Iako je u veljači najavljeno osnivanje novog Povjerenstva za nezaposlenost, vladajući sada kažu da to povjerenstvo ne postoji

Ono što postoji jest Povjerenstvo za praćenje provedbe svih strateških dokumenata na području aktivnih mjera zapošljavanja, čije je postojanje, u biti, zakonska obveza Vlade.

Jasno je da je Vlada nastojala samo ispuniti još jednu obvezu prema Europi, dok vlastite građane ponovno zapostavlja

Možemo odahnuti. Ipak ništa od povjerenstva "za guranje pod tepih". Iako je Vlada dva mjeseca ignorirala naš upit o famoznom povjerenstvu, iz drugog pokušaja uspjeli smo doznati da Povjerenstvo za nezaposlenost ne postoji. Iz Ministarstva gospodarstva informirali su nas da jedino povjerenstvo, koje ima veze sa nezaposlenošću, jest Povjerenstvo za praćenje provedbe svih strateških dokumenata na području aktivnih mjera zapošljavanja, koje je Vlada osnovala u travnju prošle godine. Objasnili su i zašto ga je Vlada osnovala. Pogodili ste - nije zbog nezaposlenih građana, koji bi se, na veliko čudo Vlade, zapravo zaista htjeli zaposliti.

"U okviru Predpristupne strategije Europske unije za Republiku Hrvatsku, odnosno u skladu s odredbama Pristupnog partnerstva na području zapošljavanja i socijalnog uključivanja izrađen je Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja, koji je  usvojen Zaključkom Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 24. travnja 2008. godine i  28. svibnja 2008. godine potpisan od strane najviših predstavnika Europske Komisije i Vlade Republike Hrvatske. Istim je za Republiku Hrvatsku stvorena obveza njegove provedbe putem izrade i provođenja nacionalnih akcijskih planova zapošljavanja sukladnog Europskoj strategiji zapošljavanja, a dogovorena je i buduća suradnja Europske komisije i Vlade RH,  koja  se nastavlja i u praćenju provedbe dogovorenih prioriteta za koje je osigurana i financijska potpora kroz Instrument predpristupne pomoći EU. Zajednički nadzor napretka u rješavanju utvrđenih prioriteta vrši se na temelju redovnih izvještaja".

Uz to, za Vladu je bio obvezujuć i članak 34. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji propisuje osnivanje povjerenstva za praćenje nacionalnih akcijskih planova zapošljavanja. No, iako su nas u Ministarstvu informirali da je "Vlada RH 09. travnja 2010. godine imenovala jedinstveno Povjerenstvo za praćenje provedbe svih strateških dokumenata na području aktivnih mjera zapošljavanja", u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske dobili smo drugačiju informaciju.

"Povjerenstvo je imenovano temeljem ovog zakona krajem 2008. godine i do trenutka kada smo mi tražili da se sazove sjednica sastalo se samo jednom - negdje u veljači prošle godine samo u vezi Izvještaja za EK u vezi realizacije Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za prethodnu, 2009. godinu", rekla je za H-Alter Ana Milićević Pezelj iz SSSH-a.

Ono što Vlada, možda zbog silnih obveza prema Europi, ne stigne shvatiti, jest da bi njena tijela trebala zaista nešto i raditi

Jasno je, dakle, da je Vlada nastojala samo ispuniti još jednu obvezu prema Europi, dok vlastite građane ponovno zapostavlja. Maćehinski odnos Vlade njeguju i njeni ministri, pa nam Milićević Pezelj napominje da je sjednicu Povjerenstva vodio državni tajnik, iako je za njega nadležan ministar (osim u slučaju njegove spriječenosti, naravno). Milićević Pezelj ukazuje da bi ministri ipak trebali naći vremena za ovakve teme. 

"Podsjećam da je prema prethodnom Zakonu o posredovanju u zapošljavanju stajalo da to Povjerenstvo vodi predsjednik Vlade RH! Zašto? Zato što se i time htjelo pokazati koliko je politika zapošljavanja jedna javna politika, koja mora biti integrirana s drugim politikama: ekonomskom, uključujući industrijsku politiku - koju RH nema - industrija otvara najviše radnih mjesta, više nego, primjerice usluge, obrazovnom, politikom plaća i socijalnom politikom, te izuzetno dobro koordinirana! Druga je stvar što se Povjerenstvo ni prije nije sastajalo, pod premijerom, ali bar je stopa nezaposlenosti kontinuirano padala".

Milićević Pezelj ističe i da je dodatni problem to što Vlada misli da Hrvatski zavod za zapošljavanje vodi politiku zapošljavanja.

"On je samo jedna od institucija za stolom u Povjerenstvu. HZZ samo provodi usvojene mjere, a ne otvara nova radna mjesta!", napominje Milićević Pezelj.

Pa što onda radi Povjerenstvo, koje se rijetko kada sastaje?

I dalje čekamo mjere Vlade, koje će, umjesto kontinuiranog rasta cijena, dovesti do smanjenja broja nezaposlenih

"Povjerenstvo prati provedbu prioriteta politike zapošljavanja, odnosno, prati i analizira ostvarivanje ciljeva i aktivnosti sadržanih u Zajedničkom memorandumu, koje se provode putem nacionalnih akcijskih planova zapošljavanja, te po potrebi  predlaže izmjene mjera i aktivnosti, te o navedenom redovno godišnje izvještava Vladu Republike Hrvatske i Europsku komisiju. U tom smislu je Povjerenstvo izradilo i predložilo Vladi RH donošenje novog Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za  2011.-2012., kojeg je Vlada usvojila u ožujku 2011., a sada provodi aktivnosti na izradi izvješća o provedbi Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2010. godinu", detaljno su nas informirali u Ministarstvu gospodarstva.

Puno riječi, a od konkretnih djela malo i ništa. 

"Što se tiče Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja, u tom dokumentu utvrđeni su prioriteti koje treba realizirati. Budući da RH mora EU godišnje informirati što je po tome napravila, mi smo se našli prošle godine u veljači. Međutim, i Zakonom je navedeno da Povjerenstvo treba pratiti primjenu Nacionalnog plana, što mi sastankom jednom godišnje ne činimo. Ništa se ne koordinira. Zato su i mogući skandali poput onoga s dadiljama jer je npr. Ministarstvo obrazovanja dalo suglasnost na program, a Ministarstvo gospodarstva nije izmijenio zakon da se ta djelatnost može registrirati!", ističe Milićević Pezelj koja, kako kaže, godinama upozorava da Vlada ne vodi politiku zapošljavanja, već smatra da je ona "nus-proizvod" gospodarske politike.

"To smo nedavno čuli i od Popijača: 'Sve mjere za poslodavce (programi A, B i C) usmjereni su i na zapošljavanje!" - što nije točno. Da vodi računa o očuvanju zaposlenosti, jer je lakše i jeftinije očuvati radno mjesto nego otvoriti novo, Vladi bi to bio kriterij za dodjelu potpora - pomoći one koji će zadržati najviše zaposlenih, a ne one koji će najviše novca strpati u svoj džep!'", izravna je Milićević Pezelj.

Ono što Vlada, možda zbog silnih obveza prema Europi, ne stigne shvatiti, jest da bi njena tijela trebala zaista nešto i raditi. Kada bi ovo i slična povjerenstva nešto radila, građani bi stvarno, a ne samo u izmišljenom svijetu premijerke, živjeli relaksiranije.

"Sastanak Povjerenstva, na naš zahtjev, imali smo 04. ožujka. Među ostalim, dogovoreno je da ćemo se sastajati redovito (još nismo), da ćemo se tematski pozabaviti mogućnošću zapošljavanja kod malih poslodavaca, pitanjima obrazovnih mogućnosti (boljim povezivanjem HZZ-a i MZOŠ-a) te problemom neisplate plaća", kaže Milićević Pezelj.

Premijerka bi nas sada zasigurno zasipala brojkama, poput one koju je ekskluzivno otkrila na početku sjednice Sabora, da je broj nezaposlenih u ožujku bio manji nego u veljači. Točnije, krajem ožujka na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 330 130 osoba, što je za 6 281 osobu ili 1,9 posto manje nego u veljači, a za 11 472 osobe ili 3,6 posto više nego u ožujku prošle godine. To bi valjda trebalo značiti da su Povjerenstvo, HZZ i Vlada ipak nešto radili?

"Što se tiče trenutnog smanjenja broja nezaposlenih - to je tako svake godine. To počinje negdje s ožujkom/travnjem, s početkom predsezone i sezonskim zapošljavanjem. Sezonci su inače jedna prilično ugrožena kategorija radnika, budući da naša turistička sezona nikako da se produži i ti ljudi nikako ne mogu namaknuti satnicu. Čak niti ne dobiju svi sezonski posao u kontinuitetu 3,4,5 mjeseci već na mjesec, dva!", objasnila je Milićević Pezelj.

Kada smo, dakle, razjasnili i tu dvojbu, preostaje nam zaključiti da mi, kao i više od 300 tisuća naših sugrađana, i dalje čekamo mjere Vlade, koje će, umjesto kontinuiranog rasta cijena, dovesti do smanjenja broja nezaposlenih, ali stvarnim zapošljavanjem i otvaranjem novih radnih mjesta, do poboljšanja životnog standarda i do konačnog razvoja ili barem pokretanja posrnulog gospodarstva, o čemu toliko slušamo.

Ključne riječi: nezaposlenost
<
Vezane vijesti