Ovog je ljeta medijsku prašinu u Istri i šire podigao netransparentni izbor upraviteljice istarske Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, o čemu je u dva navrata pisao i H-Alter ("Civilno društvo po mjeri vlasti?" i "Ako može koza, ne može rog"). Podsjetimo, Zaklada je 8. srpnja raspisala javni poziv za prijavu kandidata/kinja za upravitelja/icu, a rok za prijavu bio je osam dana od dana objave javnog poziva na mrežnim stranicama Zaklade. Javni poziv uslijedio je nakon što je dugogodišnja upraviteljica Zaklade Kristina Bulešić krajem lipnja Ministarstvo je Zakladi za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva odobrilo upis promjene osobe ovlaštene za zastupanje, pa tu funkciju sada može obavljati Helga Može Glavan dala ostavku na tu funkciju. U kuloarima se odmah zavrtjelo jedno ime, kao "sigurne nove upraviteljice". Bilo je to ime Helge Može Glavan, koja je, gle čuda, usto i članica IDS-a, stranke koja je u Istri na vlasti već više od dva desetljeća.
Potaknute takvim, praktički bespotrebnim javnim pozivom, koji je očito služio samo ne bi li se postigao privid transparentnosti, dvije su se istaknute dugogodišnje aktivistice civilnog društva odlučile prijaviti i na neki način testirati nazivnu transparentnost tog poziva. Riječ je bila o Suzani Jašić i Aidi Bagić, aktivisticama čije su reference za posao upraviteljice Zaklade bile daleko bolje od onih Helge Može Glavan, o čemu je H-Alter također pisao, iznijevši životopise ovih triju kandidatkinja.
Objava javnog poziva trebala je biti svojevrsna reklama kojom bi se Zaklada prezentirala kao supertransparentna, jer po svojem Statutu za mjesto upravitelja/upraviteljice nije obvezna raspisivati javni poziv, već čelnog čovjeka Zaklade imenuje Zakladnik, osnivač, koji je u ovom slučaju Istarska županija, odnosno župan.
Nakon okončanja javnog poziva istarski župan Valter Flego, na preporuku Zakladne uprave, kojoj je na čelu Duško Kišberi, još jedan IDS-ov kadar, a i sama se sastoji većinom od članova te stranke, na mjesto upraviteljice imenovao je Helgu Može Glavan, kao "najboljeg kandidata".
Helga Može Glavan, vrhunska stručnjakinja za problematiku civilnog društva. (foto: Grad Pula)Na tu je odluku promptno reagirao veliki broj istarskih udruga i organizacija civilnog društva. One su javnosti poslale otvoreno pismo i kritički se osvrnule na imenovanje stranačkog kadra na čelo jedne institucije koja bi trebala djelovati u cilju razvoja tog istog društva, a nauštrb dviju kandidatkinja čija su iskustva u nevladinom sektoru bila daleko šira od onih Helge Može Glavan.
Usto, Suzana Jašić i Aida Bagić poslale su početkom kolovoza Ministarstvu uprave prijavu protiv Zakladne uprave i župana Istarske županije, i to zbog kršenja Ustava RH, kršenja Zakona o zakladama i fundacijama te Statuta Zaklade, nanošenja štete Zakladi i njene zloupotrebe u stranačke svrhe.
U prijavi su istaknule, između ostalog, sljedeće: "Sukladno Statutu, Zakladna uprava nije bila dužna raspisati javni poziv jer Statut Zaklade u članku 17. propisuje da upravitelja/icu imenuje i razrješava župan. No, Zakladna uprava je objavom javnog poziva za izbor novog upravitelja/ice preuzela na sebe odgovornost za njegovo transparentno provođenje i pružanje jednakih šansi kandidatima i kandidatkinjama.
Međutim, nakon završetka javnog poziva nova upraviteljica imenovana je kroz netransparentnu proceduru koja je isključila mogućnost da se kandidati i kandidatkinje predstave Zakladnoj upravi, kao i bez ijednog javnog ili pisanog objašnjenja o kriterijima kojima su se Zakladna uprava i župan vodili prilikom donošenja ove odluke, a nekoliko su ih puta i javno odbili dati. Imenovana osoba je visokopozicionirana članica stranke iz koje dolaze župan i većina članova Zakladne uprave.
Slijedom navedenog, zaključuje se da Zakladna uprava nije imala stvarne planove ni želje izbor i imenovanje učiniti poštenim i transparentnim, Suzana Jašić: Ministarstvo je praktički poručilo da je objavljivanje javnih poziva i natječaja uzaludno, da je to smokvin list, paravan za netransparentnostveć je, korištenjem (zloupotrebom) instituta javnog poziva željela stvoriti tek privid demokratičnosti, transparentnosti i jednakih uvjeta, čime su svjesno javnost i kandidate doveli u zabludu i neravnopravan položaj".
Jašić i Bagić ustvrdile su u prijavi i da je ovakvim imenovanjem prekršeno nekoliko članaka Ustava (čl. 26. o jednakosti pred sudovima i državnim tijelima, čl. 44 o jednakosti u obavljanju javnih poslova i primanju u javne službe te čl. 55. o jednakosti uvjeta za dostupnost svakog radnog mjesta i dužnosti) te zatražile od Ministarstva uprave da provede inspekcijski nadzor, ponovno provede izbor upravitelja, razriješi Zakladnu upravu i imenuje povjerenika koji će voditi Zakladu do izbora nove uprave.
"Netransparentnost, politički klijentelizam i nepotizam nisu vrijednosti na kojima se razvija civilno društvo, već upravo suprotno. Izbor - odnosno imenovanje - nove upraviteljice obilježen je principima protiv kojih se civilno društvo zalaže pa je time i novoimenovana upraviteljica Zaklade, pristajanjem na sudjelovanje u namještenoj proceduri, već na početku mandata izgubila legitimitet i vjerodostojnost, što je suprotno članku 21. st. 1. Zakona o zakladama i fundacijama", zaključile su u prijavi Ministarstvu.
Odgovor su dobile poslovično hitro: nakon skoro tri mjeseca, krajem listopada. Ministarstvo se čak nije očitovalo njima izravno, već su – pogađate, odbijenicu – uklopili u rješenje kojim se Zakladi za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva odobrava upis promjene osobe ovlaštene za zastupanje Zaklade te sada tu funkciju može obavljati Helga Može Glavan.
"Nisu ispunjeni uvjeti za traženo postupanje u pogledu provedbe inspekcijskog nadzora odnosno postavljanje povjerenika Zakladi, jer je imenovanje osobe ovlaštene za zastupanje Zaklade u nadležnosti Zakladnika. Naime, Statutom Zaklade nije propisan postupak imenovanja upravitelja/ice Zaklade, već je samo utvrđena nadležnost Zakladnika da imenuje upravitelja/icu. Stoga ovo tijelo nema zakonskog ovlaštenja utvrđivati odnosno ocjenjivati valjanost provedenog postupka niti ulaziti u razloge odabira upravitelja/ice Zaklade", piše u rješenju koje potpisuje zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan.
Za komentar rješenja Ministarstva upitali smo Suzanu Jašić. "Ovakvim je rješenjem Ministarstvo uprave priznalo da je Zaklada u rukama IDS-a i IDS-ovog župana. Mi smo u prijavi priču postavile široko, spomenule smo niz kršenja zakona i Ustava, no oni su se odlučili referirati samo na Klijentelizma ima po cijeloj Hrvatskoj i u slučaju drugačije odluke morali bi pročešljati niz drugih natječaja i poziva. Lakše im je bilo jednostavno reći – tako je župan odlučio formalne osnove za imenovanje upravitelja Zaklade. Time praktički poručuju da je objavljivanje javnih poziva i natječaja uzaludno, da je to smokvin list, paravan za netransparentnost.
Zapravo me i ne čudi da se time nisu htjeli pobliže pozabaviti, jer bi tako prepilili granu na kojoj sami sjede. Klijentelizma ima po cijeloj Hrvatskoj i morali bi tada pročešljati niz drugih natječaja i poziva. Lakše im je bilo stoga sada jednostavno reći – tako je župan odlučio. Nije mi jasno niti zašto im je za odgovor trebalo tako dugo.
Usto, da su ovime samo oprali ruke pokazuje i činjenica da nisu Zakladi dali ni preporuku da drugi put ne objavljuje javni poziv ako ga se ne kani pridržavati. Nisu de facto ničime osudili ovakvu netransparentnu praksu."
Na upit koji će im biti daljnji koraci, i hoće li ih uopće poduzimati nakon što su županijska i državna uprava pokazale da su im stranački interesi, očito, iznad razvoja civilnog društva, Jašić odgovara da se još konzultiraju s odvjetnicom hoće li ići na upravnu tužbu, a razmišljaju i o prijavi pučkoj pravobraniteljici, jer je ovaj slučaj zapravo i evidentan primjer kršenja građanskih prava.
Ministarstvo uprave je prebacivanjem loptice i pozivanjem na formalnopravne odredbe za imenovanje upraviteljice Zaklade praktički zanijekalo suštinu onoga što bi Zaklada trebala biti i što bi trebala činiti, a to joj se kočoperi i u nazivu – poticati partnerstvo i razvoj civilnog društva. Međutim, riječi su jedno, a djela (i kadroviranje) nešto, izgleda, sasvim drugo.
Stvara se mreža organizacija civilnog društva u Istri
Potaknute ovim, ali i nizom drugih primjera lošeg upravljanja, organizacije civilnog društva u Istri odlučile su se umrežiti, i taj je proces upravo u tijeku. Uzor im je na državnoj razini Platforma 112, a ciljevi su im jačanje civilnog društva i promocija dobrog upravljanja društvenim resursima.
Istarske organizacije civilnog društva neformalno su zajednički djelovale već nekoliko puta, zadnji put prilikom prikupljanja potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta, a ovim formalnim umrežavanjem ojačat će resurse za svoje daljnje djelovanje u tom pravcu i na sličnim projektima.
