači posljedice smanjenja sredstava Boljunčić Gracin.
KA-Matrix: Paraliza preko noći
U sličnoj situaciji je karlovačka udruga KA-Matrix, također korisnica institucionalne podrške od prošle godine i jedna od osnivačica platforme KAoperativa, koja od 2006. godine djeluje u područjima nezavisne kulture i novih medija, neformalnog obrazovanja i aktivizma mladih. Samo prošle godine proveli su niz programa koji se na interdisciplinaran način bave pitanjima prostora, suvremene kulture i medija zahvaljujući kojima su povezali nove tehnologije, aktivno promišljanje prostora, umjetnike i stručnjake iz više gradova, kao i lokalnu civilnu i kulturnu scenu uz uključivanje javnih institucija.
Kako nam govori programska koordinatorica KA-Matrixa Manuela Kasunić svim zaposlenicima su morali smanjiti plaće, ali je najveći problem što su morali otkazati mnoštvo planova jer ih ne mogu financijski pokriti. Kasunić ističe kako je donošenje Uredbe praktički paraliziralo udrugu preko noći.
"Cijeli ured i pripadajući troškovi su bili na institucionalnoj podršci i sada toga nema, ali zasad i to uspijevamo nekako održati. Nemamo do kraja zatvorenu financijsku konstrukciju za cijelu godinu i trenutno se uspijevamo održati preko jednog IPA projekta, ali tu se javlja problem jer nam Središnja agencija za financiranje i ugovaranje isplaćuje 20 posto sredstava nakon što odobri završni izvještaj gdje smo se upravo planirali prijaviti na natječaj Nacionalne zaklade Europa plus za međufinanciranje. Puno radimo, mnogo volontiramo, ali to ne može vječno trajati", ističe Kasunić.
CGI Poreč: Posla sve više, a sigurnost neizvjesna
Centar za građanske inicijative Poreč (CGI Poreč) posljednjih 25 godina kroz svoje programe i aktivnosti štiti i promovira ljudska prava i aktivno građanstvo, pruža direktnu zaštitu, osvještava i educira gađane i građanke. Od ove godine CGI Poreč je korisnik institucionalne podrške što im je omogućilo zapošljavanje dvije osobe na puno radno vrijeme i dvije osobe na pola radnog vremena. Kako nam govori Silvia Žufić Dujmović, koordinatorica Centra, dobivenu podršku su namjeravali iskoristiti za dugoročno unapređenje i stabilizaciju udruge jer su se htjeli posvetiti evaluiranju rada i dugoročnom planiranju djelovanja na sva tri programska područja na kojima djeluju - zaštiti i promociji ljudskih prava, ženskih ljudskih prava te demokratizaciji i aktivnom građanstvu.
"U prilično smo nezavidnoj poziciji jer posla ima sve više, a materijalna je sigurnost dugoročno vrlo neizvjesna. Posvećeni smo sistemskim pozitivnim promjenama u društvu koje većinom temeljimo na našem direktnom radu s korisnicima u zaštiti ljudskih, posebice ženskih ljudskih prava", objašnjava Žufić Dujmović.
Kao primjer uspješnih rezultata rada udruge navodi činjenicu da su godinama gradili sustav potpore za zaštitu žena žrtava nasilja, što je rezultiralo osnivajem Sigurne kuće Istra. Žufić Dujmović nije optimistična da će se iznos podrške povećati, kako kaže, zbog neprijateljskog odnosa države spram udruga, pogotovo onih koje se bave ljudskim pravima i demokratizacijom. Zbog smanjenja sredstava morali su aktivnosti svesti na minimum, kao i obim pružanja direktne zaštite, dok su plaće svedene na minimalac. Kako kaže, ne zna što će biti dalje s Centrom, ali nije optimistična oko budućnosti.
Foto: Denis Cerić, HinaBEA: Hibernacija u 2017.?
Od 2012. godine Centar za poremećaje hranjenje BEA pruža drektnu pomoć i podršku oboljelima od poremećaja hranjenja i njihovim obiteljima. Centar je ove godine postao korisnik Zakladine institucionalne podrške. Uz pomoć stručnjaka iz područja psihologije, socijalnog rada i psihoterapije, uspio je provesti razne preventivne programe, edukacije i što je najvažnije, razvijen je sustav direktne pomoći za 40 tisuća oboljelih od anoreksije, bulimije i nespecifičnog poremećaja hranjenja. Zbog smanjenja sredstava njihov daljnji rad doveden je u pitanje te kako nam govori predsjednica centra mr.sc. Jelena Balabanić Mavrović, razmišljaju hoće li udrugu u 2017. godini staviti u mirovanje.
"Ne znamo kako izići iz ove situacije. Neke aktivnosti planirane za 2016. ne želimo otkazati, poput posjeta prof. Janet Treasure iz Londona, koja će u studenom održati dvodnevnu edukaciju za roditelje oboljelih i stručnjake koji rade s poremećajima hranjenja, te za tu namjenu tražimo sponzore među firmama. Međutim, tako ne možemo opstati pa ako se nešto ne promijeni morat ćemo privremeno obustaviti rad", govori nam Balabanić Mavrović.
CMS: Ranjive skupine ostaju bez zaštite
Posljedice smanjenja sredstava osjećat će i Centar za mirovne studije koji kroz svoj rad promiče nenasilje, ljudska prava i društvenu promjenu, povezujući obrazovanje, istraživanje i aktivizam. Kako nam govori Julija Kranjec doći će do smanjenja aktivnosti i resursa potrebnih za rad organizacije te povećanja nezaposlenih.
"Velik broj stanovnika Hrvatske ostat će bez potrebne zaštite, pomoći i podrške koju pružaju organizacije koje sad ostaju bez sredstava, a žrtve kršenja ljudskih prava će ostati prepuštene sami sebi. Unazad nekoliko godina možemo pratiti trend prebacivanja prvenstveno socijalnih, ali i drugih usluga s države na udruge pa u situaciji smanjenja financijskih sredstava za udruge će najpogođeniji biti upravo najpotrebitiji - siromašni, bolesni, diskriminirani, izbjeglice, osobe s invaliditetom, stari", govori nam Kranjec.
Forum za slobodu odgoja: Priprema za najgori scenarij
Aktualizirano pitanje obrazovanja i njegove reforme jedno je od područja kojima se bavi Forum za slobodu odgoja, a njihov je temeljni cilj promicati implementaciju obrazovnih standarda suvremenog demokratskog društva u hrvatski obrazovni sustav. Članovi Foruma su obrazovni stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji, studenti i učenici koji su zainteresirani za unapređenje obrazovanja i obrazovnog sustava, što su između ostalog pokazali i suorganiziranjem prosvjeda Hrvatska može bolje. Dio programa ne bi bilo moguće provesti i bez institucionalne podrške koju je Forum dobio 2013. godine. Iako im ona nije glavni izvor financiranja, izvršna direktorica Eli Pijaca Plavšić kaže kako im je uvelike pomogla u segmentu međufinanciranja.
"Najgori scenarij je da ne dobijemo sredstva za idućih šest mjeseci. Trenutno su povučeni svi natječaji Nacionalne zaklade. Najavljeno je raspisivanje manjih natječaja Evropskog socijalnog fonda krajem lipnja i u rujnu, ali je također upitno što se biti s tim. Zbog svega navedenog smo u istim problemima kao i drugi korisnici institucionalne podrške – otežano nam je provođenje pojedinih projektnih obaveza i vjerojatno ćemo morati otpuštati zaposlene", navodi Pijaca Plavšić.
Info zona: Besmisleno administriranje
Pružanje podrške mladima u razvoju i podizanje razine informiranosti mladih samo je segment djelovanja splitske Info zone - neprofitne organizacije za mlade. Korisnici institucionalne podrške postali su 2014. i kako nam govori predsjednik udruge Darko Čop, ona im je omogućila stabilnost u funkcioniranju te razvoj postojećih i novih programa.
Čop ističe da godišnja podrška čini četvrtinu godišnjeg proračuna udruge te smatra da bi pun potencijal temeljen na njoj bio ispunjen da natječaji iz ESF-a ne kasne već godinu dana jer bi lakše prebrodili probleme koji nastaju dinamikom isplate sredstava za odobrene podrške iz toga fonda.
"Država kroz zakone i pravilnike povećava administraciju i zahtjeve organizacijama, ali sada je potpuno jasno da su financijski planovi, uz brojne druge dokumente koje smo morali izraditi, zapravo besmisleni u državi u kojoj se ni potpisani ugovori ne poštuju. Otpuštanje zaposlenika je na žalost realitet, a to će se osjetiti na kvaliteti i dostupnosti usluge za krajnje korisnike - sve građane i građanke", zaključuje Čop.
Sunce: Kako preživjeti 2017.?
Dugoročne probleme ističu u splitskoj udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj – Sunce, koja djeluje na području ekologije i održivog razvoja, a kao jedan od značajnijih uspjeha možemo izdvojiti dobiveni postupak protiv Cemexa. Udruzi Sunce ovo je posljednja godina institucionalne podrške. Izvršna direktorica Gabrijela Medunić-Orlić, kaže da im je Nacionalna zaklada rekla da mogu u najboljem slučaju očekivati isplatu 70 ili 80 posto ugovorenih sredstava. "Smanjenje sredstava se ove godine i neće toliko odraziti na rad udruge, dok je upitno što će biti 2017. godine."
Krka: Pred zatvaranjem eko knjižnice igračaka
Još jedna okolišna udruga, također korisnica institucionalne podrške, koja bi se mogla naći u ozbiljnim problemima je Ekološka udruga Krka - Knin koja se inicijativom Krčić je naš istaknula u borbi za zaštićeni slap Krčić, kao i otvaranjem prve eko knjižnice igračaka u Hrvatskoj, kojoj sada prijeti zatvaranje. Zbog smanjenja sredstava morat će otpustiti jedinu zaposlenu osobu, zbog čega iduće godine neće moći koristiti HZZ-ove mjere za poticanje zapošljavanja, a i teže će pokriti režijske troškove, govori nam Inga Kukolj iz udruge Krka Knin.
Drugo more: Ugrožen temeljni rad udruge
Riječka udruga Drugo more se više se od deset godina bavi produkcijom, promocijom, istraživanjima, obrazovanjem i diseminacijom informacija na području kulture.
Kako nam govori direktor Davor Mišković, provedba projekata nije ugrožena, ali je ugrožen temeljni rad udruge. U razdoblju korištenja podrške dobili su tri europska projekta, dva financirana iz fonda Creative Europe, a jedan iz Gruntviga, u sklopu čega su realizirali izložbe koje je posjetilo oko 5000 ljudi, predavanja i radionice, u kojima je sudjelovalo nekoliko stotina ljudi, omogućili su mobilnost hrvatskih umjetnika u Europi i nove produkcije njihovih radova. Kao i većina organizacija, potrudit će se zadržati zaposlene tako da će plaće drastično smanjiti, ali Miščević dodaje da će vjerojatno već iduće godine biti prinuđeni smanjiti broj zaposlenih.
Mavena: Gubitak uredskog prostora
Udruga Mavena – 36 njezinih čuda posljednjih deset godina bavi se promoviranjem, razvitkom i unaprjeđenjem kulturno-umjetničkog života grada i građana Splita s posebnim naglaskom na suvremene umjetničke prakse i umjetnike mlađe generacije te interkulturnu umjetničku suradnju. Zbog smanjenja sredstava njihov daljnji rad doveden je u pitanje. Kako nam kaže predsjednica udruge Natasha Kadin, obavijest o tome dobili su krajem svibnja, što smatra problematičnim jer su, kao i većina udruga, prvu polovicu sredstava već potrošili po unaprijed definiranom i odobrenom troškovniku.
"Naša udruga trenutno ima troje zaposlenih i jednu osobu na stručnom usavršavanju i te plaće su zaista simbolične", govori nam Kadin. Vjerojatno će otpustiti jednu osobu, a drugu staviti na minimalac te otkazati najam uredskog prostora što će im uvelike otežati daljnji rad.
Naglašava da smanjenje sredstava također direktno utječe i na zadovoljavanje formalnih uvjeta na drugim natječajima, kao i na neometano djelovanje svake organizacije. A takva sudbina čeka sve organizacije koje su obuhvaćene tim iznenadnim smanjenjem.
