Zapanjujuće je kako su priču o "svjetskom rekorderu" nezaposlenosti lako popile ozbiljne novine, tim više što se nezaposlenost već mjesecima analizira i uspoređuje

Dnevne novine i portali su bijesni. Htjeli bi povećati čitanost, a ne mogu. Htjeli bi povećati prihode od oglasa, a ne mogu. Htjeli bi voditi i državu. Ne mogu ni to. Nadalje, Vladi bi htjeli davati savjete, oporbom upravljati, suditi, spajati poduzeća, određivati cijene dionica, a niti kreiranje događaja u Egiptu nije im strano.

U čitavoj toj histeriji zaboravili su na svoju osnovnu svrhu - pružati javnosti pravovremenu, provjerljivu i točnu informaciju. Gotovo je zapanjujuća žestina i lakoća kojom je objavljena vijest kako je Hrvatska druga zemlja po nezaposlenosti u svijetu, odmah uz rame Južnoafričkoj republici.

Neki mediji pozvali su se na opskurni strani portal, vjerojatno misleći kako je vjerodostajan samim time što je inozemni. Pa neće valjda Amerikanci tek tako objaviti neku informaciju. Ima i medija koji su se u svojim tekstovima pozvali i na izvještaj Ujedinjenih naroda. Međutim, taj izvještaj nitko nije vidio. Vjerojatno zato što i ne postoji.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je u prosincu 18,8 posto. Dakle, na Zavodu za zapošljavanje u trenutku prikupljanja podataka bio je prijavljen toliki postotak radno sposobnog stanovništva. Naravno, mnogi od tih ljudi teško bi preživjeli samo od naknade za nezaposlene. Slijedom toga neki od njih rade na crno, imaju honorarne ugovore ili pak neka druga primanja.

Prema metodologiji koju koriste europski statistički ured Eurostat i Međunarodna organizacija rada (ILO) ne broje se prijavljeni na zavodu već se putem anketnog upitnika pokušava doznati koliki je broj ljudi bez ikakavih primanja. Konačni podatak je, očekivano, manji u odnosu na postotak dobiven čistim prikupljanjem prijavljenih na burzi rada. Kada se ta metodologija primjeni na Hrvatsku stvarno je nezaposleno 11,5 posto stanovništva.

No novinari koji su prenijeli senzacionalnu vijest čini se smatraju kako je lakše naći posao na Kosovu, BiH, Srbiji, Zapadnoj Obali, Kongu, Haitiju, Sudanu i nebrojenim drugim zemljama. Uzmemo li u obzir i da ništa ne znaju o ekonomiji i gospodarskoj situaciji u drugim dijelovima svijeta, pa čak i da u školi nisu dolazili na satove geografije, morali su poštivati minimum novinarske etike. Da su samo pokušali provjeriti jedan podatak, poput onoga na stranicama ILO-a i njegovog statističkog ureda, ili nazvali upućenu osobu shvatili bi da je njihov tekst - lažan.

Čak da je i portal s kojeg su prepisali vijest pomiješao metodologiju, a nije ju niti naveo, još uvijek je nezaposlenost u Hrvatskoj niža nego u mnogim zemljama Europe.

Nesumnjivo, nezaposlenost u Hrvatskoj je previsoka. Ona je tjeskobna, bolna, depresivna i mučna. I o njoj treba pisati. Treba prozivati i loše poteze dužnosnika koji su je učinili takvom ili ju pak ne smanjuju. Međutim, zapanjujuće je kako su priču o "svjetskom rekorderu" lako popile i ozbiljnije novine poput Večernjeg lista, Business.hr-a i Poslovnog dnevnika. Tim više što se nezaposlenost već mjesecima analizira i uspoređuje, a njihovi novinari napisali brojne tekstove o toj tematici.

Danas, kada se određene promjene počinju događati u mnogim sferama društva možda je vrijeme da se i u medijima napravi zaokret. Osnivanje novinarske komore čije bi se članstvo obnavljalo svake godine, dakako na temelju provjere i vrednovanja rada u proteklom razdoblju, vratilo bi dostojanstvo ovoj profesiji. No gotovo izvjesno povećalo bi nezaposlenost. A priča o Hrvatskoj koja stoji uz bok Južnoafričkoj Republici vjerojatno bi bila istinita.

Ključne riječi: nezaposlenost, hrvatsko novinarstvo
<
Vezane vijesti