Povodom sutrašnjeg Svjetskog dana hrane aktivisti udruge Parkticipacija su danas prijepodne na tržnici Dolac održali performans i praktičnu demonstraciju razvrstavanja odbačene hrane, te kompostiranja. Za ovu priliku odjenuli su se kao kuhari, u pregače na kojima je pisalo "Hrana nije otpad, a komposta nikad dosta!"
"'Otpad' koji smo prikupili na licu mjesta u tijeku radnog vremena tržnice razvrstali smo u dvije kategorije - ono što se još uvijek može upotrijebiti za jelo, te ono što više za to nije prikladno. Voće i povrće u dobrom stanju smo ponudili građanima da odnesu svojim kućama, a ostatak smo pomiješali s drugim sastojcima kako bi se proizveo kompost", kaže Sandra Dobrić iz Parkticipacije.
Dok stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj obuhvaća 20,4 posto stanovništva, procjena je da bacamo jestivu hranu u vrijednosti od čak četiri milijarde kuna.
Čak i biljni otpaci koji više ne spadaju u hranu, nisu otpad kojeg treba odvoziti na gradsko odlagalište ili spaljivati - od njega se može pripremati kvalitetan kompost, odnosno humus pogodan za uzgoj biljaka. To mogu biti ukrasne biljke, ali može biti i voće i povrće, pa se tako može zatvoriti krug uzgoja hrane.
"Demonstrirali smo tehniku kućnog kompostiranja koja je izrazito jednostavna i omogućuje nam da se riješimo biootpada i pretvorimo ga u koristan resurs, a da za to ne ovisimo o gradskim sustavima gospodarenja otpadom. Kućno kompostiranje nas također može riješiti neugodnih mirisa iz kanti i kontejnera za smeće, kao i nakupljanja nepoželjnih glodavaca npr. štakora", dodaje Gordana Dragičević.
Prema podacima UNEP-a (Programa Ujedinjenih naroda za okoliš), u današnjem svijetu se baca 1,3 milijarde tona hrane godišnje, što bi bilo više nego dovoljno da se namire potrebe svih ljudi na planetu koji žive u siromaštvu. Podaci za Hrvatsku nisu manje poražavajući: dok stopa rizika od siromaštva u zemlji obuhvaća 20,4 posto stanovništva, procjena je da bacamo jestivu hranu u vrijednosti od čak četiri milijarde kuna.
Parkticipacija od gradskih vlasti traži odvojeno prikupljanje biootpada, recikliranje i kompostiranje, te poziva na donošenje i provedbu strategije smanjenja bacanja hrane koja bi mogla utjecati i na smanjenje siromaštva.
"Veličinu problema pokazuje svakodnevni pogled na bilo koju tržnicu pred kraj radnog vremena kad se kontejneri za miješani otpad natrpavaju i trulim i još uvijek jestivim voćem i povrćem podjednako. Takva situacija je nedopustiva u zemlji u kojoj znatan postotak ljudi ne može svojim obiteljima priuštiti svježe voće i povrće", kaže Dobrić.
Dućani i trgovački centri također odbacuju velike količine hrane kojoj se primaknuo vijek trajanja, ali je još uvijek pogodna za jelo, a dio hrane propada još na mjestima proizvodnje, jer mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva često ne mogu konkurirati velikim proizvođačima i uvoznicima, pa ih ne uspijevaju plasirati na tržište.
"Živimo u svijetu u kojem je dovoljno resursa za sve, ali se njima razbacujemo i uništavamo ih kao 'otpad'. Pozivamo savjesne građane da ne kupuju više hrane nego je mogu pojesti prije nego se pokvari, da namirnice biraju prema kvaliteti a ne obliku i 'kozmetičkom' dojmu, a da od bio-otpadaka prave svoj kompost", zaključila je Gordana Dragičević.
Osim što educira građane o kompostiranju, Parkticipacija od gradskih vlasti traži odvojeno prikupljanje biootpada, recikliranje i kompostiranje, te poziva zakonodavce na donošenje i provedbu strategije smanjenja bacanja hrane koja bi mogla izravno utjecati i na smanjenje siromaštva.
