Otprilike 2200 kilometara južnije od Alepa, na samom jugu Arapskog poluotoka već gotovo dvije godine vodi se građanski rat u Jemenu - sukob nešto manjih dimenzija od onoga u Siriji, koji zaokuplja gotovo svu medijsku pažnju usmjerenu prema Bliskom istoku, ali svejedno iznimno bitan.Najtragičniji aspekt saudijskog rata u Jemenu je glad. Čak 14 milijuna ljudi ovisi o pomoći u vidu hrane. Njih polovica - sedam milijuna, je u kritičnom stanju zbog gladi, dok je 2.2 milijuna djece akutno pothranjeno
Problemi su započeli kada je politički pokret Hutija (Ansar Alah), šijita iz sjevernog dijela Jemena, u savezu s jemenskim vojnim snagama vjernim bivšem predsjedniku Jemena, Aliju Abdulahu Salehu, te navodno podržani od strane Irana, s vlasti odlučio zbaciti aktualnog predsjednika Jemena Abdrabuha Mansura Hadija podržanog od strane Saudijske Arabije i drugih monarhija Perzijskog zaljeva. Streloviti napredak Hutija te njihovo zauzimanje gotovo cijelog sjeverozapadnog dijela zemlje nagnao je Saudijsku Arabiju da se uplete u rat.
Mreža saveznika
Jedna od vodećih misterija sukoba u Jemenu je ta do koje mjere Iran igra ulogu u podržavanju Hutija. Izgleda da je njihov odnos kompleksniji nego što bi Saudijci to htjeli predstaviti svijetu. Naime, s jedne strane je točno da Iran i Hutiji imaju odnose već dugi niz godina - Husein Badredin al-Huti, brat vođe tog pokreta je putovao u Iran još osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Hutiji imaju prisutnost i u Bejrutu još od 2012. godine, s blagoslovom Hezbolaha, snažno povezanoga s Iranom, a jedan od Hezbolahovih zapovijednika je izjavio da su Hutiji i Hezbolah vršili zajedničke vojne vježbe i u Libanonu i u Jemenu još od 2005. godine, a Hezbolahovi i iranski vojni savjetnici navodno treniraju borce Hutija i u Jemenu . Dobro su zabilježene i iranske vojne pošiljke Hutijima, i to još od 2009. godine.
S druge strane, odnosi između Irana i Hutija su definitivno nategnuti: bacanje obje strane u istu košaru samo zbog pripadnosti šijitskom Islamu je promašeno, pogotovo kada se uzme u obzir da pripadaju različitim sektama šiizma. Unatoč nekim iranskim parlamentarcima koji tvrde da je Sana četvrti glavni grad neke zemlje koji se pridružio Islamskoj revoluciji, vrijedi napomenuti da su iranski dužnosnici zapravo pokušavali odgovoriti Hutije od toga da podignu pobunu protiv vlasti. Razlozi za to su mnogobrojni, ali mogu se svesti na to da Hutiji, za razliku od primjerice Hezbolaha, nemaju dovoljnu snagu za dominirati, pa ni biti odlučujućim faktorom u političkom životu zemlje. Nadalje, Iran trenutno koncentrira svoja djelovanja na Siriju i Irak gdje, u širem pogledu na situaciju koja se odvija u tim zemljama, polako odnosi premoć.
Širenje interesa Irana na druge zemlje i područja sa većinskom ili znatnom manjinskom populacijom šijita, poput Bahraina, istočnog dijela Saudijska Arabija tako sada ima beskrajne rezerve oružja s kojima može bez ikakvih problema bombardirati Jemen kasetnim bombama koje su zabranjene u 119 zemalja svijeta, vršiti nezakonite napade na civile oružjem kupljenim od SAD-a i generalno kršiti zakone bez straha od osude UN-aSaudijske Arabije i Jemena značilo bi prebacivanje resursa na ta područja, a koji su prijeko potrebni drugdje. Iran je možda jedna od regionalnih sila, ali definitivno nije toliko moćan da intenzivno djeluje na toliko fronti odjednom. Unatoč hvalisanju pojedinaca iz parlamenta i nacionalističkim proklamacijama, puno je vjerojatnije da Iran sudjeluje kao podrška Hutijima u Jemenu tek toliko jer mora i jer je natjeran saudijskom intervencijom, te ulaže u taj rat dosta manje nego što bi ulagao u drukčijim okolnostima.
Američka potpora saudijskim zločinima
S druge strane, Saudijska Arabija i njeno novo vodstvo koje je na vlast došlo nakon smrti kralja Abdulaha, predvođeno kraljem Salmanom i ministrom vanjskih poslova, princom Mohamedom bin Salmanom, odlučilo je žestoko krenuti u nametanje Saudijske Arabije kao regionalnog lidera, a kako to bolje postići nego sravniti sa zemljom najsiromašniju državu u regiji. Kao podrška predsjedniku Hadiju, Saudijska Arabija se uključila u sukob u Jemenu započevši rat protiv Hutija.
Vojnu podršku Saudijskoj Arabiji ponudili su bastioni demokracije - Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Bahrain, Katar, Egipat, Jordan, Maroko, Senegal i Sudan, dok su im logističku podršku dali Eritreja, Somalija i Džibuti, sve sami kolosi ljudskog napretka. Tu veselu družinu svesrdno podržavaju Sjedinjene Američke Države, vojno, logistički, diplomatski i prodajom oružja. Dapače, moglo bi se reći da je američka potpora koaliciji od krucijalne važnosti.
Ljubav između Sjedinjenih Američkih Država i najbrutalnije zaljevske monarhije stara je priča. Još za vrijeme Nixona, SAD je gledao na Saudijsku Arabiju i Iran kao na dva stupa stabilnosti Bliskog istoka, a kada je Iran progutala Islamska revolucija 1979. godine, Saudijska Arabija je preuzela ulogu najbitnijeg američkog saveznika u regiji uz, naravno, Izrael. Posljednih godina ta veza kontinuirano jača.
Još za vrijeme Obamine administracije, dok je na poziciji državne tajnice bila Hillary Clinton, SAD je pojačao izvoz stotina milijardi dolara vrijednog oružja nizu zemalja, mnoge od kojih imaju iznimnih problema s nedemokratskim režilima, ali koje su sve redom vršile donacije dobrotvornoj organizaciji Clintonovih. Tako su, među ostalima, saudijski autokrati i tirani iskeširali desetine milijuna dolara na račun Clintoničine udruge. Je li im to pomoglo pri odlukama američke državne uprave upitno je, no sasvim je izvjesno reći da im nije odmoglo.
E-mailovi Hillary Clinton koji su famozno procurili prošle godine pokazuju da su ona, kao i ostatak najvišeg ešalona američkog vodstva, bili Rezultati bezobzirne saudijske kampanje destrukcije su užasni. Pobijeno je oko 10 000 civila, dok je oko 3 milijuna stanovnika napustilo domove, od kojih je 200 tisuća izbjeglo u inozemstvosavršeno svjesni činjenice da Saudijska Arabija, kao i Katar, podupiru "Islamsku Državu" i ostale džihadiste u Siriji. To ih nije spriječilo da daju diplomatsku i vojnu potporu svojim saveznicima. Valja napomenuti da Saudijska Arabija ima treći najveći svjetski vojni budžet nakon SAD-a i Kine. Godišnje na vojsku troši 87 milijardi dolara, što sačinjava 13.7 posto njihovog budžeta.
Saudijska Arabija tako sada ima beskrajne rezerve oružja s kojima može bez ikakvih problema bombardirati Jemen kasetnim bombama koje su zabranjene u 119 zemalja svijeta, vršiti nezakonite napade na civile oružjem kupljenim od SAD-a i generalno kršiti zakone bez straha od osude UN-a. Saudijci su tako u svojem ratu protiv jemenskog naroda izbombardirali sve što su stigli: namjerno su izbombardirali farme kako bi uništili proizvodnju hrane, tržnicu, ubivši gotovo sto ljudi od kojih 25 djece, pogreb, ubivši 140 ljudi, bolnicu koju su podržavali Doktori bez Granica i školu, samo dan nakon još jednog bombardiranja tržnice. Primjera je doslovno previše za navesti.
Nova generacija američkog vodstva je također na liniji sa saudijskim zločinima. Unatoč Trumpovim beskrajnim litanijama o besmislenim američkim ratovima, njegov državni tajnik Rex Tillerson objavio je da namjerava ne samo nastaviti podupirati Saudijsku Arabiju nego da namjerava tu pomoć i osnažiti. Stoga ni ne čudi da se Saudijsku Arabiju nije moglo vidjeti na Trumpovoj listi koja je zabranjivala ulazak u SAD građanima iz nekoliko muslimanskih zemalja.
Humanitarna katastrofa nevjerojatnih razmjera
Rezultati bezobzirne saudijske kampanje destrukcije su užasni. Pobijeno je oko 10 000 civila, dok je oko 3 milijuna stanovnika napustilo domove, od kojih je 200 tisuća izbjeglo u inozemstvo. Čak 18.8 milijuna od 25 milijuna Jemenaca i Jemenki, potrebuje neki oblik humanitarne pomoći. Izbila je i epidemija kolere, zabilježena u 12 733 slučaja.
No najtragičniji aspekt saudijskog rata u Jemenu je glad. Čak 14 milijuna ljudi ovisi o pomoći u vidu hrane. Njih polovica - sedam milijuna, je u Unatoč nekim iranskim parlamentarcima koji tvrde da je Sana četvrti glavni grad neke zemlje koji se pridružio Islamskoj revoluciji, vrijedi napomenuti da su iranski dužnosnici zapravo pokušavali odgovoriti Hutije od toga da podignu pobunu protiv vlastikritičnom stanju zbog gladi, dok je 2.2 milijuna djece akutno pothranjeno. Procjenjuje se da svakih 10 minuta u Jemenu umre po jedno dijete. Razina dječje pothranjenosti je narasla 200 posto u dvije godine, a 50 posto medicinskih institucija više nije funkcionalno, što radi bombardiranja od strane Saudijaca, što zbog manjka financija. I dok Saudijci bombardiraju bolnice čije su koordinate bile podijeljene sa saudijskom vojskom, predstavnica UNICEF-a, Meritxell Rellano opisala je dječju zdravstvenu krizu u Jemenu kao "katastrofalnu, kao nikada dosad". I dok Jemenom haraju epidemije gladi i bolesti, Saudijci i njihovi koalicijski partneri su nekoliko puta blokirali i odgađali više dostava ljekova, hrane i pomoći koje su mogle pomoći stotinama tisuća ljudi.
Unatoč takvim crnim prognozama, poput one UN-ove da bi u 2017. godini glad u Jemenu mogla uzeti još više maha, saudijsko treniranje sile nad nemoćnim civilima u ime jačanja regionalne nadmoći uz pomoć svejedno dobiva svesrdnu potporu vodećih sila svijeta poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. No jedno pitanje se nameće samo od sebe za kraj: zašto u medijima ne vidimo humanitarnu katastrofu u Jemenu rame uz rame s onom, u potpunosti opravdano medijski pokrivenom, u Siriji?
