Stavak 1: Ne kasne, sami sebi određuju rok
U prosincu 2004. Hrvatska je dobila Zakon o otpadu i tada je rok za donošenje Pravilnika o infektivnom otpadu bio godinu dana, dakle 3.12.2005. No kad smo upitali Ministarstvo zaštite okoliša kasni li se možda zbog toga što je u Odjelu za gospodarenje otpadom jednostavno premalo ljudi dobivamo čudan odgovor. Ne kasnimo s donošenjem Pravilnika jer ga je Vlada najavila za prvo tromjesječje ove godine, objašnjava nam glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša Kata Gojević. Vjerojatno će se i za ostalih 11 pravilnika tako proizvoljno određivati rokovi. Samo donošenje pravilnika dakako neće riješiti cijeli problem određene vrste otpada što pokazuju sve manji ali još uvijek prisutni otpori proizvođača PET-a.
Stavak 2: Količine i mjesto radnje
Za odluku o načinima zbrinjavanja određene vrste otpada potrebni su podaci o tome koliko ga se i gdje proizvodi. Tu se Ministarstva zdravstva i zaštite okoliša ne slažu. Pomoćnik ministra zdravstva Nenad Lamer tako tvrdi kako se ukupno proizvodi 3200 tona infektvnog otpada godišnje ni ne spominjući privatne ordinacije (samo stomatolozi proizvode prema nekim procjenama dodatnih 1100 tona). Glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša pak šalje podatke iz Strategije gospodarenja otpadom stare tri godine koji govore o 2700 tona. Podaci su stvar procijene i samo donošenje Pravilnika neće riješiti stvar, izjavio je nedavno načelnik Odjela gospodarenja otpadom Ministarstva zaštite okoliša Eduard Pučko. No kad su ga nakon toga pitali predstavnici čakovečke lokalne samouprave zna kako radi sanitarna inspekcija na terenu te kakve su sudske presude za kršenje Zakona o otpadu rekao je kako ne zna ništa o tome.
Infektivni otpad
