Ta "klimatska nepravda" izravno ukazuje na povezanost klimatskih promjena i ljudskih prava, ističu iz FOEI-ja. Aktivisti ove ekološke organizacije promatrači su na međunarodnom klimatskom summitu UN-a u Limi i sudjeluju na alternativnom Narodnom summitu, koji se održava u isto vrijeme.
"Nedjelovanje bogatih zemalja na klimatskom summitu UN-a skandalozno je. Pljuska je to najugroženijim zemljama i zajednicama koje trpe klimatsku krizu. To je klima nepravde", rekla je predsjednica FOEI-ja Jagoda Munić. Razvijene zemlje su povijesno gledano odgovorne za većinu svih emisija stakleničkih plinova, a u njima živi tek petnaest posto svjetske populacije.
Nedjelovanje bogatih zemalja na klimatskom summitu UN-a pljuska je najugroženijim zemljama i zajednicama koje trpe klimatsku krizu, rekla je Jagoda Munić
"Klimatsku krizu treba riješiti uz pravi pristup ljudskim pravima. Pravda treba biti u središtu borbe protiv klimatskih promjena. Nažalost, bogate zemlje i korporativni zagađivači su dosad uspjeli u sprječavanju ovakvog pristupa", dodala je Munić.
"Te se zemlje moraju smatrati odgovornima za uskraćivanje ljudskih prava milijuna stradalih u ugroženim zemljama", rekao je Ricardo Navarro, direktor organizacije Friends of the Earth El Salvador. "Utemeljeno je tvrditi da je smanjenje emisija i financiranje pomoći obveza tih država. Pomanjkanje korektivnih mjera država odgovornih za to zagađivanje dovelo bi do kršenja ljudskih prava", dodao je.
Klimatskim su promjenama najgore pogođeni subsaharska Afrika, Pacifik i južna Azija. Ekstremni vremenski uvjeti, suše i poplave dovest će do još većeg broja žrtava, pomanjkanja hrane i vode te siromaštva. Procjenjuje se da od posljedica klimatskih promjena svake godine umre 400 tisuća ljudi, posebno u zemljama u razvoju. Do 2050. moglo bi biti oko 200 milijuna klimatskih izbjeglica, ljudi koji su morali napustiti svoje domove zbog klimatskih promjena.
