Prema izvještaju Europske agencije za okoliš, uz Sjeverni pol najbrže se zagrijavaju europske planine, obala i Sredozemlje, te je nužno hitno se prilagoditi novim temperaturama. Studija objavljena u ponedjeljak otkrila je kako europski kontinent plaća ceh globalnog zatopljenja. Prosječna temperatura globalno je narasla za 0,8 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijske razine, no još više je porasla u Europi i na sjevernoj hemisferi, stoji crno na bijelo. Europa bilježi porast od 1 stupnja. U ovom stoljeću sjevernu Europu očekuje vlažnija klima, a Sredozemlje bi se moglo pretvoriti u pustinju ukoliko se situacija nastavi razvijati prema sadašnjim pokazateljima. Sa zdravstvene strane osvrnula se i organizacija WHO, upozoravajući na učestalije toplinske udare koji su u 2007. odnijeli 70.000 života, ali i na pošasti insekata. Druge posljedice tiču se podizanja razine mora, koje prijeti naseljenim dijelovima, migracije ribljih jata i do 1000 km na sjever u proteklih 40 godina i otapanja onoga što je ostalo od ledenjaka, kojih se od 1850. otopilo dvije trećine. U izvještaju stoji i kako je Europa uza svoje brige dužna pomoći i zemljama u razvoju s njihovim klimatskim boljkama, a svjetske vlade usuglasile su se da će do kraja 2009. razraditi novi sporazum o borbi s klimatskih promjenama. Razina mora bi se do 2100. mogla podići od 18 do 59 cm, i tako nastaviti još stoljećima ako se ledene kape Grenlanda i Antarktika nastave topiti. U Europi bi između baltičkih država pa sve do Grčke od poplave moglo stradati 4 milijuna ljudi s imovinom od 2 trilijuna eura.