CROSOL - Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, u suradnji s agencijom Ipsos Puls, objavila je rezultate istraživanja javnog mnijenja o predsjedanju Republike Hrvatske Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine. Istraživanje je provedeno u okviru projekta “Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu - projekt predsjedanja EU 2019-2021” financiranom od strane Europske unije. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
Svrha istraživanja bila je ispitati stavove i informiranost građana o temama vezanim uz predsjedanje Hrvatske Europskom unijom, prioritetima Vlade RH i organizacija civilnog društva za predsjedanje te o funkcioniranju Europske unije i ulozi Hrvatske unutar nje. U nastavku donosimo sažetak ključnih rezultata istraživanja:
- Najvažniji prioritet koji prema stavovima građana Hrvatska treba nametnuti tijekom predsjedanja je borba protiv korupcije što je istaknulo oko 65% građana. Gotovo polovica građana, njih 47%, smatra da je jedan od najvažnijih prioriteta koje bi Hrvatska mogla nametnuti zaštita ljudskih prava. Među prioritetima je prepoznato i smanjenje nejednakosti u razvijenosti članica, upravljanje migracijama te borba protiv klimatskih promjena.
- 81% građana upoznato je s informacijom da će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije u prvih šest mjeseci 2020. godine.
- 47% građana očekuje da će Hrvatska imati više koristi nego štete od predsjedanja Vijećem EU, dok se 22% s tim ne slaže. Koristi koje građani očekuju su pozitivan utjecaj predsjedanja na gospodarstvo i ekonomski standard, te veća prepoznatljivost Hrvatske. Štete koje se najčešće očekuju vezane su uz financijski trošak predsjedanja te narušavanje ugleda zemlje zbog eventualnog lošeg predsjedanja. Kao negativnost se spominje i gubitak samostalnosti u odlučivanju.
- Kada su u pitanju politike Europske unije građani najčešće ističu da EU mora raditi na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među državama članicama, što je istaknulo 86% građana. Druga važna prepoznata tema je zabrinutost za klimatske promjene što je također preko 80% građana istaknulo važnim kada su u pitanju politike EU.
- Kada su u pitanju stanja ljudskih prava i vladavina prava, građani najveću razliku između Hrvatske i Europske unije vide u neovisnosti sudstva, radu javnih institucija u interesu građana te slobodi izražavanja od strane civilnog društva. Izrazito su zabrinjavajući nalazi prema kojima 65% građana smatra da u Hrvatskoj suci presude ne donose neovisno (bez izloženosti pritiscima), dok je onih koji smatraju da se u EU sudstvo suočava s istim problemom, oko 17%. Da Vlada i Sabor ne rade u interesu građana smatra 67% građana, a da institucije Europske unije ne rade u interesu građana EU smatra 25% građana. Da organizacije civilnog društva u Hrvatskoj ne mogu slobodno izražavati svoje mišljenje i kritizirati politike i aktivnosti onih koji su na vlasti bez straha od posljedica smatra 29% građana, dok 15% građana misli da je ista situacija s civilnim društvom u EU.
- Najvažnijim za razvitak demokracije u Hrvatskoj građani smatraju nezavisno pravosuđe, neovisne medije te nezavisne institucije. Najmanje relevantnima za razvoj demokracije vide političke stranke.
- Građani podjednako podržavaju ulazak svih zemalja u regiji u EU, s izuzetkom Srbije čiji ulazak u EU ne podržava 45% građana.
Prema rezultatima istraživanja vidljivo je da građani općenito imaju pozitivan stav o predsjedanju RH EU (znaju da se događa, smatraju da ćemo imati više koristi nego štete i sl.)
Istovremeno, vidljivo je da su građani u velikoj mjeri kao prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU prepoznali teme koje je i civilno društvo istaknulo među svojim prioritetima, dok je u odnosu na prioritete Vlade prisutno značajnije odstupanje, posebice u području borbe protiv korupcije i vladavine prava.
Ovim putem pozivamo Vladu RH da tijekom predsjedanja uloži veće napore u radu na temama vladavine prava, neovisnog pravosuđa i institucija, zaštitu ljudskih prava - posebno kroz definiranje mehanizma unutar sljedećeg proračuna EU koji će onemogućiti povlačenja EU fondova onim članicama koje krše vladavinu prava.
Također pozivamo Vladu da se snažnije uključi u borbu protiv klimatskih promjena. Ove dvije teme nažalost do sada nisu prepoznate kroz specijalizirane konferencije koje Vlada kani održati tijekom predsjedanja.
Cjelokupno istraživanje dostupno je na mrežnim stranicama Crosola posvećenim predsjedanju.
