Još jedna radnička prosvjedna šetnja održala se danas na zagrebačkim ulicama. Ovaj put je riječ o radnicima i radnicama tvornice željeznih vozila Gredelj, koji prosvjeduju već drugi put ovog tjedna, zbog toga što je za tvrtku u kojoj rade podnesen prijedlog za stečaj s preustrojem, a oko polovici radnika prijeti otkaz. Riječ je od otprilike 700 radnika koji bi mogli ostati bez posla u tvrtki staroj 118 godina, koja je u vlasništvu države kao dio Hrvatskih željeznica. Trenutno je u TŽV Gredelju zaposleno 1 465 radnika, a unatrag dvije godine kad su se iz centra grada preselili u novi pogon vrijedan 650 milijuna kuna na Vukomerec, bilo ih je 1650. Radnicima nije jasno kako je moguće da je država uložila tolike novce u modernizaciju tvrtke, koje se sada želi riješiti, kao što im nisu jasna ni brojna druga pitanja danas upućena vladajućim strukturama.
Priča oko stečaja zahuktala se prošli tjedan kada je predsjednik uprave Krešimir Kranjčec dao ostavku, a član uprave Damir Tot, smijenjen jer nisu željeli potpisati prijedlog za stečaj tvrtke. Munjevitom brzinom na mjesto predsjednika uprave doveden je Robert Frdelja, inače direktor proizvodnje u HŽ Putnički prijevozu, tvrtki koja je vlasnik TŽV Gredelja. Frdelja je potpisao i predao prijedlog za stečaj s preustrojem Trgovačkom sudu uz objašnjenje da je to "trenutačno za Gredelj jedino svjetlo na kraju tunela". Za Večernji list je izjavio kako je prijedlog podnesen "zbog prijeteće nesposobnosti plaćanja prema Stečajnom zakonu, a ta mogućnost iskorištena je zbog zaštite imovine tvrtke te zaštite vjerovnika među kojima su i radnici". Prema planovima uprave i vlasnika - HŽ Putničkog prijevoza, Gredelj bi trebao biti podijeljen na dva društva - Gradnju vozila i Tehničke servise.
No radnici i njihovi sindikalni vođe ne slažu se s tim planovima i ministrovim tvrdnjama te su današnjom prosvjednom šetnjom, koja je krenula od starog pogona preko Gradskog poglavarstva i Hrvatskih željeznica do Markovog trga, poručili kako će se boriti za svoja radna mjesta. Njih nekoliko stotina s transparentima na kojima se najviše pojavljivalo ime ministra Radimira Čačića krenuli su u bitku za opstanak nastojeći demantirati tvrdnje koje stižu iz vladajućih redova te uprave tvrtke.
Ovu, ali i prethodne vlade, optužili su da žele upropastiti hrvatsku proizvodnju te da na uništenju njihove tvrtke sustavno rade kako bi pogodovali konkurentima iz inozemstva. "HŽ Putnički prijevoz već godinama radi na našem uništenju. Promet u željeznici je nemoguć bez nas jer jedino mi možemo dati dopuštenje za ispravnost vlakova. No Prijevoz, iako bi po zakonu trebao, nam ne šalje vlakove na remont, a mi jedini imamo licencu za kočnice. Tako da naši vlakovi neispravno voze".
Jakušu nije jasno zbog čega nije potpisan ugovor o proizvodnji sedam vlakova koji su zajedno trebali realizirati u partnerstvu s Gradom Zagrebom. "Dosad je napravljeno pet studija o isplativosti tog vlaka koje su koštale par stotina tisuća kuna. Koliko su novaca za to potrošili, mogli su napraviti vlak", ironičan je Jakuš.
Sindikati su napomenuli kako se u Gredelju odvija proizvodnja lokomotiva za SAD te da još imaju ugovorene poslove sa Crnom Gorom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom. Ukoliko se smanji broj radnika smatraju kako Gredelj neće moći izvršiti svoje obaveze. Pitaju se kome je u interesu da uništi hrvatsku proizvodnju. "Uskoro će se biti otvoren međunarodni natječaj za 18 modernih vlakova. Tko će ih proizvoditi? Siemens? Je li to briga za hrvatsko gospodarstvo?", pita se Starčević.
I dok iščekuju rezultate popodnevnih razgovora s ministrom, radnici odlaze s prosvjeda odlučni boriti se. Kako je rekao, radnik Mladen Drakulić: "Ovo je tek početak". A je li to početak privatizacije Hrvatskih željeznica i "rješavanja" pitanja njihovih 14 tvrtki otpuštanjem pet tisuća radnika koji su, "lapsusom" tadašnjeg ministra prometa Zlatka Komadine, višak?
