Alba Carosio profesorica je na Sveučilištu u Caracasu, urednica časopisa "Revista Venezolana de Estudios de la Mujer", direktorica Centra za ženske studije (Centro de Estudios de la Mujer) te savjetnica Odbora za obitelj, žene i mlade (Comisión Permanente de Familia, Mujer y Juventud) pri Nacionalnoj skupštini (Asamblea Nacional). Znanstveno polje interesa čini joj rodna problematika, razvoj feminizma na područje Latinske Amerike, etika te socijalno-društvena zbivanja. Uže područje znanstvenog interese profesorice Carosio predstavlja utjecaj feminizma na društvene promijene u Latinskoj Americi. Autorica je nekoliko knjiga, između ostalih, El pensar auténtico vs el progreso técnico.
Žene su na prostoru Latinske Amerike oduvijek smatrane sekundarnim članovima društva. Takav je položaj uvjetovan trima kulturološkim odrednicama: marijanstvom, mačizmom te kultom mlade i zgodne djevojke (mujer joven y bonita).
Stoga kada žena dosegne treću životnu dob, s jedne strane napušta kult "mlade i zgodne", gubeći na taj način gotovo sve društvene uloge kao i pravo na starost. Međutim proglašenjem Bolivarske revolucije, napušta se navedeni kulturološki obrasci te žene treće životne dobi postaju sastavnim dijelom društvenih promjena.
O promijeni uloge žena u društvu, o utjecajima stereotipnih prikaza te feminističkom elementu Bolivarske revolucije razgovarali smo s profesoricom Carosio.
Kako se nakon Bolivarske revolucije promijenio društveni odnos prema ženama?
Pravo na ostvarivanje starosne mirovine uvršteno je u Ustav. Time se zapravo pripadnicima treće životne dobi omogućava dostojna starost
Postoje dvije razlike. Prva se očituje u kontekstu mobilizacije i veće političke participacije žene, posebno u okviru socijalnih misija. S druge strane državna politika sada je više usmjerena na žene koje su socijalno ugrožene. Naime, u okviru Bolivarske revolucije briga za žene se institucionalizirala. Tako su osnovane organizacije poput Banmujer kao i misija Madres del Barrio u čijem su fokusu upravo žene i njihova pitanja. Cilj je navedene politike borba protiv siromaštva te poticanje žena na društvenu participaciju. Do sada je ovakva politika dala mnoge rezultate.
Kako je Revolucija doprinijela promjeni uloge žena u Venezueli? Naime, kada se u Hrvatskoj govori o položaju žena u Venezueli, uglavnom se koriste termini poput mačizma ili podređenosti.
Prije svega treba istaknuti da je Hugo Chávez Bolivarsku revoluciju proglasio feminističkom. Na taj je način žena ušla u društvenu sferu iz koje je ranije bila potisnuta. Time je ujedno istaknuo potrebu sudjelovanja žena u svim područjima društvenog života. Međutim, patrijarhalni sustav i seksizam, koji su stariji od kapitalizma, duboko su ukorijenjeni u glavama i srcima mnogih. Stoga ženski pokreti moraju i dalje nastaviti raditi i boriti se kako bi se promijenili navedeni obrasci razmišljanja.
Maria Gonzales izjavila je kako je u okviru Revolucije ostvareno pravo na starost. Možete li objasniti navedeno?
Kada je Bolivarska revolucija pokrenuta, u Venezueli bilo je svega 200 000 ljudi koji su ostvarivali pravo na mirovinu, a sada taj broj iznosi gotovo 3 milijuna. Pravo na ostvarivanje starosne mirovine uvršteno je i u Ustav. Time se zapravo pripadnicima treće životne dobi omogućava dostojna starost, a samim time izbjegava se i njihova marginalizacija u društvu.
Kako biste objasnili odnos prema rodno uvjetovanom starenju u Venezueli u kontekstu kulturne odrednice mujer joven y bonita? Odnosi li se društvo različito prema muškarcima i ženama u trećoj životnoj dobi?
Starije žene iznimno su diskriminirane jer im se u patrijarhalnom sustavu razmišljanja, koji cijeni ljepotu i reproduktivnu sposobnost, ne priznaje gotovo nikakva vrijednost
Razlike još uvijek postoje. To je uvjetovano i činjenicom da žene duže žive od muškaraca te da većina žena radi samo povremeno ili pak ostaje kod kuće tijekom cijelog svoga životnog vijeka, pa kada uđe u treću životnu dob ostaje bez ekonomske sigurnosti. Međutim, Bolivarska revolucija pronašla je rješenje za ovaj problem, priznavajući ekonomsku vrijednost kućanskim poslovima, omogućavajući tako ženama da i radom kod kuće ostvare uvjete za umirovljenje. Na taj je način smanjena mogućnost rodne i dobne diskriminacije.
Kakav je položaj žena treće životne dobi u kontekstu seksizma, kao izrazito dominantnog kulturološkog obrasca latinoameričkog područja?
Starije žene iznimno su diskriminirane jer im se u patrijarhalnom sustavu razmišljanja, koji cijeni ljepotu i reproduktivnu sposobnost, ne priznaje gotovo nikakva vrijednost.
Možete li ukratko objasniti ulogu žena treće životne dobi u okviru socijalnih misija kao dijela promicanja društvene aktivnosti žena, prije svega u okviru Misije Robinson?
Potrebno je istaknuti da je Bolivarska revolucija napravila vidljiv pomak u društvenoj aktivaciji starijih osoba posebno u socijalnom osvješćivanju njihovog doprinosa društvenom razvoju. Danas postoji velika koncentracija starijih osoba u brojnim društvenim pokretima čime se kod starijih ljudi stvara osjećaj vrijednosti koji se većinom gubi stupanjem u treću dob. Upravo je u tom kontekstu važna Misija Robinson, koja je uvelike utjecala na porast pismenosti kod pripadnika treće životne dobi, a samim time i doprinijela stvaranju osjećaja važnosti starijeg dijela populacija u trenutnim društvenim promjenama.
Kako biste odredili odnos prema ženama treće životne dobi u Venezueli u okviru globalne antiage politike?
Bolivarska revolucija temelji na socijalističkim i feminističkim načelima. Zajedno s našim djelima i radom ove se ideje pretvaraju u akciju
U Venezueli u okviru raznih feminističkih pokreta te političkih struktura nastojimo uvesti opće pravilo kako su poštovanje i uvažavanje intelektualnih i socijalnih doprinosa iznad fizičkog izgleda. Stoga u kontekstu različitih programa i edukacija nastojimo osvijestiti navedeno kako bi došlo do promjena te kako bi stvorili odmak od globalne i dominirajuće antiage politike.
Mnogi kritičari razvoja feminizma u okviru Revolucije ističu nekoliko nedosljednosti. Tako se često navodi Chávezovo primanje misice Iviane Sacros, koje su mnogi komentirali kao izdaju feminističkih principa Revolucije. S druge strane također je česta kritika kako Revolucija zapravo samo iskorištava feministička pitanja u političke svrhe.
Postoje određene zapreke našim naporima, ali treba shvatiti kako su macho mentalitet i površna procjena žena duboko ukorijenjeni u naše društvo. Stoga u tom kontekstu na iznenađuje niti Chávezov postupak, premda se deklarirao feministom. Na drugi dio vašeg pitanja odgovorila bih kako se Bolivarska revolucija temelji na socijalističkim i feminističkim načelima. Zajedno s našim djelima i radom ove se ideje pretvaraju u akciju koja ne služi samo u političke svrhe nego zaista se bavi pitanjima s terena.
