H-Alter
 Pilot studija slučaja o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama u Gradu Splitu pokazala je da i za najjednostavniju informaciju treba čekati četrnaest dana, a za kompliciranije slučajeve dopisivati se s gradskim službama i nekoliko mjeseci.

Da bi od Grada Splita dobili punu i pravovremenu informaciju zagarantiranu postojećim zakonom i Ustavom RH, potrebno je otprilike onoliko vremena koliko prođe dok se posrnuli gradonačelnik pojavi na radnom mjestu. Dobro, možda ne baš toliko, ali tu negdje. Tvrdnje koje idu ovome u prilog nerijetko su se mogle pročitati od strane novinara koji su tražili različite podatke od Grada, a slični rezultati dobiveni su i u pilot istraživanju koje je provedeno od lipnja do studenog ove godine.

Najbrži odgovor stigao je čak za 14 dana. U prvih osam upita, neovisno o područjima iz kojih je informacija tražena, redovito je stizao odgovor o produženju roka za 30 dana. Tako da je za jednostavnu informaciju o, primjerice, dostavi ugovora za organizaciju koncerta prilikom obilježavanja proslave Svetog Duje bilo potrebno čekati punih 26 dana, a da bi saznali kako ugovor o izradi promidžbenog turističkog filma nije sklopljen čak 28 dana. No i to nije ništa u usporedbi s upitom poslanim 8.6, a koji se odnosio na Rješenja za svaki zakup javne površine na području stare gradske jezgre. Nakon što su dobiveni nepotpuni podaci i dva puta produžavan rok za odgovor, 22.8. od Grada je poručeno kako nisu u mogućnosti iz tehničkih razloga dostaviti podatke.

banovina.jpg banovina.jpg

Pri tom je i za 2 dana prekršen zakonski rok unutar kojeg je iz Grada trebao stići odgovor. A slično zanemarivanje procedura dogodilo se u još 4 slučaja. No pozivanje na poštivanje procedure gradskom Službeniku za informiranje nije strano kad mu ide u korist. U mukotrpnom traženju informacije o zaposlenim službenicima Grada u periodu od 2009. godine, koje je trajalo od lipnja do listopada, Grad se pozvao na prekršeni rok slanja žalbe iako je Agencija za zaštitu podataka u načelnom pojašnjenju dala odgovor kako takvi podaci nisu zaštićeni Zakonom o zaštiti podataka. Na isti Zakon pozivaju se i kad je riječ o upitu za ispis telefonskih poziva iz Ureda gradonačelnika.

Zabušavaju li u Gradu ili su prenatrpani poslom, što bi bila značajna razlika u odnosu na prošlu godinu kada su zaprimili tek 30 upita u cijeloj godini, manje je važno. Ono što više zabrinjava je nepotpunost ili netočnost dobivenih podataka.

Prilikom traženja informacije o točnom broju prostora u vlasništvu Grada, koji se nalaze u užoj gradskoj jezgri, te ugovora za najam, nakon više od dva mjeseca dopisivanja dobili smo nepotpune i neobjašnjene podatke sadržane u Spisku prostora u zakupu po namjeni. Nakon žalbe Agenciji za zaštitu osobnih podataka, dobivena je legenda za čitanje priložene tablice, a prostori za koje nisu navedeni subjekti objašnjeni su time da ili nema korisnika, ili ih koristi Grad ili su u povratu. Iz znatiželje smo poslali upit o jednom takvom prostoru, za kojeg nije naveden korisnik u dobivenoj tabeli, i ugovor potpisan 2005. na deset godina dobili smo u zakonski propisanom roku. Zbog čega u Gradu ne vode računa o vlastitoj imovini pa nemaju ni cjelovite podatke o korisnicima istih, ostaje nejasno.

Na zatraženoj listi dugovanja zakupa na prvom mjestu po visini iznosa nalazi se Državni hidrometeorološki zavod s 926 943 kuna dugovanja. No, iz te državne institucije dobili smo dokumentaciju iz koje je vidljivo kako je taj dug poništen

Isto tako u Gradu ne posjeduju ni zbirne podatke o donacijama koje Grad dodjeljuje temeljem članka 52. Statuta Grada Splita, a o dužnicima da ne govorimo. Na zatraženoj listi dugovanja zakupa na prvom mjestu po visini iznosa nalazi se Državni hidrometeorološki zavod s 926 943 kuna dugovanja. No, iz te državne institucije dobili smo dokumentaciju iz koje je vidljivo kako je taj dug poništen. Tako se čini da Grad ili ne vodi evidenciju o vlastitim dužnicima ili na zatražene upite daje zastarjele informacije.

Osim krivih podataka, zanimljiv je i odnos gradskih službenika prema onima koji traže informacije. U tom smislu zanimljiv je upit koji se odnosi na traženje informacija o korisnicima Programa javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2011. te njihovih financijske izvještaje. Za informaciju o korisnicima, koja bi trebala biti na službenim stranicama Grada Splita, u odgovoru dobivenom od Maje Munivrane, pročelnice Službe za kulturu i umjetnost u prvoj rundi upućeni smo na Zaključak o usvajanju izvještaja. Nakon žalbe Agenciji za zaštitu osobnih podataka, došli smo do imena korisnika, a za financijske izvještaje smo obaviješteni da je potrebno izdvojiti 312 kuna.

Vođeni nekim europskim iskustvima, kurioziteta radi, poslali smo upit o planu aktivnosti gradonačelnika. Nakon što nismo dobili nikakav odgovor, te se žalili Agenciji za zaštitu osobnih podataka, dobili smo odgovor kako takvo što ne postoji te da nijednim zakonom nije uvjetovano postojanje sličnog dokumenta. Šteta, bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi izgledao onaj splitskog gradonačelnika. No kako je Zakonom o pravu na pristup informacijama propisan način i procedura kojom se Službenik za informiranje mora voditi, u slučaju Grada Splita može se zaključiti kako je provođenje istih još uvijek daleko od idealnog.

O detaljima ove pilot studije slučaja pročitajte više u nastavku.


Studija slučaja: Primjena zakonskih odredbi iz Zakona o pravu na pristup informacijama u slučaju javnog tijela Grada Splita

Nacrt istraživanja i rezultati istog koji slijede dio su šireg projekta Udruge za nezavisnu medijsku kulturu Pravo novinara na pristup informacijama.

NACRT ISTRAŽIVANJA

Uvod

Pravo na pristup informacijama postalo je ustavnom kategorijom u posljednjim izmjenama Ustava u lipnju 2010.[1] Tko, na koji način i od kojeg tijela može tražiti neku informaciju propisano je Zakonom o pravu na pristup informacijama[2].  Kako takav Zakon o pravu na pristup informacijama trebao bi služiti građanima, ali i novinarima, u prikupljanju podataka i informacija koje su im potrebne bilo u privatnom životu, bilo u poslu.

No, pretpostavka je da Zakon o pravu na pristup informacijama  novinari ne koriste iz nekoliko razloga:

1. Tijela javne vlasti ne provode Zakon o pravu na pristup informacijama,

2. Novinari u svom poslu nemaju vremena čekati zakonske okvire unutar kojih im informacija može biti pružena,

3. Novinari u svom poslu pozivaju se na druge zakonske odredbe i prava sadržane u Zakonu o medijima.

Ovo istraživanje koje se temelji na ilustrativnoj kumulativnoj studiji slučaja nastojalo je pokazati kako i na koji način Zakon o pravu na pristup informacijama nije primjenjiv niti koristan novinarima u obavljanju njihovog posla na primjeru Grada Splita. Riječ je o studiji slučaja kojom se u periodu od lipnja do prosinca sustavno pratio način na koji Grad Split odgovara na postavljene upite prilikom kojih se pošiljatelj pozivao na Zakon o pravu na pristup informacijama.

Procedura se bazirala na zakonskim pretpostavkama koje je moguće detaljno proučiti ovdje. Također su korišteni navedeni obrasci koje je sastavila udruga GONG.

Pretpostavka je da istraživanje s obzirom na svoj obujam može poslužiti kao indikator stanja u splitskoj gradskoj upravi i načina na koji ovo javno tijelo provodi Zakon o pravu na pristup informacijama. Također, može poslužiti kao osnova za daljnja i opsežnija istraživanja temeljem kojih će se moći donijeti neki općenitiji zaključci.

Predmet istraživanja:

- provedba Zakona o pravu na pristup informacijama Grada Splita

Cilj istraživanja:

- utvrditi u kojoj mjeri grad Split provodi zakonske odredbe iz Zakona o pravu na pristup informacijama

Metode istraživanja

- ilustrativni i kumulativni eksploratorni case study temeljen na rezultatima slanja upita nadležnom tijelu

Statistika

Iako je riječ o malom broju upita s obzirom na koje statistički podaci ne omogućavaju generalne zaključke, ovdje će ipak biti navedeni kao deskriptivne smjernice tijeka istraživanja:

  • Broj upita: 18
  • Broj potpunih odgovora: 9
  • Broj odbijenih informacija: 2
  • Broj nepotpunih informacija: 2
  • Broj informacija koje ne postoje: 5
  • Najdulje čekan odgovor: 155 dana
  • Najbrže dobiven odgovor: 14 dana
  • Broj prekršenih zakonskih rokova: 5

Iako se radi o mnogo opsežnijem u kvantitativnom smislu istraživanju, usporedbe radi navest ćemo neke statistike projekta AsktheEU.org organizacije Access Info Europe koji se provodio od 2011. do rujna 2012. Od 214 upita poslanih institucijama Europske unije, dobiveno je 37 posto (79) potpunih informacija, 28 posto (37) nepotpunih, 19 posto (40) nepostojećih, 6 posto (13) odbijenih, u 12 posto (27) slučajeva bilo je riječ o šutnji administracije, 4 posto (8) se čekalo na odgovor, a preostalih 4 posto (9) odnosilo se na nešto drugo.

Opis slučajeva:

1. slučaj - upit za dostavu ugovora o izradi turističkog spota i natječajnu dokumentaciju koja mu je prethodila

Upit je predan osobno 8.6.2012.

Odgovor Grada je stigao 12.6. 2012. U njemu se obavještava o produženju roka za 30 dana.

Odgovor Grada (Odsjek za odnose s javnošću i protokolarne poslove) je stigao 6.7. 2012. (6 dana prije isteka roka)u kojem stoji kako nisu u mogućnosti dostaviti ugovor pošto je dokumentacija u Državnoj komisiji za javnu nabavu zbog žalbe jednog od ponuditelja. (Napomena:  Odsjek za odnose s javnošću odgovor je poslao 18. 6, a Službenik za informiranje 6.7.).

2. slučaj - upit za dostavu ugovora o organizaciji koncerta za Sv. Duju

Upit je predan osobno 8.6.2012.

Odgovor Grada je stigao 12.6. 2012. U njemu se obavještava o produženju roka za 30 dana.

Odgovor Grada je stigao 4.7. 2012 sa traženom informacijom i dokumentacijom.

3. slučaj- upit o točnom broju prostora u vlasništvu Grada te ugovori s korisnicima istih

Upit je predan osobno 8.6.2012.

Odgovor Grada je stigao 12.6. 2012. U njemu se obavještava o produženju roka za 30 dana.

Nepotpuni odgovor Grada stigao je 6.7. 2012.

Zahtjev za dopunom informacije poslan je 18.7. 2012.

Odgovor Grada stigao je 20.7. 2012. U njemu se obavještava o produženju roka za 30 dana.

Nepotpuni odgovor Grada stigao je 27.8. 2012. Prekršen je rok od 30 dana.

Žalba Agenciji za zaštitu osobnih podataka poslana je 11.9.2012.

11. 10.2012. stigao je odgovor u kojem su nadopunjene informacije, a zahtjev za ugovorima osiguran uz naknadu.

4. slučaj - upit za dostavu Rješenja za svaki zakup javne površine na području stare gradske jezgre

Upit je predan osobno 8.6.2012.

Odgovor Grada stigao je 12.6. 2012. U njemu se obavještava o produženju roka za 30 dana.

Nepotpuni odgovor Grada (Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i redarstvo) stigao je 5.7.2012. (Odgovor sadrži samo brojčane podatke).

Zahtjev za dopunom informacije poslan je 18.7.2012.

Odgovor Grada u kojem se obavještava o produženju roka za 30 dana stigao je 20.7.2012.

Odgovor Grada stigao je 22.8. 2012. u kojem se obavještava kako iz tehničkih razloga ne mogu dostaviti traženu informaciju. Zakonski rok za dostavu informacije prekoračen je 2 dana.

5. slučaj -  upit o broju  ljudi zaposlenih u svim službama Grada Splita od lipnja 2009. godine do godine do lipnja ove godine te njihovi ugovori

Upit je poslan 29.6. 2012.

Nepotpuni odgovor Grada je stigao  12.7.2012.

Zahtjev za dopunom informacije poslan je 20.7.2012.

Odgovor Grada je stigao 20.7. 2012. U njemu se obavještava o produženju roka za 30 dana.

Odgovor Grada  stigao je 16.8.2012, no zaprimljen je 27.8.2012. U njemu se dostavlja rješenje kojim se odbija dostaviti informacija zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka.

Žalba je poslana Agenciji za zaštitu osobnih podatka 10.9.2012.

Grad 5.10.2012. dostavio je odgovor u kojem odbija ispuniti zahtjev zbog promašenog zakonskog roka.

6. slučaj - upit o broju prijavljenih za natječaj za radno mjesto višeg savjetnika za prostorno uređenje

Upit je poslan 29.6. 2012.

Odgovor je dostavljen 13.7.2012.

7. slučaj - upit o dokumentaciji za osiguravanje sredstava udruzi ratnih veterana Hrvatski domobran

Upit je predan osobno 20.7. 2012.

Odgovor Grada stigao je 20.7.2012. U njemu se obavještava o produženju roka za 30 dana.

Odgovor Grada stigao je  3.8.2012.

8. slučaj - upit o gradnji na Marjanu u posljednjih 20 godina (izvještaj koji je Grad Split trebao dostaviti  Gradskom vijeću prema zaključcima sjednice održane 24. veljače 2011)

Upit je predan osobno 20.7. 2012.

Odgovor Grada stigao je 20.7.2012. U njemu se obavještava o produženju roka za 30 dana.

Odgovor Grada stigao je 17.8. 2012. U njemu su navedene izdane dozvole te napomena kako Grad ne vodi računa o bespravnoj gradnji.

9. slučaj - upit o dužnicima zakupa prostora u vlasništvu Grada Splita

Upit je poslan 14.9.2012.

Odgovor je stigao 2.10.2012. - PREKRŠEN ROK

*NAPOMENA: PROVJEROM KOD GLAVNOG DUŽNIKA HRVATSKOG METEOROLOŠKOG ZAVODA SAZNAJE SE KAKO JE POPIS ZASTARIO

10. slučaj - upit o ugovorima o zakupu koje je Grad Split dao u zakup za prostor na adresi Bosanska 2, Split

*NAPOMENA: UPIT ZA KONKRETNU ADRESU JE POSTAVLJEN NAKON DOBIVENOG NEPOTPUNOG POPISA SVIH ZAKUPA U KOJEM SU NEDOSTAJALI PODACI S OVE ADRESE

Upit je poslan 14.9.2012.

Odgovor Grada je stigao 27.9.2012.

11. slučaj - upit o korisnicima Programa javnih potreba u kulturi Grada Splita za 2011.  te njihove financijske izvještaje

Upit je poslan 14.9.2012.

Nepotpuni odgovor Grada stigao je 3.10.2012. (Prekršen je rok od 15 dana). Odgovor koji je stigao upućivao je na Zaključak o usvajanju izvještaja.

Zahtjev za dopunom informacije poslan je 12.10.2012.

10.9.2012. S obzirom da odgovor nije stigao u zakonski predviđenom roku, poslana je žalba Agenciji za zaštitu osobnih podataka.

Odgovor Grada stigao je 29. 10.2012. (Služba za kulturu i umjetnost odgovor je poslala Uredu gradonačelnika 26.10.2012). Odgovor  ne sadrži financijska izvješća koja je potrebno dodatno platiti.

12. slučaj  - upit o primateljima donacija Grada Splita za 2011. koje su dodijeljene temeljem članka 52. Statuta Grada Splita te kao i dokumentaciju o utrošku sredstava

Upit je poslan 18. 9. 2012.

Odgovor je stigao 3.10. Grad ne posjeduje zbir  informacija.

13. slučaj - upit o planu aktivnosti gradonačelnika Splita

Upit je poslan 9.10.2012.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka predana je žalba 26.7.2012. zbog šutnje administracije.

Odgovor Grada je stigao u kojem se navodi kako takvo što ne postoji jer nije propisano zakonom.

14. slučaj - upit o putnim troškovima dogradonačelnika Jure Šundova prilikom njegova boravka u Gruziji

Upit je poslan 17.10.2012.

Odgovor je stigao putem maila 31.10.2012.

15. slučaj - upit o iznosu novaca koji je potrošen za putne troškove u 2011. i 2012. od siječnja do rujna, zajedno sa specifikacijom troškova

Upit je poslan 17.10. 2012.

Odgovor je stigao 5.11.2012. - PREKRŠEN ROK

16. slučaj -  upit o ispisu biranih i pozivanih brojeva iz Ureda gradonačelnika u razdoblju od lipnja do rujna 2012.

Upit je poslan 17.10.2012.

Odgovor je stigao 20.studenog 2012.

17. slučaj - upit o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama za 2011. godinu

Upit je poslan 22.10.2012.

Odgovor je stigao 13.11.2012.

18. slučaj - upit o izvješću i katalogu informacija

Upit je poslan 31.10.2012.

Odgovor Grada je stigao 14.11.2012.

Zaključci:

S obzirom na broj i narav upita moguće je zaključiti kako Grad Split ne zadovoljava u potpunosti uvjetima provedbe Zakona o pravu na pristup informacija. U većini slučajeva nije riječ o samoj provedbi zakonskih procedura, već o načinu dostavljanja informacija, nepotpunosti istih te sporosti prilikom rješavanja upita.

 Kako je najbrže dostavljena informacija stigla nakon 14 dana, što jest u zakonski predviđenom roku, treba primijetiti da kao takva zakonska odredba sasvim sigurno onemogućava korištenje navedenog Zakona u svrhe obavljanja novinarskog posla. Je li ovdje riječ samo o lijenosti službi Grada Splita (koje maksimalno iskorištavaju zakonske rokove čak i kad je riječ o jednostavnim upitima) ili širem fenomenu, na budućim je istraživanjima da istraže. Posebno je zabrinjavajuća činjenica o propustima koji se tiču neažuriranih ili netočnih podataka što je svakako propust kojeg jedno javno tijelo ne bi smjelo dopustiti.

Što se tiče samog tijeka slanja upita, potrebno je primijetiti kako je nužno inzistiranje na obilježavanju omotnica označavanjem ur. broja i klase s obzirom na to da u slučaju dva ili više upita može doći do slanja istih u jednoj omotnici. Na taj način nemoguće je dokazati kad je upit točno dostavljen, a ta činjenica može biti odlučujuća prilikom žalbe ili drugih procedura vezanih uz zakonskim rokom određena postupanja.

Kada je riječ o samoj naravi upita i dobivenih odgovora, potrebno je primijetiti kako postoji određena tendencija pozivanja na zakonske propise kada je riječ o „nezgodnim" pitanjima kao što su imena zaposlenih osoba ili telefonskom ispisu iz Ureda gradonačelnika.

Načelne preporuke ovog istraživanja stoga bi bile da je potrebno mijenjati Zakon o pravu na pristup informacijama i to na način da se smanje postojeći rokovi (ukoliko postoji intencija da isti postane oruđe za rad u novinarskom poslu) te da se ostvare mehanizmi pomoću kojih bi službenici savjesnije obavljali svoj posao.

Ovo istraživanje u budućnosti bi trebalo ići u dva smjera:

1. sustavnijem i dubljem ispitivanju funkcioniranja Grada Splita

2. analognim studijama na drugim tijelima javne vlasti.

Na taj način dobio bi se stvarni uvid u mehanizme provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama u slučaju Grada Splita, a analognim studijama dobila bi se komparativna analiza pomoću koje bi se mogli ocjenjivati pojedina tijela javne vlasti.


[1] Od svih promjena koje je predlagalo civilno društvo, u Ustav je ušla samo jedna promjena. Pravo na pristup informacijama je postalo ustavna kategorija. (http://www.h-alter.org/vijesti/politika/promijenili-smo-ustav)

[2]  Zakon je moguće pronaći na ovim stranicama: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/307079.html

Istraživanje je provedeno u sklopu UNMK-ova projekta "Pravo novinara na pristup informacijama" koji financijski podržava Veleposlanstvo SAD-a. Stavovi, otkrića, zaključci ili preporuke izražene u članku su autorovi i ne izražavaju nužno stajalište Veleposlanstva SAD-a. (op. ur.)

<
Vezane vijesti