Zbog sustavnog odbijanja rješavanja problema tajnosti podataka, kao i zatvorenog procesa izmjena Zakona o tajnosti podataka, predstavnici GONG-a održali su povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama prosvjednu akciju ispred Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Držeći transparente “Tajna” i improviziranu tablu institucije uz natpis “Ured za paljenje mraka”, GONG je upozorio na nedostatni nadzor nad postupkom klasificiranja podataka. “Postoji nedostatak političke volje nad pitanjem tajnosti podataka, odnosno da se zna kojim se argumentima određeni podaci klasificiraju. Zabrinjavajuće je i činjenica da u radnu skupinu za izmjenu Zakona o tajnosti podataka nije uključen Ured Povjerenice za informiranje, jedine institucija nadležne za zaštitu ustavnog prava građana na pristup informacijama”, poručila je Natalia Mirković, pravna savjetnica GONG-a, dodajući kako je Zakon o tajnosti podatka neka vrsta neželjenog djeteta hrvatskih institucija. “O njemu se priča već dvije godine, u toku kojih je nadležnost za njegovu izmjenu prebacivana iz jednog ministarstva u drugo. Cijelo to vrijeme javnost o izmjenama ništa ne zna”, kazala je.
Duje Prkut iz iste organizacije upozorio je kako se nad sektorom tajnih službi trenutno ne provodi nazor, dok se u isto vrijeme novi Zakon o tajnosti podataka piše iza zatvorenih vrata. “Sve to prijeti srozavanju ustavnog prava građana nad pristupom informacija. Briga o transparentnosti prepuštena je tajnim službama, a oni su zadnje tijelo koje bi trebali raditi taj postao. Zato tražimo da se povjerenica za informiranje što prije uključi u izradu novog zakona”, kazao je Prkut. Kao najveće rizike za građane okarakterizirao je mogućnost ponovne zlouporabe instituta tajnosti podataka, kojeg su političke elite iskorištavale za skrivanje škakljivih informacija od javnog interesa. “Treba nam zakon koji će zaštititi ustavno pravo građana na pristup informacijama, a ne zakon koji će otvoriti novu pandorinu kutiju zlouporabe klasificiranih podataka”, kazao je. Dosad su, primjerice, ugovori između državnih institucija i privatnih kompanija klasificirani kao povjerljivi, pod obrazloženjem zaštite nacionalne sigurnosti. Tako je javnost bila onemogućena doći do sadržaja ugovora i financijskih troškova dogovorenih poslova.
S druge strane, prije par dana povjerenica za informiranje požalila se da njezin ured, koji je među najskromnijim u Europi kada je riječ o ljudstvu i financijama kojima raspolaže, radi na razini nevladine organizacije devedesetih godina. Pod obrazloženjem sveopće štednje, naime, ovom izrazito bitnom uredu prvu godinu postojanja dodijeljene su financije s kojima je nemoguće obavljati zakonom propisane zadaće. “To je još jedan pokazatelj da ne postoji politička volja za pravom transparentnošću. Zakon o pravu na pristup informacijama je jako dobar, ali nemamo alata za njegovu provedbu, pa tako ni sredstava za sankcioniranje tijela koji se oglušavaju na zahtjeve za pristup informacijama”, kazala je Natalia Mirković.
