Golf ili kupus

Na tu je izjavu cinično uzvratio koordinator Građanske inicijative Božo Benčić upitavši se misli li župan umjesto kupusa jesti golf loptice. No, mi smo pokušali doznati od stručnjaka je li kupus doista opasan ili je, možda, golf neopasan po okoliš. Dr. Josip Borošić, predstojnik Zavoda za povrćarstvo pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smatra da se Jakovčić prije takve izjave trebao pitati nekog agronoma koji se pesticidi koriste prilikom tretiranja golf igrališta ili pri uzgoju kupusa. Jakovčić iza te izjave mora imati puno podataka koje bi trebao obrazložiti. Od dva hektara kupusa može se prehraniti dosta ljudi. S druge strane, golf igralište može primiti dosta golfera od čega će država vjerojatno imati koristi. Sad treba postaviti pitanje je li bitno saditi kupus ili dovoditi goste koji će igrati golf i, karikirano govoreći, jesti uvozni kupus, kaže dr. Borošić, koji smatra da je riječ o ozbiljnoj temi koja zahtijeva ozbiljniji pristup. Dr. Dean Ban s porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam smatra da je županova tvrdnja neargumentirana jer po njegovom mišljenju ne poznaje tehnologiju proizvodnje kupusa. Poznato je da su golf tereni veliki potrošači nitrata, mineralnog gnojiva dušika koje je veliki zagađivač. Ne treba zaboraviti niti veliku potrošnju vode za golf igrališta koja će kod nas, gdje su ljeti velike suše, posebno doći do izražaja. Golf tereni uopće nisu primjereni za ovo područje, budući da je ovdje drugačija klima nego, primjerice, u kišnoj Engleskoj gdje je golf i nastao, smatra dr. Ban, te kaže da je na golf igralištima povećana i upotreba herbicida jer je riječ o terenu koji mora biti bez korova. On tvrdi i da se proizvodnja kupusa ne može uopće uspoređivati s tretiranjem golf igrališta. Prema njegovim riječima, prosječno tretiranje kupusa tijekom vegetacija provodi se jednom za herbicide i dva puta za štetnike, ako se uopće pojave. Mislim da bi župan prije ovakvih bombastičnih izjava ipak trebao kontaktirati struku. Treba uzeti u obzir i da ekološka proizvodnja ne upotrebljava pesticide, a nju podupire Županija, kaže dr. Ban, koji smatra da je kupus došao na tapetu zbog Ližnjana, gdje je po njemu idealna lokacija za njegovu sadnju. Jakovčić, pak, svoju izjavu potkrjepljuje znanstvenim istraživanjima koja govore da se kod tretiranja golf igrališta koristi manje NPK gnojiva, herbicida, fungicida i, što najviše čudi, vode nego u poljoprivredi. Valja pritom naglasiti da su te studije rađene na području sjeverne Italije, gdje je poznato da se zemlja puno više tretira nego kod nas. Znanstvenici s Biometeorološkog instituta u Bologni napominju da bi studiju trebalo proširiti i na druge krajeve, ne bi li se dobili realni rezultati usporedbe tretiranja u poljoprivredi i na golf igralištima. No, prema njihovom istraživanju u sjevernoj Italiji se u poljoprivredi koristi nekoliko puta više NPK gnojiva nego na golf igralištima (mjereno u kilogramima po hektaru). Isto vrijedi i za herbicide i fungicide, dok je jedino upotreba insekticida manja u poljoprivredi. Svakako je zanimljiva njihova tvrdnja da se u poljoprivredi po hektaru upotrebljava dvostruko više vode nego na golf igralištu. Naravno, takvu bi studiju trebalo provesti i kod nas, no zasad se nitko, koliko nam je poznato, na takvo što nije odlučio, nego se priče svode na to tko je protiv, a tko za golf. Jakovčić smatra da nemaju osnove priče da preferira golf u odnosu na poljoprivredu. Smatra da Istra ima iznimno puno slobodnih površina koje bi trebalo pretvoriti u parkove, odnosno u golf igrališta. Kaže da te njegove riječi ne treba shvatiti kao protivljenje poljoprivrednoj proizvodnji u Istri koju, kako veli, snažno podupire i Istarska županija, već time želi riješiti bauk koji se stvorio oko golfa u Istri. Radojčić: Trava se za razliku od kupusa ne može jesti Dušica Radojčić iz Zelene Istre kaže da je vrlo neodgovorna izjava da golf teren manje zagađuje od polja kupusa, te da tako nešto župan ne bi smio izjavljivati, tim više što nitko nije procijenio na koji će način golf tereni kumulativno utjecati na raspoloživost vodoopskrbnog sustava vode za piće. Pitamo se može li nam netko sa sigurnošću potvrditi da zbog ogromnih količina vode koja će se potrošiti za zalijevanje terena neće biti ugrožena naša potreba za pitkom vodom. Potpuno je jasno da se trava ne može jesti, za razliku od kupusa, a ako već moramo koristiti veće količine vode za zalijevanje, onda neka to bude za poljoprivredu, a ne za golf terene. Istra bi za bolju turističku ponudu i imidž mogla imati nekoliko terena koji ne bi napravili nikakvu štetu, no bez strateške procjene utjecaja tolikih golf terena na okoliš, to je neprihvatljivo. Golf je trojanski konj za izgradnju na neizgrađenim zelenim površinama. Osim toga, prostorni plan je utvrdio da se na 15 posto površine golf terena može graditi, a radi se o površinama koje nikada dosad nisu bile urbanizirane. Između ostalog to su krajobrazno najvrjednije površine u Istri. Nemam ništa protiv toga da se tereni grade na ekološki uništenim područjima, poput kamenoloma ili bivših deponija smeća, no takvih primjera u Istri nema jer se na ovom području oni planiraju graditi na ekološki vrlo osjetljivim područjima kao što je dolina rijeke Mirne. Činjenica je da se u tom slučaju uopće ne radi o interesu zajednice, već o privatnom interesu pojedinaca koji su taj interes uspjeli nametnuti, a prostorni planeri su ga unijeli u prostorne planove, kaže Radojčić.