Konferencija će povodom nadolazeće UN klimatske konferencije svjetskih lidera u Parizu okupiti oko 25 domaćih i međunarodnih izlagača koji će iz različitih perspektiva izlagati o konceptu klimatske pravde koji povezuje klimatske promjene s društvenom pravdom. Sve plenarne rasprave će se odvijati na engleskom jeziku bez mogućnosti prijevoda za sudionike, a većina paralelnih rasprave će se odvijati na hrvatskom jeziku.
Za sudjelovanje na konferenciji nema kotizacije, ali je potrebno do 6. studenog potvrditi sudjelovanje na climatejustice2015@ipe.hr.
Prosječno globalno zatopljenje od gotovo 1°C od 19. stoljeća je već sada iznad kapaciteta najranjivijih skupina ljudi da se prilagode klimatskim promjenama. Tajfuni na Pacifiku su uništili kuće urođeničkih zajednica; velike suše u Africi i Bliskom istoku su dovele do gladi, migracija i konflikta; šumski požari u Europi, SAD-u i Australiji uništavaju okolinu najsiromašnijih, a nedavne poplave na Zapadnom Balkanu su ostavile tisuće ranjivih stanovnika bez doma. U takvim razmjerima su klimatske promjene vjerojatno najveće pitanje etike i pravednosti svih vremena.
Uzrokovane potrošnjom bogatog razvijenog dijela svijeta, posljedice klimatskih promjena u najvećoj mjeri nepravedno padaju na one koji su najmanje doprinijeli uzrocima krize - najsiromašnije i najranjivije, posebice u zemljama globalnog Juga koje su i koje će biti najviše pogođene. Kao koncept i kao praksa, klimatska pravda cilja da politizira znanstveni diskurs ublaženja i prilagodbe na klimatske promjene. Klimatska pravda naglašava da su suvremene klimatske promjene rezultat sadašnjih i historijskih društvenih odnosa koji proizvode i strukturiraju naš ugljični otisak, i poziva na ponovno promišljanje naših ekonomskih i političkih sustava.
Koliko god malo iz globalne perspektive, hrvatsko društvo sa svojim emisijama stakleničkih plinova sudjeluje u ovoj globalnoj nepravdi. U isto vrijeme je više izloženo rizicima od klimatskih promjena u sljedećim desetljećima od nekih svojih europskih susjeda.
Koliko god malo iz globalne perspektive, hrvatsko društvo sa svojim emisijama stakleničkih plinova sudjeluje u ovoj globalnoj nepravdi. U isto vrijeme je više izloženo rizicima od klimatskih promjena u sljedećim desetljećima od nekih svojih europskih susjeda. Ukupna razina razvoja Hrvatsku stavlja u grupu razvijenih država svijeta. Međutim, koristi razvoja u posljednjih 25 godina nisu bile pravično raspodijeljene i društvena nejednakost raste. Hrvatska sama odražava globalnu neravnotežu prema kojoj najbogatiji najviše doprinose nacionalnom ugljičnom otisku, najsiromašniji prvi osjećaju negativne posljedice klimatskih promjena, a sve veće nejednakosti stoje na putu zajedničkog djelovanja da se smanje uzroci i posljedice klimatskih promjena. Očekuje se da će utjecaji ekstremnih vremenskih uvjeta neproporcionalno pogoditi najranjivije društvene skupine koje s jedne strane žive i rade na geografskim područjima pod najvećim fizičkim utjecajem klimatskih promjena, a s druge strane nemaju ekonomske, društvene i političke resurse da se s njima nose.
Na svojoj prvoj godišnjoj konferenciji Institut za političku ekologiju će uključiti istraživače iz različitih disciplina da pruže specifične uvide, refleksije i diskusiju o sjecištu klimatske znanosti i njenih političkih implikacija. Konferencija cilja da doprinese akademskoj i javnoj raspravi u Hrvatskoj prije Konferencije stranaka UNFCCC u Parizu koja će se baviti pravednom raspodjelom klimatskih tereta i djelovanja. Specifični cilj prve godišnje konferencije IPE je unaprijediti dijalog između istraživača iz prirodnih znanosti koji se bave fizičkom bazom klimatskih promjena i njihovih utjecaja na prirodne ekosustave te istraživača iz društvenih znanosti koji pružaju znanje o društvenim utjecajima zajedno s politikom politikom i ekonomijom ublaženja i prilagodbe na klimatske promjene. Konferencija će isto tako poslužiti kao platforma za susret istraživača i onih koji se bave praksom, često u partikularnim i izoliranim okolinama, unutar interdisciplinarnog okvira političke ekologije koja gleda na okolišne promjene i kao društvene fenomene koji utječu na društvene nejednakosti i mijenjaju odnose moći.
Pozvana izlaganja će ilustrirati kako se utjecaji klimatskih promjena kombiniraju i reflektiraju u velikom spektru društvenih nejednakosti kao i adresirati međudjelovanje između dominantnih ekonomskih sustava i neodrživih modela proizvodnje i potrošnje. Povrh toga, izlaganja će se baviti efektima rastućih klimatskih pokreta na ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene i odnosa prema različitim strategijama za povlačenje investicija kao mogućeg instrumenta za potporu ekološkoj tranziciji. Neka izlaganja će se baviti istraživanjem prirodnih fenomena uzrokovanih klimatskim promjenama koji se mogu povezati s nejednakom društvenom, geografskom i klasnom raspodjelom klimatskih tereta. Naposljetku, izlaganja će kroz raznolikost fenomena povezanih s klimatskim promjenama istaknuti poveznice sa siromaštvom, klimatskim migracijama i različitim sektorskim promjenama u poljoprivrednoj, energetskoj, transportnoj i drugim javnim politikama.
PROGRAM:
ipe_kp_1_agenda.pdf
Izmjenjeno: 02.11.2015. 15:27
Veličina datoteke: 732,93 kb
