Lokalni referendum o lokaciji vjetroelektrane usred zaštitne šume u Općini Fužine imao je jedan od najvećih odaziva u suvremenoj hrvatskoj povijesti: 46,6 posto stanovnika te gorskokotarske općine izašlo je na referendum, a 82,15 posto od njih smatra da za vjetroelektranu nije odabrana prava lokacija.
Dvanaest odabranih koji će poslušno dizati ruke za dobru naknadu, uz nešto širenja govora mržnje, izabrala je mizerna jedna petina građana Hrvatske. Ali to je izjašnjavanje "uspjelo"
Uz vijest o referendumu u jednom dnevnom listu stavljaju natpis "fijasko". Ako je jedan od najvećih izlazaka uopće "fijasko", što su onda svi ostali izbori po Hrvatskoj u zadnjih dvadeset godina? Nijedan medij, još, nije stavio ovaj lokalni referendum u pravi kontekst.
Na referendum o ulasku u EU odazvao se manji broj birača, 43,51 posto. Taj je referendum eto, čini se, "uspio" jer smo jučer birali i poslušnike u tamošnji parlament. Dvanaest odabranih koji će poslušno dizati ruke za dobru naknadu, uz nešto širenja govora mržnje, izabrala je mizerna jedna petina građana Hrvatske. Ali to je izjašnjavanje također "uspjelo".
Komentari u stilu "da je ljudima dovoljno stalo, dignuli bi guzice i izašli iz kafića i otišli na glasanje" također nisu temeljeni na realnosti. U Gorskom kotaru većina je stanovnika starije životne dobi. Mnogi tamo imaju vikendice, prijavljuju prebivalište radi poreznih olakšica i radi dodatnih povlastica statusa tamošnje općine kao brdsko-planinskog područja. Četrdeset i šest posto jest većina tamošnjih stanovnika, a 82 posto većine smatra da vjetroelektranama nije mjesto u šumi, i to je jedina prava interpretacija jučerašnjih zbivanja.
Priča u Fužinama međutim, nije završena. Bit će zanimljivo pratiti što će o svemu reći povjerenstvo koje procjenjuje Studiju utjecaja na okoliš, hoće li podobni po odabiru Ministarstva zaštite okoliša presuditi da je utjecaj na okoliš prihvatljiv ili nije. Protiv prostornog planiranja koje se temelji isključivo na partikularnim interesima izjasnile su se već tamošnje Hrvatske šume. Smatraju da je opasno sjeći tu šumu jer ona služi kao klimatski štit, sprječava eroziju i zato i jest zaštićena još od 1940. godine.
Kakve to oči koje, kad gledaju živu šumu, vide samo drvnu masu? Pohlepne oči svih tih investitora i općinonačelnika i lokalnih magova, eto kakve
Priče o "investicijskim klimama" sasvim su identične od Gorskog kotara do Dubrovnika. Za načelnika Općine Fužine koji zagovara projekt šuma Zvirjak je "zapuštena" jednako kao što je i za Vlahušića Srđ. Lokalne vlastodršce prate onda dnevni listovi. U subotnjem Novom listu, koji se jedini opširnije bavio temom Fužina s obzirom da pokrivaju to područje, gotovo cijela stranica posvećena je intervjuu s predstavnikom investitora, gdje mu nije postavljeno nijedno provokativno pitanje već isključivo dan prostor za promociju projekta. Radi ostavljanja dojma takozvane "objektivnosti" ispod tog intervjua ubacili su mnogo kraći razgovor s predstavnicima građanske inicijative. Ono što je fantastično jest odabir naslova za taj tekstić: "Vjetropark će uništiti 36 hektara drvne mase". Taj naslov vrijedi spremiti. Kakve to oči koje, kad gledaju živu šumu, vide samo drvnu masu? (I to još šumu, na znanje urednicima Novog lista, koja je "zaštitna", dakle zakonski se ne smije sjeći i iz nje izvoziti "drvna masa".) Pohlepne oči svih tih investitora i općinonačelnika i lokalnih magova, eto kakve. U njihovim umovima, prečesto potpomognutim medijima, resursi nisu nešto s čime pažljivo raspolagati, već nešto što treba jednom zauvijek potpaliti, ili iz lokalne zajednice popaliti za sva vremena. Što poslije, nije ih briga jer investitori i njihovi promotori neće ostati tamo i "dijeliti sudbinu lokacije".
fuzine.jpg
Treba li bolje poruke Dubrovčanima i Dubrovkinjama da je u ovoj igri, gdje vlast želi na svu silu sabotirati pravo na referendum, svaki, baš svaki, glas važan?
Da lokalne vlasti po Hrvatskoj vibriraju na istoj valnoj duljini sa svojim građanima, poslušale bi mišljenje svojih birača, i usprkos prevari o postocima kroz Zakona o referendumu. Međutim, oni to nisu, redom sviraju u gusle koje nose logoe raznih investicijskih tvrtki lociranih na Djevičanskim otocima, Europskoj uniji ili nekom trećem mjestu.
Na referendum u Fužinama izašlo je 659 birača od 1414 prijavljenih, za obvezujući rezultat na referendumu bio je potreban izlazak njih 708. Nedostajalo je dakle, pedesetak birača. Treba li bolje poruke Dubrovčanima i Dubrovkinjama da je u ovoj igri, gdje vlast želi na svu silu sabotirati pravo na referendum, svaki, baš svaki, glas važan? Kao treća sreća ostaje nam tamošnji referendum zakazan za 28. travnja. Neka potraga za novim modelom upravljanja u ovoj državi počne s natpolovičnom izlaznošću građana u Dubrovniku.
