Nakon bure negodovanja oko postavljanja Hloverke Novak Srzić na mjesto v.d. direktorice programa HRT te ostavke, već krnjeg, Programskog vijeća, pričali smo sa dvjema dojučerašnjim članicama tog tijela - Marinom Škrabalo i Sanjom Modrić. Ovdje donosimo njihove priče o tome kako je tekao Hloverkin izbor, igrama u Programskom vijeću, njihovim stavovima i svim nepravilnostima u radu Vijeća, Zakonu o HRT-u i svim drugim šporkarijama vezanim za javni servis.
Koliko je ovakav razvoj situacije na HRT-u stvarno šok? Kad ste saznale da se sprema "ustoličenje" Hloverke na mjesto v.d. direktorice programa?
ŠKRABALO: Prijedlog da Novak Srzić zasjedne na mjesto Domagoja Burića je, ustinu, bio šok. To sam saznala u 5 do 10 u neformalnom razgovoru sa članovima Vijeća te ravnateljima Popovcem i Stipićem. Potonji je iznio taj prijedlog i stvarno sam pomislila da se radi o jutarnjoj pošalici. Popovac nam je prije rekao da je Stipić razmišljao o Branku Uvodiću te da bi Goran Milić kao "bard televizije" mogao vratiti autoritet toj funkciji. Sanja i ja smo mu tada rekle da smatramo da Milić nosi veliki reputacijski rizik za HRT zbog brojnih glasina o prikrivenom oglašavanju u njegovim emisijama. Onda je kratko krenula usputna, no vječna, rasprava o Mariji Nemčić, kao dokazanoj, ali i najkontroverznijoj urednici i poznavateljici televizijskog programa. Nasuprot tome, zalagale smo se za osobe koje nisu tzv. "zvijezde", već dokazane profesionalke, poput Gordane Mrđen ili Nane Šojlev, koje cijene i novinari i dramski stvaratelji na i oko HTV-a.
MODRIĆ: Čuti na svoje uši da ravnatelj HTV-a Mislav Stipić predlaže Hloverku Novak Srzić za direktoricu programa mora uzrokovati šok i gađenje kod svakoga tko ima imalo morala, integriteta i soli u glavi. Naime, prije samo pola godine, upravo taj isti Stipić elaborirao je pred Vijećem prijedlog ovog istog privremenog Ravnateljstva za njenu smjenu s pozicije glavne urednice Informativnog programa zbog ozbiljnih prigovora na rezultate njezinog rada, na njen stil rada, na njene organizacijske sposobnosti te zbog pada gledanosti i činjenice da na hodnicima ima pobunu kolega s crvenim trakama preko usta. Ovi isti članovi Vijeća, koji su sada glasali za njen povratak na puno složenije mjesto direktorice programa, tada su prihvatili oštru argumentaciju Mislava Stipića i Ravnateljstva. Na strani Hloverke Novak Srzić jedina je tada bila Anja Šovagović, čiju dosljednost uvažavam. Milas, Grgić, Mesarić, Rakman i Crnogorac digli su ruke za smjenu da bi se sada, bez trzaja na licu, suglasili sa Stipićem da je Hloverka Novak Srzić jedina koja može spasiti HTV. To svaki normalan čovjek može primiti samo sa zgražanjem i s jasnom sumnjom da ti ljudi rade na daljinski upravljač.
Čuti na svoje uši da ravnatelj HTV-a Mislav Stipić predlaže Hloverku Novak Srzić za direktoricu programa mora uzrokovati šok i gađenje kod svakoga tko ima imalo morala, integriteta i soli u glavi
To što neki kolege iz Vijeća nisu prisustvovali ovim posljednjim sjednicama, ne samo da je velika šteta, nego to smatram i neodgovornim. Svi mi imamo puno posla, prehladimo se i zaboli nas glava, ali ako smo svojom voljom prihvatili neku dužnost, onda je red da barem dođemo na sastanke. Znam da je ponekad neugodno što se pred cijelom javnošću mora dići ruka za ili protiv i snositi za to odgovornost i sigurno je lakše skloniti se da se ne moraš izložiti, ali ne smatram to odgovornim ponašanjem.
Imenovanje Hloverke Novak Srzić na mjesto v.d. direktorice programa je, pretpostavljamo, kap koja je prelila čašu u odluci da odete iz Programskog vijeća. Zbog čega niste ranije otišli s obzirom na sva zbivanja oko izbora ravnatelja? Vaš kolega Hašim Bahtijari je izjavio da je "članstvo u Vijeću izgubilo svaki smisao", ali da se s puta neće maknuti gorima od sebe. Je li to bio razlog vašeg ostanka?
MODRIĆ: Ostala sam sve dok sam mislila da to ima i mrvu smisla. O tome da li ostati ili otići u jednoj sam prilici zatražila mišljenje kolega u vodstvu Hrvatskog novinarskog društva, koje me i kandidiralo za Vijeće. Kolege su tražili da ostanem kako bismo ostvarili neki utjecaj na podizanje profesionalnih kriterija na javnom radiju i javnoj televiziji, koji pripadaju svim građanima Hrvatske. Ovo je za mene bio prijelomni momenat na koji sam odreagirala u skladu sa svojom ljudskom i novinarskom savješću i oko toga sam potpuno spokojna. Demokrat sam, raduje me višeglasje i ne zanimaju me sirove ideološke podjele jer one reduciraju društvo na nešto plitko i plošno. Smatram da se u višeglasju donose najbolje odluke i utoliko nikad nemam problema s ljudima koji misle drugačije nego ja. Međutim, ne da mi se više igrati perverznih igrica i gubiti vrijeme s ljudima koji, sada mi je to potpuno jasno , vojnički provode stranačku politiku, taman ako i svijet propada.
Vijeće odmah treba raspustiti jer je kompromitirano i jer pojedine osobe ne raspolažu znanjem ili kredibilitetom, a neki ni jednim ni drugim, da bi sudjelovali u upravljanju jednom tako bitnom strukturom kao što je javni servis
ŠKRABALO: Naravno da sam u proteklih šest mjeseci u više navrata ozbiljno razmatrala ostavku. No, svaki put bi prevagnula poruka kolega i kolegica novinara i novinarki s HRT-a (onih koji su aktivno angažirani oko svih problema u programu i upravljanju) da je još uvijek bolje da sam tamo, nego da izađem. Prvenstveno zbog pristupa informacijama o tome što se uopće odlučuje na razini uprave, a također i zbog toga što sam vjerovala da kad već sistemske promjene nisu moguće, da napravimo najbolje, ili najmanje loše, što je u datim okolnostima moguće. Nikako nisam bila spremna svojim ostavkom ili neodlučivanjem isporučiti HRT Ministarstvu kulture da potpuno samostalno, bez ikakve kontrole javnosti (ne zaboravite da je Odbor za medije bio preko dva mjeseca disfunkcionalan) postavlja prinudnu upravu, i to u okolnostima gdje zakon takvu proceduru ne propisuje. U svemu tome proteklih šest mjeseci presudni je faktor mog ostanka u Vijeću bio proces izrade novog Zakona o HRT-u. Naime, okljaštreno i impotentno Vijeće krunski je dokaz da u budućem rješenju izbor ravnatelja tom "neozbiljnom tijelu koje zastupa interes javnosti" ne treba niti povjeriti. Već de facto Vladi putem Nadzornog odora. Istinski mi je bilo stalo do toga da pronađemo rješenja koja su temeljena na najboljem interesu HRT-a i time pošaljemo poruku da predstavnici zainteresirane javnosti mogu kompetentno odlučivati i vodstvu s naglaskom na viziju programskog razvoja, a ne da to treba povjeriti financijašima i ekonomistima. Također, za mene nikad nije bila opcija sjediti u Vijeću i izmicati se odgovornosti odlučivanja o presudnim pitanjima, izbivanjem sa sjednica. To mi je, napokon, kao članice Vijeća i bio zadatak - raspravljati i donositi odluke, a ne se diviti svojim moralnim načelima. U slučaju Hlo kao programske direktorice HTV-a, nikakve alternative toj zloj, a ne samo lošoj odluci nije bilo. Stoga sam dala ostavku prije glasovanja. Kao što tim povodom reče Sanja Modrić, svatko ima svoj prag. S tim ljudima koji su predložili i izglasali Hloverku, više ni o čemu ne mogu odlučivati.
Nakon vaših ostavki Programsko vijeće broji sedam od zakonom predviđenih 11 članova. Na koji način će se sad uopće izabrati ravnatelj?
ŠKRABALO: Profesor Damir Grubiša je, također, dao ostavku, dan nakon sjednice Vijeća kojoj nije prisustvovao (kako nas je izvijestio iz zdravstvenih razloga). Dakle, Vijeće nikako neće izabrati glavnog ravnatelja jer sada ima 7 od 11 članova. Odbor za medije se jučer sastao, što je izuzetno važno jer bez funkcionalnog Odbora HRT je potpuno izvan kontrole javnosti putem saborskih zastupnika svih opcija, i prepušten je pojedinim interesnim vjetrovima, političkim i komercijalnim. Mislim da bi zastupnici vladajuće većine itekako pažljivo trebali promisliti o šteti koju nefunkcioniranje Odbora donosi ne samo HRT-u, već i HDZ-u. Izvjesni su još jači negativni međunarodni, pa i politički odjeci krize upravljanja na HRT-u, ali i jačanje javne slike HDZ-a kao stranke koja želi pacificirati HRT. Što se tiče opozicije, posebice SDP-a kao vodeće stranke u tom bloku, usrdno se nadam da je kompetentna i spremna iskoristiti sve institucionalne i javne kanale utjecaja, uključujući i međustranačke pregovore te lobiranje prema EU akterima (jer je to na koncu ipak potrebno ako imate manjinu glasova) kako bi se postigao barem osnovni politički dogovor oko minimalnih standarda osiguranja javnog interesa na HRT-u.
MODRIĆ: Kako god hoće, to više nije moja odgovornost. Osobno mislim da treba odmah raspustiti Vijeće jer je kompromitirano i jer pojedine osobe, koje su shodno ovakvom zakonu i razini kulture, aterirale u Vijeće, ne raspolažu znanjem ili kredibilitetom, a neki ni jednim ni drugim, da bi sudjelovali u upravljanju jednom tako bitnom strukturom kao što je javni servis. No, to se, naravno, neće dogoditi.
Zašto Vijeće nije podnijelo kolektivnu ostavku nakon posljednjeg neuspješnog biranja ravnatelja?
ŠKRABALO: Ako mene pitate, kolektivna ostavka nije bila realna opcija budući da je bilo očito da većini članova ne pada napamet dati nikakav oblik ostavke. Žao mi je , i to izuzetno, što je na prethodnoj sjednica izostala dotad odlična komunikacija i koordinacija između mene, Sanje Modrić, Grubiše i Bahtijarija, pa u tom trenu i Dragana Crnogoroca. Nitko za to nije kriv. Tako je na žalost ispalo. Sigurna sam da je svatko od nas pokušao učiniti najbolje i najispravnije u datom trenu. Žao mi je što se nismo uspjeli konsolidirati te ishodovati izbor druge osobe, a ne Popovca za v.d. glavnog ravnatelja u narednih šest mjeseci. Davanje ostavke mi je bilo neprihvatljivo prije no što se osigura institucionalni kontinuitet HRT-a. Nisam bila spremna dovesti u neizvjesnost sve zaposlenike HRT-a, time što ćemo dati ostavku u situaciji potpune obezglavljenosti HRT-a. Popovac ili Vlada - to je bila grozomorno teška odluka koju bih najradije izbrisala iz sjećanja. Odluka o ostavci mi je uvijek bila najlakša opcija. I apsolutno jedina moguća u situaciji kada pet vijećnika koji su prije 19. siječnja, dakle prije šest i pol mjeseci glasovali za njezinu smjenu, tu istu osobu postavljaju na još važniju funkciju, i to na inicijativu čovjeka koji je tada predstavio pozitivno mišljenje Ravnateljstva o njezinu razrješenju, "zbog nezadovoljavajućeg stanja u Informativnom programu HTV-a kao i zbog vidljivih objektivnih i subjektivnih teškoća u radu i upravljanju Informativnim programom". S tim ljudima više ne mogu sjediti za istim stolom jer je minimum vjerodostojnosti i povjerenja nepovratno izgubljen.
MODRIĆ: Gospođa Škrabalo je sve dobro objasnila.
Da li je odbijanjem inicijative utvrđivanja činjenica u sumnjama u kršenje zakona od strane Hloverke Novak Srzić, Programsko vijeće ostavilo prostor za njezin povratak u vodstvo HRT-a?
ŠKRABALO: U načelu, da. Trebalo bi mi puno mjesta i vremena da pojasnim sve meandre muktorpnog pokušaja utvrđivanja njezine odgovornosti koji je trajao od polovice studenog 2009. do polovice siječnja 2010. perioda koji je, usput budi rečeno, koincidirao s oba kruga predsjedničkih izbora. Sjetimo se da je Hlo unatoč prosvjedima novinara s flasterima odradila oba kruga kampanje, kako direktno, tako preko svog posilnoga Dražena Majića. Sjetimo se njezinog forsiranja teme "crvenjenja Hrvatske" u Otvorenom i predizbornim emisijama, koja se nekako slučajno poklopila u duhu i tajmingu s finalnom porukom Bandićeve kampanje.
MODRIĆ: Dobila sam ogromno životno iskustvo s kakvim se još nisam srela. Nikad nisam vidjela na hrpi toliko figa u džepovima, toliko manipuliranja, neiskrenosti, kalkulacija i debelog obraza, toliko jeftine i nemoralne kombinatorike udružene s nekompetencijom i toliko spremnosti da se volovski služi gazdama. U opisanim okolnostima teško se može jamčiti da iza određenih postupaka nije postojao neki dugoročni plan. Moj je problem što ga nisam vidjela.
Može li se izbor Novak Srzić gledati kao početak predizborne kampanje HDZ-a?
ŠKRABALO: Izbor Hloverke Novak Srzić trenutak je kada maske padaju. I možda će to zlosretno kadrovsko rješenje omogućiti veću jasnoću i veću pažnju javnosti na ključno pitanje - da li mi u Hrvatskoj uopće možemo imati autonomnu javnu radioteleviziju, bez obzira kakav Zakon slijedi. Vidim više scenarija - od toga da vladajuća stranka, uz pomoć koalicijskih partnera osigura mir u večernjem Dnevniku u narednih šest mjeseci do prvog mogućeg termina izbora. Također, moguće je da će uslijed zahuktalih kritika i budnog praćenja svakog poteza Hloverke od strane udruga i opozicije, Vlada, zapravo, imati velike dodatne štete u medijskom prostoru te da će joj se to, uz ključno pitanje sindikalnog referenduma, seljaka, brodogradnje, korupcijskih afera koje se kao istražuju, ali ne osuđuju, dodatno i fatalno obiti o glavu na izborima... Ipak, vjerujem da svaka kritična situacija može biti prilika za preokret i mobilizaciju kritičke javnosti, a onda i konačni, makar utilitarnu prosudbu vladajuće stranke da im se Hlo i ekipa, u konačnici, ne isplate.
Izbor Hloverke Novak Srzić trenutak je kada maske padaju. I možda će to zlosretno kadrovsko rješenje omogućiti veću jasnoću i veću pažnju javnosti na ključno pitanje - da li mi u Hrvatskoj uopće možemo imati autonomnu javnu radioteleviziju
MODRIĆ: Drugačije objašnjenje naprosto ne postoji, a imamo i analogije. Hloverka Novak Srzić imenovana je na mjesto glavne urednice Informativnog programa i prije prošlih parlamentarnih izbora.
Kako piše Novi list, stanje na HTV-u je idealno za "usmjeravanje" programa. Na svim bitnim funkcijama su vršitelji dužnosti. Josip Popovac je v.d. glavnog ravnatelja, Mislav Stipić je v.d. ravnatelja Televizije, Zoran Mihajlović je v.d. ravnatelja Radija, Renato Kunić je v. d. glavnog urednika Informativnog programa, Hloverka Novak Srzić je v.d. direktorica programa. Koje su vaše procjene, slijedi li nova runda čistki i postavljanja podobnih na javnoj televiziji pod okriljem potpunog kaosa?
MODRIĆ: Mislim da se novinarstvu, s ovom podjelom uloga na HRT-u, ne piše ništa dobro.
ŠKRABALO: Mislim da će programske intervencije biti suptilne, radi se ipak o ljudima s izvanrednim manipulativnim sposobnostima. Očekujem niz novih scenografija, javljanja uživo, bombastičnih špica i sličnih šarenih lađa, i tzv. urednička politika musake - red hvalospjeva Vladi, red sućuti za građane koji teško žive, sitno udrobljeno kritičkog novinarstva i debeli premaz ekonomske krize kao izlike da se sada ne smijemo sitničariti oko demokratičnosti političkih procesa .
Mene najviše od svega brine tzv. restrukturiranje HRT-a, ukoliko se Vladi svidi plan koji HRT treba dostaviti do 1. listopada. Ako proces izrade brzometnog (i možete misliti kako temeljitog) plana restrukturiranja ne bude pod utjecajem programskih ljudi na HRT-u koji em znaju sjajno svoj posao, em poznaju kuću te im je, što je najvažnije, istinski stalo do dugoročnog opstanka, obnove i razvoja HRT-a u kontekstu Europske unije, onda stvarno imamo pomrčinu HRT-a, ali i ukupne domaće audio-vizualne industrije. I to za sva vremena. Zato sam prekjučer na početku sjednice inzistirala na zaključku Vijeća s porukom sindikatima da se pokušaju pod hitno dogovoriti oko predstavnika radnika u Ravnateljstvo kako bi dobili izravni uvid u sve poslovne odluke i procese. To je mjesto, naime, već par mjeseci ispražnjeno. Tzv. radna grupa za restrukturiranje HRT-a, koliko sam saznala iz kuloara, uopće ne uključuje programske ljude, a kamoli predstavnike HND-a i sindikata novinara!!!!
Koliko ste uopće imali utjecaja imali za vrijeme svog rada. Suzana Jašić, koja je bila vaša prethodnica u smislu da je bila predstavnica civilnog društva, izjavila je u jednom intervjuu: "Pitam se čemu sve, ima li smisla tamo sjediti, a ponekad se osjećam loše sama sa sobom jer postajem dio nečega čemu, po svom karakteru i moralnim i društvenim vrijednostima, ne pripadam, niti bih željela pripadati.No, dok sam tamo, a to je još manje od pola godine, bit ću glasna i kritična". Kakva su vaša iskustva?
ŠKRABALO: To je to. Suzana je sve rekla, ja sam samo sve to i na svojoj koži intenzivno iskusila, posebno u proteklih osam burnih i frustrirajućih mjeseci u Vijeću HRT-a. Tkogod na to nije spreman, bolje je da se ne javlja za članstvo u Vijeću, jer ne mislim da će u budućnosti, u bilo kakvim uvjetima, biti išta lakše ili produktivnije.
Programsko vijeće je mjesto gdje trebaju sjediti ljudi koji imaju visoki društveni ugled, znanje i integritet i čist životopisi koji se uz to razumiju u medije i društvenu ulogu medija. Sada je moguće da u Vijeće dospiju vojni tehničari, limari i inženjeri prometa, općenito ljudi koji nemaju pojma ni o novinarstvu, ni o javnom servisu, ni o elementarnom građanskom pravu na informaciju
MODRIĆ: Uopće se ne osjećam loše. Radila sam volonterski jedan u ideji društveno koristan posao i radila sam ga kako sam najbolje znala, a to nije loša satisfakcija. Međutim, loše je to što će ovakav zakon u hrvatskim okolnostima uvijek proizvesti ovaj isti nesretni rezultat. Programsko vijeće je mjesto gdje trebaju sjediti ljudi koji imaju visoki društveni ugled, znanje i integritet i čist životopisi koji se uz to razumiju u medije i društvenu ulogu medija. Sada je moguće da u Vijeće dospiju vojni tehničari, limari i inženjeri prometa, općenito ljudi koji nemaju pojma ni o novinarstvu, ni o javnom servisu, ni o elementarnom građanskom pravu na informaciju. Svakako ne bih prihvatila mjesto u nadzornom odboru Tesla Ericssona jer nemam obrazovanje za to, ali ovdje je moguće ući u Vijeće bez znanja i postati arbitar. A što će onda takvi "arbitri" nego poslušno provoditi naloge političke skupine koja ih je tamo postavila?
Koji su najveći propusti Programskog vijeća?
ŠKRABALO: Kao, ovo je stvarno jako obimno pitanje, te ću stoga pokušati odrediti suštinski problem koji uzrokuje brojne propuste. To je nemogućnost uspostave dijaloga usmjerenog na zaštitu javnog interesa, temeljenog na sučeljavanju argumenata, u Habermasovom smislu komunikacijske akcije (kao metode deliberativne demokracije). To je osnovna svrha postojanja tijela sačinjenog od predstavnika i predstavnica civilnog društva kao što je to Vijeće HRT-a. Javni interes nije nikad bio zajednički nazivnik djelovanja svih članova Vijeća, što naravno ne znači da svjetonazorske i vrijednosne razlike ne bi odlučivanje činilo i u tom slučaju vrlo kompliciranim. Fokus na partikularne interese, uz izostanak procedure kontrole sukoba interesa, glavni su problem bili i ostali. Iz toga proizlaze svi drugi manifestni problemi blokovskog, a ne razumskog odlučivanja, i poput neizbora ravnatelja ne znam više koliko puta za redom, taktike nedolaska na sjednice kada se trebaju otvoriti osjetljiva pitanja, pa i na one gdje se bira glavni ravnatelj, ili rušenje kvoruma minutu prije početka kritičke rasprave o seriji "Tito". Tu se posebno iskazao Grgić, baš kao i u ciljanom vrijeđanju i provociranju vijećnika kako bi skrenuo raspravu s bitnog i nekog doveo do toga da ode sa sjednice jer ga više ne može trpjeti zbog vlastitog dostojanstva.
MODRIĆ: Ovakvo kakvo jest, Vijeće je dio problema u funkcioniranju HRT-a, umjesto da bude dio rješenja.
Kako predviđate daljnji razvoj situacije na HRT-u i kako se uopće može mijenjati situacija s obzirom da je sve "napravljeno po zakonu"?
ŠKRABALO: Nikako osim daljnjeg, još aktivnijeg, angažmana zainteresirane javnosti - novinarskih, filmaških udurga, organizacija za zaštitu ljudskih prava, demokraciju i borbu protiv korupcije, ali i građana i građanki, u borbi za autonomnu, javnu radioteleviziju. U tom smislu mislim da peticija koju je upravo pokrenulo Partnerstvo za društveni razvoj jasno formulira prioritete djelovanja i ključne zahtjeve. Također mislim da je jako važno što drugi mediji prate HRT., na analitički i kritički, a ne senzacionalistički način, te što su se stvorile koalicije između novinara, dramskih umjetnika i ljudskopravaša. Na razini Sabora, nadam se, iako sumnjam, da je moguće povesti političku raspravu o tome kakvu javnu televiziju želimo i stvaramo i da li su uopće političke elite uopće internalizirale pojam javne, a ne državne televizije.
Kako komentirate izjavu predsjednika Josipovića da je Novak Srzić, izabrana je u proceduri predviđenoj zakonom i aktima HRT-a i stoga nitko nema pravo osporiti njen izbor?
Izabrana je osoba kojoj je uspjelo, po prvi put u povijesti HRT-a, izvesti vodeće novinare na ulicu s flasterima na ustima, u prosvjedu protiv cenzure!!!
ŠKRABALO: Koliko poznajem zakon, predsjednik je u pravu. No, kao što znamo, a to sigurno zna i predsjednik i žao mi je što to nije istakao, legalnost nije sinonim za legitimitet, s obzirom na proklamirane demokratske standarde i etička načela naše političke i društvene zajednice. Izabrana je osoba kojoj je uspjelo, po prvi put u povijesti HRT-a, izvesti vodeće novinare na ulicu s flasterima na ustima, u prosvjedu protiv cenzure!!! Peticiju za njezinu smjenu potpisalo je preko šest tisuća građana i građanki! Hlo je generator kaosa, nepovjerenja, ekonomskih i političkih trgovina. Oni koji su je za sve to nagradili funkcijom programske direktorice neka se spreme na prelazak na drugu stranu ulice kako bi izbjegli zaprepaštena lica svojih poznanika. Ali, ne sumnjam da, nažalost, mogu s time na miru živjeti. I dalje javno djelovati.
MODRIĆ: Ni ja ga ne osporavam zakonski, iako sam ovdje već rekla što o tom zakonu mislim. Čak i ovakav zakon daje mogućnost da se donose profesionalno legitimne odluke samo su ta vrata u ovom slučaju ostala zapečećena. Mislim da predsjednik RH mora moći ozbiljno javno govoriti i o tom aspektu, a ne samo o formi poštivanja zakona.
