"Poslijeratna Europa, iako utemeljena na oprostu dugova, prvenstveno Njemačkoj, posljednjim događanjima u slučaju Grčke od početka krize pa sve do tehničkog bankrota pokazala je nemilosrdnost vjerovnika i iluzornost izgradnje ekonomskog sustava zemlje temeljenom na nekontroliranom zaduživanju", javljaju iz ORaH-a.
"Nedostatak adekvatnog kapitala i tzv. oštra politika štednje urušava gospodarstvo u zdravim temeljima stvarajući masovnu nezaposlenost. Jednako su iluzorna očekivanja da će neka druga vlada riješiti nekontrolirano zaduživanje prethodne kao i da bi rasplet mogao proći bez Važno je da javnost postane svjesna odgovornosti koju preuzima toleriranjem netransparentnog prekomjernog zaduživanja nepovoljnim aranžmanima stranim kapitalom.posljedica jednostavnim otpisom dugova. Manje od 15 godina je trebalo od trenutka kada su Grčke vlasti negirale da je javni dug prešao 60 posto BDP-a do tehničkog bankrota", izjavila je Ljiljana Katičić, predsjednica Foruma za gospodarstvo ORaH-a.
Situaciju je komentirao i Esad Turković, voditelj podforuma za monetarnu politiku ORaH-a pri čemu je istaknuo kako prema najnovijim podacima HNB-a javni dug snažno raste bez plana za njegovo rješavanje što smatra alarmantnim upozorenjem za hrvatsku javnost.
"Negiranje rasta javnog duga neodoljivo podsjeća na Grčki scenarij. Stoga je važno da javnost postane svjesna odgovornosti koju preuzima toleriranjem netransparentnog prekomjernog zaduživanja nepovoljnim aranžmanima stranim kapitalom. Usprkos nastavku zaduživanja domaća potražnja nastavlja negativan trend već i tijekom 2015. godine što predstavlja sedmu godinu za redom, pa je izvjesno da će dugove vraćati oni koji ih u prvom redu u najvećoj mjeri nisu niti koristili", smatra Turković te dodaje kako odgovornost leži ponajviše na zaposlenima u institucijama koje su zadužene za sprječavanje takvih scenarija – prvenstveno HNB-a.
ORaH apelira na javnost da podrži njihove prijedloge za izgradnju samoodrživog financijskog ustava, kao i njihove mjere monetarne politike koje se temelje na korištenju vlastitih resursa, uvođenju snažnije kontrole i nadzora rada HNB-a te oslobađanjem sredstava za povoljnije financiranje kapitalom iz domaćih izvora u zamjenu za skupe strane izvore financiranja.
