Tijekom ove sjednice Hrvatskog sabora očekuje se drugo čitanje prijedloga o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život smatra da se prijedlogom dodatno slabi proizvodna sposobnost sela, zaoštrava prehrambena ovisnost zemlje te jača depopulacija i ruinira ruralni prostor.
Čak se u komunističkom poretku više nego na sadašnjem nazovi-tržištu cijenila proizvodna sposobnost obiteljskih stočarskih kapacitetaNastavljajući s politikom nerazumijevanja ključne uloge obiteljskih gospodarstava u europskom modelu poljoprivrede Ministarstvo je odbilo praktički sve amandmane koje je Udruga podnijela u javnoj raspravi a Agencija za poljoprivredno zemljište je izjavila da su obiteljska gospodarstva samo jedan od mnogih interesenata kad je riječ o ključnom resursu hrvatskog sela, priopćili su iz Udruge. Udruga OPGH Život traži da se ispita ustavnost Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Također, traže da se javno objave podaci o dostupnom poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu i tako ostvari javni uvid u podatke.
Upozoravaju da je potrebno ispitati kriterije tzv. tehnološki zaokruženih cjelina tako da odražavaju načela održivog razvoja i ispunjavanje višeznačnih zadaća (proizvodnja, ekologija, okoliš, prostorna nazočnost itd) umjesto da su, kao do sada, usmjereni na ostvarivanje velikih i visoko mehaniziranih proizvodnih serija. To pak zahtijeva redefiniranje općeg pristupa poljoprivredi i usvajanje europskog modela zasnovanog na obiteljskim gospodarstvima kao nositeljima proizvodnje, smatraju u Udruzi.
Imamo razloga vjerovati da se preko 1/8 namjerava dodijeliti devetorici velikih interesenata, dakle u prosjeku nekih 1.900 ha po interesentu, dok ostatak preostaje za 48.000 OPG koji se bave stočarstvom, odnosno u prosjeku 2,5 hektara po obitelji"Hrvatska vlast mora konačno reći što hoće sa zemljom i ljudima na njoj. Međunarodna iskustva pokazuju da su domaće stočarstvo i domaći uzgoj temelj uspjeha poljoprivrede u zadanim uvjetima. A upravo se u tom sektoru nesmiljeno narušava ravnoteža i jača ovisnost o uvozu onoga što se u Hrvatskoj može uzgojiti uzimajući zemlju tom istom uzgoju. Čak se u komunističkom poretku više nego na sadašnjem nazovi-tržištu cijenila proizvodna sposobnost obiteljskih stočarskih kapaciteta", navode iz Udruge Život.
Zakon je, kažu, i prije najnovijih prijedloga izmjena centralizirao odlučivanje na vrlo mali broj osoba a ekstremno doveo i do mogućnosti apsolutnog odlučivanja jedne osobe, što, međutim, nije ubrzalo odluke ali je dovelo do udara na demokraciju i na populaciju koja živi u prostoru gdje je ravnoteža već uvelike narušena.
Podsjećaju kako, primjerice, nema jasnog javnog razjašnjenja kako se misli dodijeliti 140.000 ha zemljišta za stočarsku proizvodnju. "Imamo razloga vjerovati da se preko 1/8 namjerava dodijeliti devetorici velikih interesenata, dakle u prosjeku nekih 1.900 ha po interesentu, dok ostatak preostaje za 48.000 OPG koji se bave stočarstvom, odnosno u prosjeku 2,5 hektara po obitelji. Međunarodna godina malih poljoprivrednih gospodarstava mogla se kod nas završiti ipak na malo primjereniji način", upozoravaju iz udruge.
