Između šutnje i straha

Skoro 20 posto novinara odbilo navesti osobu u sadašnjoj vlasti s kojom su imali najviše problema oko dobivanja informacija

Tijela javne vlasti i dalje novinarima uskraćuju informacije, a zašto, ne znaju u najvećem broju ni sami novinari. Međutim, ne samo da nisu željeli navesti konkretna imena javnih službenika ili glasnogovornika koji su im odbili odgovoriti, već su neki od njih odbili i sudjelovati u istraživanju - premda se radilo o anonimnoj anketi. Istraživanje je to kojem je cilj bio utvrditi s kojim se sve problemima novinari susreću pri traženju relevantnih informacija od tijela javne vlasti za teme o kojima pišu, te koliko im u tom procesu znači Zakon o pravu na pristup informacijama. Provela ga je, u listopadu prošle godine, agencija Inventa za Udrugu za nezavisnu medijsku kulturu, u sklopu projekta Pravo novinara na pristup informacijama koji sufinancira Balkan Trust for Democrarcy.

Večernji list, Jutarnji list, Globus, Hrvatska televizija, Karlovački tjednik,  Novi list, Slobodna Dalmacija, Splitska TV, Zadarski list, T-portal, HTV Rijeka, Radio Rijeka, Radio Korzo, Glas Istre, Radio Labin, Ri TV, Domaći radio, Kanal Ri, Šibenski list, Osječka TV, Baranja portal, Radio Baranja, Glas Slavonije, Slavonski radio, Portal Osijek 031, Radio Osijek 2,  Hrvatski radio Županja, Radio Beli Manastir, Radio Slavonski Brod, Radio Vukovar,  Radio Orahovica, Radio Virovitica, Gradski radio Slatina, SB online,  Radio Valpovo, Novi Radio Đakovo, Radio Donji Miholjac, Net.hr, STV - TV Slavonije i Baranje - redakcije su čiji su novinari, uz veliki oprez, prihvatili sudjelovati u istraživanju.

"Ovo istraživanje je treće u nizu - prvo je bilo 2006, a drugo 2009. godine - i bilo ga je dosad najteže provesti. Naime, novinari su tražili upitnike u pisanom obliku na papiru jer odgovore nisu htjeli slati e-mailom, a na pitanja u kojima se traže konkretna imena službenika ili glasnogovornika nisu htjeli odgovarati.

Neki su nam otvoreno rekli da ne žele sudjelovati u istraživanju, da netko, osim istraživača, ne bi slučajno pročitao odgovore, zbog čega bi imali problema u redakciji. Nekolicina je navela da sve govore podaci o nezaposlenim novinarima na burzi", rekla nam je voditeljica istraživačkog tima, sociologinja Snježana Beroš-Hrašovec.

Tako ih je skoro 20 posto odbilo navesti osobu u sadašnjoj vlasti s kojom su imali najviše problema oko dobivanja informacija koje su tražili.

"Znaju novinari da je danas malo toga stvarno anonimno. Vrag ne spava. I to je zabrinjavajuće. Svakako da novinari zbog svojih urednika i vlasnika nisu dovoljno emancipirani od politike i političara", prokomentirao je za H-Alter rezultate istraživanja predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka.

Novinari su na prvo mjesto među onima s kojima imaju najviše problema u dobivanju informacija postavili državne ili lokalne dužnosnike, koji su dobli 33 posto "negativnih" glasova

Oni koji su ipak odgovorili, na prvo su mjesto među onima s kojima imaju najviše problema postavili državne ili lokalne dužnosnike, koji su dobli 33 posto "negativnih" glasova.

Drugo su mjesto zauzeli oni koji su plaćeni za komunikaciju s vanjskim svijetom - glasnogovornici, koji su prikupili 29,4 posto "glasova". Glasnogovornici su u istovrsnom istraživanju koje je bilo provedeno 2009. godine bili prvi.

"Glasnogovornici su, nažalost, u službi lokalnih dužnosnika i štite njihove interese. Umjesto da glasnogovornici pouče dužnosnike da vlast mora biti otvorena i treba davati informacije, oni su tu u funkciji da prikrivaju informacije", pojašnjava Duka.

Zašto im se informacije uskraćuju ne znaju u najvećem broju ni sami novinari, jer im u gotovo 60 posto slučajeva institucije niti ne daju bilo kakvo obrazloženje. U onom manjem postotku odbijenica s objašnjenjem, 14,4 posto posto novinara dobilo je od tijela javne vlasti odgovor - "ne dajemo informacije, jer ne pišete objektivno".

Takav odgovor smatra nedopustivim predsjednik HND-a, jer su bez obzira "kako tko piše" tijela javne vlasti dužna dati informacije. "Ocjena novinarske profesionalnosti naprosto nije u njihovoj nadležnosti", zaključuje Duka.

Samovoljno proglašavanje tajnima podataka koji to nisu, još uvijek je vrlo prisutno - 19 posto novinara dobilo je takvu odbijenicu, a čest izgovor je odsutnost nadležne osobe, također u 19 posto slučajeva. Ipak dobra je vijest da se postotak odbijenica s obrazloženjem, u usporedbi s 2009. godinom povećao skoro deset posto.

Većina ispitanih novinara smatra prikrivanje istine i manipulaciju glavnim razlogom odbijanja davanja informacije. Nakon toga slijedi samovolja i neodgovornost službenika, zatim strah, pa nesposobnost i nemar.

Zdenko Duka, predsjednik HND-a: "Glasnogovornici su, nažalost, u službi lokalnih dužnosnika i štite njihove interese"

Sociologinja Beroš Hrašovec navodi da su institucije koje novinarima zadaju najviše problema kad traže informacije ministarstva (31 posto), što je u odnosu na 2009. oko 20 posto manje. Od ostalih institucija najmanje informacija novinari dobivaju od javnih institucija, 35 posto, te državnog odvjetništva i ostalih tijela vlasti (uprave). Ukazuje da najbolju komunikaciju sa novinarima, prema rezultatima, ima Vladin ured za odnose s javnošću i sudovi, jer je 11,8 posto novinara  u ovom istraživanju navelo da je imalo problema s njima, a  u istraživanju od 2009.  godine to je odgovorilo dvostruko više novinara (23 posto).

Da bi došli do informacija, novinari ponekad čekaju i godinu dana, a neki su na to pitanje odgovorili "zauvijek". Ipak najčešće se čeka do 14 dana. Upite nadležnim institucijama samo jednom šalje 11,8 posto novinara, dok većina ostalih to čini do četiri puta.

Ipak, kad jednom dobiju tražene informacije, za dobar dio novinara problemi ne prestaju.

Naime, u situaciji da im urednik odbije objaviti istraživačku priču, i to više puta, našlo se 15 posto ispitanih novinara, a često obrazloženje je bilo "da će pisanje naštetiti izdavaču"

"Malo je takvih izdavača kod nas koji su prije svega velikodušno posvećeni novinarstvu, a tek onda svojim privatnim i poslovnim vezama. To je ono o čemu mi iz HND-a često govorimo. Privatni izdavači imaju svoje interesne mreže, i ako taknete u nekog njegovog, on to neće dopustiti", kaže Duka.

Sudeći po rezultatima takve priče nisu na kraju došle do javnosti jer je 94 posto ispitanih novinara, nakon što im je urednik odbio objaviti priču, odustalo od pokušaja da ih objave negdje drugdje, a 79 posto nije kolegama iz drugih medija htjelo dati informacije koje su prikupili.

Samovoljno proglašavanje tajnima podataka koji to nisu, još uvijek je vrlo prisutno - 19 posto novinara dobilo je takvu odbijenicu

"Prije svega se radi o strahu", kaže Duka te dodaje da postoji i lojalnost prema vlastitoj novini ili firmi za koju se piše, jer novinari ne bi smjeli tu informaciju dati drugima, premda je njima odbijen prilog u vlastitom mediju. "Može novinar i treba biti lojalan prema izdavaču, ako ga ovaj doista poštuje kao novinara koji radi u skladu s profesionalnim standardima. Ali, ako nakladnik traži od novinara da se ne drži tih standarda, on ničim ne zaslužuje lojalnost novinara", zaključuje predsjednik HND-a.

Porastao je broj novinara koji poznaju zakonske mogućnosti traženja informacije, odnosno Zakon o pravu na pristup informacija, i to sa 76 posto u 2009. godini na 85 posto.  Udvostručio se i broj onih koji su koristili zakonske mogućnosti. Oni koji su odustali, kao razlog u visokom postotku navode sporost organa uprave i sudstva (37 posto). Iako je friški, iz 2013. godine, novi Zakon o pravu na pristup informacijama novinarima nije stran, pa ih tako 35 posto u potpunosti poznaje, a djelomično 37,5 posto.  Da je bolji od prethodnog smatra 29 posto, a preko 60 posto smatra da bi Povjerenik za informiranje, tijelo koje je konstituirano prema novom Zakonu o pravu na pristup informacijama, trebao biti nadležan i za obaveze pružanja informacija koje proizlaze iz Zakona o medijima.

"Rezultati istraživanja u kojem su sudjelovali novinari tiskanih i elektronskih medija iz cijele zemlje pokazuju da je novinarski posao još uvijek zahtjevan i težak, pogotovo kad se radi o traženju relevantnih informacija za teme o kojima se piše", zaključuje Beroš Hrašovec.

Rezultati istraživanja:

1. Jeste li bili u situaciji da vam državna, lokalna ili javna institucija uskrati traženu informaciju (a koja nije kvalificirana kao tajna informacija)?
a) da, jednom 21,3%
b) da, više puta 42,5%
c) ne 36,2%

2. Ako da,navedite instituciju (državna ili lokalna tijela vlasti) koja vam je najčešće uskraćivala informacije (nema ograničenja u zaokruživanju ponuđenih odgovora).
a) ministarstva 31,4%
b) Vladin ured za odnose s javnošću 11,8%
c) državno odvjetništvo 17,6%
d) sudovi 11,8%
e) ostale javne institucije 11,8%
f) ostala tijela vlasti (uprave) 21,6%
g) javne institucije (škole, bolnice, fakulteti,
znanstvene ustanove, socijalne ustanove) 35,3%

3. Ako vam je informacija bila uskraćena, jeste li dobili obrazloženje zašto vam je uskraćena?
a) da 41,2%
b) ne 58,8%

4. Koja su najčešća obrazloženja dobivali?
a) odsutnost nadležne osobe 19,0%
b) nedostatak vremena 9,5%
c) nemamo ovlaštenja 4,8%
d) tajnost podataka 19,0%
e) ne dajemo informacije,
jer ne pišete objektivno 14,4%
f) nismo dužni dati tu informaciju 9,5%
g) ostalo 23,8%

5. Je li vam se dogodilo da informaciju koju ste tražili, a koja nije tajna, službeni izvor odbije dati, jer je on svojevoljno proglasi tajnom?
a) da, jednom 12,5%
b) da, više puta 12,5%
c) ne 75,0%

6. Ako su vam uskratili informacije, navedite osobu u sadašnjoj vlasti s kojom ste imali najviše problema oko dobivanja informacija koje ste tražili?
a) državni ili lokalni dužnosnik 33,3%
b) glasnogovornik 29,4%
c) državni ili lokalni službenik 17,7%
d) ne želim odgovoriti 19,6%

7. Navedite do tri pitanja na koja niste dobili odgovor.
a) zdravstveno stanje osobe nastradale u prometnoj nesreći 10,9%
b) status sudskog postupka 9,1%
c) pitanje raspodjele sredstava za kulturu i honorare umjetnika 9,1%
d) stručna sprema zaposlenih u obrazovnom prcesu 5,5%
e) natječaji za poslovne prostore 3,6%
f) službena putovanja političara 3,6%
g) komunalna infrastruktura i usluge 3,6%
h) ostalo 54,6%

8. Koji je po vašem mišljenju, glavni razlog zbog kojeg niste dobili informaciju koju ste tražili?
a) samovolja i neodgovornost službenika 23,5%
b) prikrivanje istine i manipulacija inform. 26,5%
c) strah 14,7%
d) nesposobnost i nemar 8,8%
e) ostalo 26,5%

9. Koliko dugo čekate na odgovor? (u slučaju kada informaciju ne dobijete)
a) do dva dana 21,6%
b) do sedam dana 31,4%
c) do 14 dana 25,4%
d) do 21 dan 2,0%
e) do 30 dana 11,8%
f) više od mjesec dana 7,8%
( godinu dana ili zauvijek!)

10. Inzistirate li više puta na odgovoru nadležne institucije ili upite šaljete samo jednom?
a) samo jednom 11,8%
b) do dva puta 23,5%
c) do tri puta 39,2%
d) četiri ili više puta 25,5%

11. Jesu li vam poznate zakonske mogućnosti koje možete koristiti u slučaju da su vam uskraćene informacije (Zakon o medijima i Zakon o pravu na pristup informacijama iz 2013.g)?
a) da 85,0%
b) ne 15,0%

12. Ako su vam poznate te pravne mogućnosti, jeste li ih vi koristili do sada?
a) da, jednom 14,7%
b) da, više puta¸ 7,4%
c) ne 77,9%

13. Ako niste, koji je glavni razlog?

14. Jeste li se ikada našli u situaciji da vam vaš urednik odbije objaviti istraživačku temu koju ste napisali?
a) da, jednom 8,8%
b) da, više puta 15,0%
c) ne 76,2%

15. Ako da, je li vam urednik dao objašnjenje zašto vam je odbio istraživačku temu?
a) da 52,6%
b) ne 47,4%

16. Možete li navesti koje je to objašnjenje bilo?
a) pisanje će naštetiti izdavaču 3 odgovora
b) nije trenutak za to 5 odgovora
c) tema je nepotpuna 1 odgovor
d) ne smijemo oglašavati političare 1 odgovor

17. Jeste li istu temu pokušali objaviti negdje drugdje?
a) da 5,3%
b) ne 94,7%

18. Jeste li informacije iz te teme dali kolegama drugih medija kako bi tema bila ipak objavljena?
a) da ¸21,0%
b) ne 79,0%

19. Jeste li upoznati sa sadržajem novog Zakona o pravu na pristup informacijama koji je stupio na snagu početkom 2013. godine?
a) da, u potpunosti 35,0%
b) da, djelomično 37,5%
c) ne 27,5%

20. Ako jeste upoznati s novim zakonom, je li on bolji ili lošiji od ZPP-i ja koji je bio na snazi do tada?
a) bolji je 29,3%
b) jednaki su 51,7%
c) lošiji je 19,0%

21. Da li, po vašem mišljenju, Zakon o medijima dobro određuje obavezu nadležnih tijela koja obavljaju javnu službu i dužnosti u pružanju informacija?
a) da 90,0%
b) ne 10,0%
22. Ako ne, molimo da obrazložite svoj odgovor:
a) nema sankcija 2 odgovora
b) zakon je na papiru,a
praksa je nešto drugo 1 odgovor
c) bez odgovora 5 odgovora

23. Bi li Povjerenik koji se predviđa novim ZPPI trebao biti nadležan i za obavezu tijela koja obavljaju javnu službu i dužnosti za pružanje informacija koja proizlazi iz Zakona o medijima?
a) da 61,3%
b) ne 2,5%
c) ne znam 36,2%

U istraživanju je sudjelovalo osamdeset novinara , a provedeno je tokom listopada 2013. godine.

^{Članak je objavljen u okviru projekta Udruge za nezavisnu medijsku kulturu Pravo novinara na pristup informacijama, koji financira Balkan Trust for Democracy.}