Zašto javne službe pri zapošljavanju diskriminiraju Rome

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koncipiran je tako da omogući određene prednosti pripadnicima nacionalnih manjina pri natječaju u zapošljavanju u tijelima javne i državne uprave. Ideja iza toga jest postići da udio manjina u tijelima odlučivanja bude razmjeran postotku manjina u općoj populaciji. Podaci s kraja 2017. otkrivaju kako je plan tek djelomično ispunjen.

Pripadnici manjina čine oko osam posto hrvatske populacije, dok je udio manjinaca u tijelima državne i javne uprave tek nešto veći od tri posto. Od 13 744 zaposlenika u tijelima 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bilo je zaposleno 455 (3,31 posto) pripadnika Saborski zastupnik Kajtazi vjeruje da se romska zajednica počela ujedinjavati i sve kvalitetnije rješava svoje problemenacionalnih manjina.

Premda je i postotak drugih manjina daleko od idealnog, pogotovo zabrinjava nizak udio Romkinja i Roma. Prema podacima iz evidencije Ministarstva uprave, na dan 31. prosinca 2017. u upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bio je zaposlen samo jedan Rom.

Situacija nije ništa bolja, niti na državnoj razini. Od 50.000 zaposlenika u državnim strukturama, zaposleno je samo osam Romkinja i Roma.

 Situacija zvuči još više zabrinjavajuće, ako u obzir uzmemo procjenu kako u Hrvatskoj danas živi oko 25 tisuća Roma, što ih čini trećom najbrojnijom nacionalnom manjinom u Hrvatskoj.

"Istina je da imamo mali broj Roma koji su na određenim pozicijama. Jedan je razlog što nemaju prilike, a drugi je razlog i sama politička situacija, gdje se i većinsko stanovništvo sve teže odlučuje uključiti u politiku. A bez politike ne može se ama baš ništa pokrenuti niti rješavati. I kada imate situaciju da se niti Hrvati ne žele politički angažirati, teško je to onda očekivati od nacionalne manjine koja je u znatno nezavidnijom položaju", vjeruje Veljko Kajtazi, zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom Saboru.

Kajtazi upozorava kako su predrasude prema Romima najveći problem za njihovu zajednicu. A predrasude nastaju upravo zbog nepoznavanja pripadnika romske nacionalne manjine, dodaje.

"Zbog postojanja tih predrasuda, pripadnici romske zajednice nemaju mogućnosti za uključivanje, odnosno dokazivanje da mogu kvalitetno raditi, bilo u lokalnim upravama ili na višoj razini. Kad već govorimo o ovome, moram reći da sličan problem imamo i u obrazovanju. I to ponajviše zbog nedovoljnog poznavanja jezika, a do toga pak dolazi zbog primarno zbog položaja romskih naselja. Ona se uglavnom nalaze daleko od gradskih centara, stanovnici su socijalno izolirani. Dokaz tome je činjenica da velika većina Roma koji su visoko obrazovani dolazi s područja gdje su živjeli s većinskim stanovništvom, odnosno da se ne nalaze u romskim naseljima. To pokazuje da Romi, kada su integrirani, ne zaostaju u ničemu za svima ostalima“, smatra Kajtazi.

Sukladno Zakonu o službenicima i namještenicima, kandidati koji imaju prednost pri zapošljavanju prema posebnom zakonu, tako i pripadnici nacionalnih manjina, imaju prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima uz ispunjavanje formalnih uvjeta iz javnog natječaja. Na testiranju i intervjuu moraju ostvariti isti broj bodova kao kandidat s najvećim brojem bodova.

Zabrinjava i istraživanje koje je proveo Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. U istraživanju stoji kako su vijeća i predstavnici romske nacionalne manjine najmanje informirani o aktualnoj manjinskoj situaciji te da imaju najmanji kapacitet za savjetničku ulogu koju im daje Ustavni zakon. Tako da od 42 jedinice lokalne samouprave koje su trebale donijeti lokalne akcijske planove za provođenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013—2020., samo njih četiri su to i učinile.

Ustavni zakon se u pogledu prednosti pri zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina, barem u slučaju Roma, nije pokazao učinkovitim. Prosječno niža obrazovna razina Roma, (što naravno znači da nije uvijek bilo i obrazovanih Roma) odmah u startu eliminira iz procesa sve koje nisu visoko obrazovani, a mogli bi, bez obzira na stupanj obrazovanja, pomoći boljitku zajednice.

"Trenutno nemamo naznake da će se uskoro nešto promijeniti. Zapošljavanje pripadnika romske nacionalne manjine u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, u kojima postoji potreba suradnje lokalnih vlasti s romskom zajednicom, radi koordinacije aktivnosti bitnih za romsku nacionalnu manjinu, u skladu s ciljevima Nacionalne strategije za uključivanje Roma, nije baš uspješna“, tvrdi Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Tahiri, visokoobrazovani Rom, jedan od rijetkih na poziciji moći, upozorava kako se navedeni zakon uspješno provodi onda kada govorimo o visoko kvalificiranim kandidatima. Postoje jedinice lokalne i regionalne samouprave u kojima bi svakako bilo dobro imati Rome. Kako zbog kontakata s romskim zajednicama, tako i kao primjer drugim Romima i većinskoj zajednici. Tahiri ističe primjer Međimurske županije koja bi po svim parametrima, doista trebala imati zaposlene Rome, što bi, vjeruje, i kratkoročno i dugoročno pomoglo ublažiti postojeće napetosti.

"Kada govorimo o zapošljavanju Roma, nažalost, prečesto smo u pravu kada prvo pomislimo na diskriminaciju. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su, k tome, ograničene i proračunom i uvjetom da masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije iznositi više od 20 posto prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini, što je dodatno ograničenje tim ambicijama“, objašnjava ravnatelj.

Premda izuzetno sporo, neka pitanja vezana uz Rome u Hrvatskoj, idu na bolje, slažu se Tahiri i Kajtazi.

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 2016. i 2017. proveo je veliki projekt Potpora vijećima nacionalnih manjina na lokalnoj razini, s ciljem osiguranja preduvjeta za aktivnu participaciju vijeća nacionalnih manjina u provedbi praćenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i u razvoju vlastitih lokalnih zajednica na području Republike Hrvatske. U okviru projektnih aktivnosti provedeno je opsežno istraživanje tzv. GAP analiza (ili analiza jaza) kapaciteta i potreba vijeća i predstavnika nacionalnih manjina iz perspektive samih vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te predstavnika organizacija civilnog društva. Rezultati istraživanja objedinjeni su u publikaciji Finalna sinteza rezultata integrirane GAP analize, javno dostupnoj na mrežnim stranicama Ureda.

"Priredili smo i jedan veći projekt u okviru ESF-a kojim smjeramo dalje jačati kapacitete lokalnih vijeća i predstavnika, ali i suradnju pripadnika romske nacionalne manjine s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, drugim lokalnim institucijama, kao i s neromskim civilnim društvom. To je nešto što ćemo sigurno nastaviti i nadalje, planirajući dugoročno, do 2030. Manjinski izbori općenito zahtijevaju više pozornosti i htjeli bismo pomoći vijećima i predstavnicima kroz cijeli ciklus. Izlaznost je još uvijek razmjerno slaba, nedovoljno je mladih i žena uključeno u ovaj vid Pripadnici manjina čine oko osam posto hrvatske populacije, dok je udio manjinaca u tijelima državne i javne uprave tek nešto veći od tri postosudjelovanja manjina u društvenom životu, kapaciteti, osobito u manjim jedinicama i pojedinačnih predstavnika, su često još uvijek slabi i pridonose i slabijem uvažavanju tih tijela na lokalnoj razini. Uz to, pripremamo i jedan veliki otvoreni poziv za civilno društvo i druge dionike, za koji se nadamo da će biti odobren u 2021., čime bismo omogućili svima zainteresiranima da provode lokalne aktivnosti kako u kontekstu antidiskriminacije, tako i na području manjinskih prava. Nadam se da je i iz ovih napomena vidljivo koliko naš, razmjerno mali Ured, kao stručno tijelo Vlade, pokušava dati doprinos punoj integraciji nacionalnih manjina u hrvatsko društvo, a osobito najranjivijima među njima“, objašnjava Tahiri.

Tahiri tvrdi kako je izlaznost na izbore za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave razmjerno velika, a zamjećuje i nešto veće uključivanje mladih ljudi i žena.

Na lokalnim izborima u svibnju 2017. godine pripadnicima romske nacionalne manjine bilo je zajamčeno pravo na izbor ukupno 13 članova predstavničkih tijela, u ukupno 11 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravo na dva zamjenika općinskog načelnika u dvije općine (Orehovica i Pribislavec). Tahiri smatra kako je napredak očit, pogotovo usporedimo li te podatke s onima od prije deset godina.

Saborski zastupnik Kajtazi vjeruje da se romska zajednica počela ujedinjavati i sve kvalitetnije rješava svoje probleme. Napominje i kako je od velike važnosti da Romi imaju svog predstavnika u parlamentu.

"Kada imate tako visoko pozicioniranu osobu koja sasvim drugačije sagledava stanje stvari, onda se olakšava i uključivanje pripadnika romske zajednice. Osoba na takvoj poziciji ima informacije, i što je posebno važno, kontakte tj. ljude na odgovornim mjestima, koje potom može upoznati s problemima romske zajednice i pomoći u njihovom rješavanju“, zaključuje zastupnik Kajtazi.