"Spasi znak!", knjiga i projekt koji promiču zaštitu i obnovu starih tvorničkih natpisa, znakova i logotipova na području grada Zagreba kao doprinos očuvanju dizajnerske i industrijske baštine, predstavljeni su jučer u sklopu 49. zagrebačkog salona, u prostoru Tehničkog muzeja.
"Ne tako davno, vidjeli smo na ulicama radnice Kamenskog koje su ostale bez posla. Ne tako davno, vidjeli smo i radnice DTR-a. Prolazeći gradom i snimajući znakove postali smo svjesni stanja devastacije u kojima se nalaze i prostori i natpisi. Došli smo do spoznaje da je potrebno snimiti postojeće stanje i napraviti popis lokacija i mjesta na kojima se ti natpisi nalaze kako bi imali neki konkretni dokument od kojeg bismo zapravo mogli krenuti dalje jer velik dio ovih natpisa, prema Zakonu zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nije vrednovan", ukratko je autorica knjige Sanja Bachrach Krištofić objasnila razloge pokretanja ovog projekta.
Sanja Bachrach Krištofić: "Potrebno je snimiti postojeće stanje i napraviti popis lokacija na kojima se ti natpisi nalaze kako bi imali neki konkretni dokument od kojeg bismo zapravo mogli krenuti dalje jer velik dio ovih natpisa, prema Zakonu zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, nije vrednovan."
"U knjizi sam opisivala neke od prostora i znakova kako bih pokazala da svaki od njih ima svoju priču, da se iza svakog krije više slojeva značenja, da oni predstavljaju svjedočanstva nekadašnjeg načina života, društvenih odnosa, estetike i da kao takvi pripadaju u kulturnu baštinu. Ako spadaju u kulturnu baštinu, onda se prema njima odnosi tako, odnosno treba ih dokumentirati, katalogizirati i poduzeti akciju zaštite i očuvanja. Naša ideja je da se pronađe lokacija na koju bi ti znakovi mogli biti premješteni s obzirom da se uglavnom nalaze na tvorničkim, ruševnim zgradama koje će se vjerojatno srušiti i na neki način nestati pa bi takva sudbina vjerojatno čekala i te znakove", nadodala je autorica predgovora Rosana Ratkovčić. Također je problematizirala (ne)selektivno uklanjanje znakova s Trga Bana Jelačića, pri tome ističući da su skinuti neki znakovi koji su se tamo nalazili desetljećima, dok su i dalje prisutni "wallscapeovi" koji prekrivaju čitave fasade. To je povezala i sa svojim prijašnjim projektom "Obrtni spektakl" koji je želio ukazati na promjene vizure grada uklanjanjem obrtničkih natpisa, ali i na promjene onoga što je taj svijet tada predstavljao, kao i na vizualno onečišćenje do kojeg dolazi poplavama "wallscapeova" u centru grada.
Nabrajajući razne primjere fotografiranih natpisa koji su tijekom dvije godine rada nestali, autorica Bachrach Krištofić istaknula je kako se u knjizi nalaze i logotipovi tvrtki koje su ili u stečaju, a još uvijek funkcioniraju, ili u nekoj sličnoj poziciji jer se boje da će doživjeti istu sudbinu kao i ostali, odnosno da će biti osuđeni na propadanje i zaborav.
O mogućnostima proširenja projekta i važnosti knjige govorila je Sonja Leboš iz Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja te je istaknula kako ovaj projekt može poslužiti kao dodatni katalizator u neodustajanju od grada. Pri tome je naglasila kako se ne radi o odustajanju građana, već o odustajanju Grada u očuvanju dijela bogate, industrijske prošlosti. Leboš je podsjetila na projekt mapiranja identiteta Maksimirske ulice koji ukazuje na činjenicu da smo svjedoci nestajanja grada cijelog 20. stoljeća, te je pozvala na očuvanje objekata i natpisa, kao i priča koje stoje iza njih.
"Vertikalno i horizontalno urušavanje svih vidova privrede ne da se zaustaviti, ali možda možemo nešto napraviti u toj formi krize, u smislu preobražaja i ako ovaj trenutak doživimo kao takav u kojem možemo okrenuti situaciju, onda možemo spasiti nekoliko objekata u gradu i zasigurno na neki način pohraniti ove znakove", zaključila je Leboš i još jednom pozvala na aktivno uključenje građana u očuvanje grada i njegove baštine.
