U sklopu kampanje Spasimo plavo srce Europe upravo je objavljena studija pod nazivom Ugrožene vrste riba – njihova rasprostranjenost i ugroženost izgradnjom hidrocentrala, koju su zajednički izradili ihtiolozi od Austrije do Albanijuz koordinaciju njemačke i austrijske udruge Euronatur i Riverwatch, dodatno baca svjetlo na negativan utjecaj postojećih i planiranih hidrocentrala na Balkanskom poluotoku, uključujući Hrvatsku.Studija je identificirala rijeke od strateškog značenja za zaštitu biološke raznolikosti. U Hrvatskoj su to rijeka Sava, koja je ugrožena planiranom izgradnjom hidrocentrala u Sloveniji (osobito HE Mokrice) i projektom Zagreb na Savi, te Kupa i Cetina
Rijeke sa svojim vodopadima, kanjonima i kristalno čistom vodom nisu samo nevjerojatno lijepe (npr. Plitvička jezera). One su arterije unutar krajobraza koje prenose hranjive tvari i sediment s kopna u more koje hrani plankoton i priobalni dio riba. One osiguravaju pitku vodu za milione ljudi, te godišnje na globalnoj razini vežu i u oceane unose oko 200 miliona tona ugljika (što je npr. oko 10 po ukupne količine ugljika koje proizvode svi automobili u Sjedinjenim Američkim državama) pomažući nam u borbi protiv klimatskih promjena. Nadalje, rijeke i njihova poplavna područja (npr. Lonjsko polje) nas štite od poplava i suša koje postaju sve dramatičnije upravo zbog klimatskih promjena.
Iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode ističu kako rijeke od Slovenije, preko Hrvatske do Albanije, također predstavljaju centar biološke raznolikosti riba Europe. Od 113 rijetkih i ugroženih vrsta čak njih 69 predstavljaju endeme što znači da ne žive nigdje drugdje na svijetu osim tu. Hrvatsku nastanjuju 52 endemske vrste riba, pri čemu njihov najveći broj nalazimo u području od Istre do Dubrovnika s Gorskim Kotarom i Likom. Endemi hrvatske ihtiofaune velikim su dijelom povezani upravo s osebujnim krškim i podzemnim staništima, npr. Dalmatinska pijurica (Phoxinellus dalmaticus) živi samo u rijeci Čikoli, pritoci rijeke Krke, te se tijekom nepovoljnog sušnog perioda povlači u krško podzemlje.Odustajanje od gradnje hidrocentrala na najvažnijim riječnim slivovima najvažniji je korak ukoliko želimo sačuvati biološku raznolikost riba Europe
Najveću prijetnju opstanku biološke raznolikosti slatkovodnih vrsta riba predstavljaju postojeće, te planirana izgradnja više od 2800 novih brana i hidrocentrala. Ova studija je po prvi puta preklopila karte rasprostranjenosti ugroženih vrsta riba s planiranim projektima novih hidrocentrala i dovela do zaključka da će 49 od 113 vrsta riba vjerojatno izumrijeti ako se planirani projekti ostvare. Predviđeni nestanak staništa, koji nastaje kao posljedica izgradnje hidrocentrala, će za 68 od 69 endemskih vrsta iznositi 30-100 posto te ih dovesti do rub izumiranja. Zaključno, hidrocentrale i brane ugrožavaju opstanak 10 posto ukupne europske faune riba.
Identificirani su i ključni riječni slivovi koji su osobito važni za brojne ugrožene vrste riba. Rijeka Neretva sa 17 vrsta predstavlja jedno od takvih područja, pri čemu planirana izgradnja niza hidrocentrala u uzvodnim dijelovima (projekt Gornji Horizonti) i izgradnja brane kod Komina predstavljaju smrtnu opasnost za postojeću faunu riba.
Studija je identificirala rijeke od strateškog značenja za zaštitu biološke raznolikosti. U Hrvatskoj su to rijeka Sava, koja je ugrožena planiranom izgradnjom hidrocentrala u Sloveniji (osobito HE Mokrice) i projektom Zagreb na Savi, te Kupa i Cetina.
Također se daje i ključne preporuke pri čemu je odustajanje od gradnje hidrocentrala na najvažnijim riječnim slivovima najvažniji korak ukoliko želimo sačuvati biološku raznolikost riba Europe.
