Gian Luca Galletti objasnio je da "Italija ima jako rigorozno zakonodavstvo o temi naftnih bušotina koje naglašava, prije svega, zaštitu okoliša". "Imati punu svijest o onome što se istražuje na maloj udaljenosti od naše obale, posebice jer je riječ o energetskim intervencijama s mogućim utjecajem na okoliš, za nas je od iznimne važnosti. To je također i način da se odgovori onima koji su se ovih mjeseci bojali da će Italija biti obični promatrač onoga što se odvija u Jadranskom moru", naglasio je.
Dok su jačali prosvjedi "zelenih", turističkih djelatnika i ribara s obiju strana Jadrana, nadležni je odjel u talijanskom Ministarstvu zaštite okoliša u dvije službene prilike iskazao hrvatskoj Vladi interes za sudjelovanjem u strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Programa o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika u Jadranu "kako je predviđeno Direktivom 2001/42/CE i Espoo konvencijom", stoji u priopćenju talijanskog ministarstva.
Službeni je Zagreb na kraju popustio i dao svoj konsenzus 26. veljače. Ubrzo nakon toga, Ministarstvo zaštite okoliša informiralo je o tijeku događaja regije Friuli Venezia Giulia, Veneto, Emilia Romagna, Marche, Abruzzo, Molise i Puglia. One su pozvane da do 20. travnja napišu svoje primjedbe koje će 4. svibnja, zajedno s onima ministarstva, biti proslijeđena nadležnima iz RH, prenosi talijanski portal Greenreport.it.
"Ovo je važan trenutak za zajedničku skrb o Jadranu, koji pokazuje da granice i državni interesi ne smiju biti prepreka kada je riječ o nadgledanju ekosustava u cjelini. To je plod naših pritisaka koji su rezultirali angažmanom talijanskog ministarstva", istaknuli su pak iz WWF-a.
