Inicijativa svoje zahtjeve upućuje prema članicama EU kao i zemljama koje nisu članice jer smatraju da se rješenje izbjegličke krize može pronaći jedino kroz suradnju svih zemalja kroz koje izbjeglice prolaze, poštujući načela solidarnosti i zaštite ljudskih prava.
Interesi zapadnoeuropskih zemalja za zatvaranje i osiguranje istočnih granica EU-a, promicani su kroz različite bilateralne i multilateralne procese i sporazumešto je dovelo do zabrinutosti zemalja na (istočnim) vanjskim granicama, pa tako i Hrvatske, za njihovu transformaciju u "tampon zonu", kao direktnu posljedicu zaustavljanja neželjenih stranaca na njihovom putu na zapad.Napuštanje, ili barem suspenzija viznih režima kroz određeno vrijeme i u odnosu na pojedine države iz kojih dolazi veliki broj izbjeglica, smanjio bi potrebu tih ljudi da kreću u pogibeljna putovanja
Budući da su na tzv. balkanskoj ruti i države u procesu pridruživanja EU, iz Inicijative vide priliku da jedno od središnjih pitanja u predpristupnoj strategiji bude stavljeno u funkciju jačanja zaštite ljudskih prava uključujući prava izbjeglica i migranata, umjesto da preraste u političku trgovinu s ciljem zaustavljanja migracijskih tokova. Odluke koje se donose imat će dalekosežne posljedice i u pogledu toga što znači biti država članica Europske unije, a i u pogledu same budućnosti i opstojnosti Europske unije kao prostora slobode i zaštite ljudskih prava, ističu.
Od donositelja odluka traže uspostavu uzajamne suradnje sa državama istočnog Mediterana - Turske, Libanona i Jordana, koja će se temeljiti na ravnopravnosti svake države i uvažavanju ekonomskih i socijalnih posebnosti ovih država koje su zbrinule najveći broj izbjeglica. "Rezultat takve uzajamne suradnje je prihvatljiv u obliku političkog dogovora za osiguravanje sigurnih puteva za izbjeglice, kroz humanitarnu evakuaciju ili preseljenje. Upozoravamo da pristup koji bi se sastojao samo u financijskoj pomoći te uspostavi hot spot-ova u pojedinim državama nije rješenje koje će zaštiti ljudska prava ili osigurati ravnomjernu raspodjelu tereta humanitarne krize", objašnjavaju iz Inicijative.
Također ističu da EU u suradnji sa državama istočnog Mediterana i državama koje se nalaze na Balkanskoj ruti mora osigurati sigurne i zaštićene zračne, kopnene i morske koridore izbjeglicama do destinacija kojima teže kako bi se smanjila kršenja prava izbjeglih osoba, krijumčarenje i smrtni slučajevi koji se tijekom izbjeglištva svakodnevno događaju prilikom prolaza kopnom, a posebno morskim putevima.
Sigurni koridori trebaju biti postavljeni kako na putu do EU, tako i unutar EU kako bi se minimizirao broj lokalnih humanitarnih kriza. Upravo stoga upozoravaju da će dogovor postignut na EU summitu, a koji se fokusira na jačanje granične kontrole između Grčke i Turske, i to bez uspostave sigurnih koridora, zasigurno voditi povećanju transfera ljudi morskim putevima koji su dokazano najnesigurniji i uzrokuju izrazito visok broj poginulih, osobito među najranjivijim skupinama.Odluke koje se donose imat će dalekosežne posljedice i u pogledu toga što znači biti država članica Europske unije, a i u pogledu same budućnosti i opstojnosti Europske unije kao prostora slobode i zaštite ljudskih prava
Napominju i da EU mora inicirati pregovore s međunarodnim subjektima radi uspostavljanja sigurnih koridora do svojih granica, te zahtijevati aktiviranje svih raspoloživih mehanizma za proglašenje međunarodne humanitarne krize. Koordinirano djelovanje jedini je sustavni odgovor na masovne izbjegličke tokove kojima se, zbog neriješenih i kompleksnih uzroka izbjegličke krize, ne nazire kraj.
Poziva se i na pokretanje drugih mehanizama čija je svrha siguran prolaz do EU. Napuštanje, ili barem suspenzija viznih režima kroz određeno vrijeme i u odnosu na pojedine države iz kojih dolazi veliki broj izbjeglica, smanjio bi potrebu tih ljudi da kreću u pogibeljna putovanja ka sigurnim destinacijama.
"Jedina alternativa tome je aktivacija mehanizma privremene zaštite tako da sve osobe koje dolaze iz konfliktom zahvaćenih područja automatski dobiju zaštitu kako bi ih se zaštitilo od nasilja, trgovine ljudima i egzistencijalne ugroze. Stoga pozivamo Vladu RH i vlade drugih država članica da odmah pokrenu proceduru aktivacije ove mjere u skladu s Direktivom 2001/55/EZ iz 2001. godine", zaključuju iz Inicijative Dobrodošli.
