Unatoč znatnom opiranju pojedinih vlada, premijer Milanović i drugi čelnici EU noćas su donijeli odluku o tri cilja za 2030. godinu - emisije stakleničkih plinova, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost. Međutim, ti su ciljevi preniski i usporit će nastojanja da se poveća udio obnovljivih izvora energije, dok će istovremeno Europu držati ovisnom o prljavim i skupim fosilnim gorivima, smatra Greenpeace.
"Globalna borba protiv klimatskih promjena treba radikalnu šok-terapiju. Ali ono što EU nudi tek je šačica mirišljavih soli. Ljudi diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj, žele čistiju energetiku. Nažalost, čelnici EU povlače ručnu kočnicu za sektor obnovljive energije. I Europa i Hrvatska mogu i moraju učiniti više da se zaustavi poguban utjecaj klimatskih promjena", komentira Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj.
Dogovor čelnika EU važan je za Europu, ali on je ujedno i polazišna točka za ključne pregovore o klimi iduće godine u Parizu. Čelnici EU ostavili su mogućnost da se na pariškoj konferenciji poveća cilj za smanjenje emisija. Greenpeace ih poziva da ambicije povećaju tako što će postupno isključivati ugljen i nuklearnu energiju, a pripremati se za gospodarstvo pogonjeno sto posto obnovljivom energijom.
Iduće godine nova Europska komisija na čelu s Jean-Claude Junckerom pripremit će zakonske mjere za provedbu navedenih ciljeva u zemljama EU. Te mjere imat će velik utjecaj na račune za energiju, energetsku sigurnost i napore da se smanje emisije u Europi.
"Novi predsjednik Komisije Juncker i njegov tim govore da žele Europu koja će biti lider u obnovljivoj energetici. Sada su na potezu da donesu snažne klimatsko-energetske mjere. Posebno je važno da te mjere ne daju popust prljavoj energetici i teškoj industriji, što je do sada bio slučaj", dodaje Tomić.
2009. godine EU je najavila da do 2050. namjerava smanjiti emisije za 80-95 posto. kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena. Da bi to postigla odredila je tri cilja za 2020. godinu: smanjiti emisije za 20 posto, povećati udio obnovljivih izvora na 20 posto te povećati energetsku učinkovitost za 20 posto. Čelnici EU sada su dogovorili sljedeći korak - nova tri cilja za 2030. godinu.
Što je dogovoreno:
- tri klimatsko-energetska cilja za 2030:
- "barem" 40-postotno smanjenje emisija stakleničkih plinova unutar EU u odnosu na razinu iz 1990. godine
- obvezujući udio od najmanje 27 posto obnovljivih izvora energije u energetskom miksu EU;
- "indikativni" cilj od 27 posto za energetske uštede (tj. energetsku učinkovitost), koji se 2020. godine može povećati na 30 posto
- za zemlje nižeg prosječnog dohotka, među kojima su Hrvatska, Poljska i druge, dogovoren je financijski mehanizam potpore investicijama u "modernizaciju energetike i energetsku učinkovitost". Ta su sredstva u prošlosti nenamjenski trošena za potporu termoelektranama na ugljen.
- nekoliko industrijskih sektora i dalje će dobivati besplatne emisijske dozvole, ali pojedinosti u vezi s europskim tržištem emisijskih jedinica bit će poznate tek iduće godine kad Komisija izradi zakonski tekst.
- također je dogovoreno da će se povezanost među europskim elektroenergetskim tržištima povećati za 15 posto do 2030.
