Riječ je o izvještaju koji je sastavila portugalska zastupnica Ines Cristini Zuber i koji obuhvaća čitav niz mjera čije je uvođenje prvi korak k ostvarenju ravnopravnosti spolova.
U Zuber reportu, kako je nazvano izvješće, od zemalja Europske unije tražilo se da zajamče poštovanje temeljnog načela istog iznosa plaće za isti rad muškarca i žene, da zabrane otpuštanje tijekom rodiljnog dopusta i da se zauzmu za borbu protiv seksističkih stereotipa. Portugalska zastupnica predložila je i uvođenje kvota kojima bi se jamčila bolja zastupljenost žena u upravnim strukturama tvrtki i vlasti.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: "Spornim u ovom izvješću su se pokazale preporuke državama članicama da štite prava žene na spolno i reproduktivno zdravlje, uključujući i pravo na dobrovoljni prekid trudnoće, kao i zalaganje za jednaku zaštitu svih raznolikih obiteljskih struktura"
Protiv izvješća je naposljetku glasovalo 298 zastupnika, uglavnom konzervativaca, 289 zastupnika je bilo "za", a 87 njih je bilo suzdržano. Spornim u ovom izvješću su se pokazale, a konačno i krucijalnim za odlučivanje i nadglasavanje konzervativne struje EP, preporuke državama članicama da štite prava žene na spolno i reproduktivno zdravlje, uključujući i pravo na dobrovoljni prekid trudnoće, kao i zalaganje za jednaku zaštitu svih raznolikih obiteljskih struktura, objašnjava Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. "Prateći slijed donošenja odluka u EP i provođenja većim dijelom politika konzervativnih struja, odbacivanje ovog izvješća me nije iznenadilo iako se do zadnjeg trenutka glasanja očekivalo da će biti usvojen. Žalosno je što ovaj dokument, koji ima niz dobrih preporuka sadržanih u područjima gospodarske neovisnosti i jednakosti plaća, suzbijanja obiteljskog nasilja, spolnih stereotipa kao i jednakosti u donošenju odluka, na kraju nije prošao. Time se poslala loša poruka svim građanima i građankama EU, ali i šire. Posebice što se radi o preporukama na deklarativnoj razini, čiji način primjene bi ovisio o samim državama članicama", rekla je pravobraniteljica u razgovoru za H-Alter.
Među onima koji su glasali protiv, bili su HDZ-ovi zastupnici i Ruža Tomašić, koja je svoju odluku obrazložila tako što se pozvala na "agresivnu rodnu ideologiju". "Podmetanje prava na pobačaj i rodne ideologije u izvješće pokazuje koliko je ljevici doista stalo da ženama osiguramo ravnopravnost. Ignoriranje prava oca da sudjeluje u donošenju takve odluke i zatiranje djetetovog prava na život ne smatram napretkom. Jedni to vide kao podmetanje, a drugi kao napredak društva", rekla je Tomašić.
"Mislim da dijelu naših, a i europskih parlamentaraca naprosto nije stalo do ravnopravnosti žena i muškaraca, do smanjivanja nejednakosti i nepravde - do ljudskih prava i demokracije. Premda se u svojim javnim nastupima često pozivaju na navedena načela, ovo je glasanje pokazalo da im je jedino stalo do kontrole tuđih života, da trebaju podanike, a ne emancipirane građane i građanke. Pored toga, ne treba zanemariti ni činjenicu njihovih preplaćenih plaća koje financiraju i potplaćene žene", ističe Jagoda Milidrag Šmid, dugogodišnja sindikalistkinja i feministička aktivistkinja.
Jagoda Milidrag Šmid, sindikalna i feministička aktivistkinja: "Ovo je glasanje pokazalo da je europarlamentarcima jedino stalo do kontrole tuđih života, da trebaju podanike, a ne emancipirane građane i građanke"
Zbog događaja u Europskom parlamentu u fokus pozornosti ponovno je dospjela problematika položaja žena na tržištu rada. "Danas imamo situaciju da nejednakost plaća na razini EU iznosi u prosjeku oko 16,2 posto. Niže plaće žena dovele su do smanjenja mirovinskih doprinosa i nižih mirovina, a rodna razlika u plaćama i mirovinama još uvijek je jedan od glavnih razloga što se žene nalaze ispod granice siromaštva u kasnijoj životnoj dobi", objašnjava Ena Knežević, pravnica Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje - CESI i članica Ženske fronte za radna i socijalna prava. Knežević smatra da se odbacivanjem Zuber reporta borba za ženska prava vratila pedesetak godina unazad. "Odbijanjem izvješća propuštena je bitna prilika da se ispravi nepravda pa je ženama opet uskraćena ravnopravnost i pravo na poštene plaće te dostojanstven život u starosti. Ovako se i dalje pospješuje feminizacija siromaštva koja tjera žene u položaj veće financijske ovisnosti, što pak vodi ekonomskom i svakim drugim oblicima nasilja. Rodna diskriminacija nije odvojeni problem žena, nego problem čitavog društva. Ravnopravnost spolova preduvjet je održivog razvoja", dodaje Knežević.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra da se nakon odbacivanja izvješća ništa bitno neće promijeniti za radnice na nacionalnom i europskom tržištu rada. "One će i dalje biti podzastupljene kao i do sada, a s ovakvim nedosljednostima možemo očekivati da će problemi i izazovi vezano za unaprjeđivanje položaja žena na tržištu rada, u fokusu europskih institucija potrajati duži vremenski period", kaže Ljubičić.
Uslijed financijske krize, žene na tržištu rada, kako u ostatku svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, nalaze su u izrazito nepovoljnom položaju. One u Hrvatskoj čine više od polovice ukupnog broja nezaposlenih te su zbog dobi, reproduktivnog statusa ili predrasuda i stereotipa o ulogama i sposobnostima, podložne različitim oblicima diskriminacije pri zapošljavanju i napredovanju u karijeri. Pritužbe pravobraniteljici za ravnopravnost spolova se zbog toga u najvećem broju slučajeva odnose na diskriminaciju u pogledu ostvarivanja radnih i socijalnih prava.
"Ne smijemo zaboraviti da su se u našem društvu žene desetljećima obrazovale i radile rame uz rame s muškarcima, jednako nosile teret društvenih obveza, dizale kredite, plaćale troškove života, i uz to se, u ogromnoj većini, brinule za djecu i starije i/ili bolesne članove obitelji. Iako je jedna od bitnih uzroka opće nezaposlenosti ekonomska kriza o uzroku koje se štošta može reći, unutar tog uzroka postoji uzrok per se nezaposlenosti ili smanjene zaposlenosti žena. Većina poslodavaca izbjegava zaposliti žene u fertilnoj dobi ili one koje već imaju obitelj, a neki se nastoje riješiti i onih zaposlenih. Nekim poslodavcima su žene sa djecom i/ili starije žene teret, veća je mogućnost odlaska na bolovanje, što za sobom povlači reorganizaciju rada", kaže pravobraniteljica i dodaje da je zbog svega navedenog vidljiv i rastući trend pada zaposlenosti žena, odnosno njihovo zapošljavanje na određeno vrijeme. "Žene su te koje u većini slučajeva nose teret njege, brige i odgoja djece i starijih osoba unutar obitelji. One su te koje još uvijek nose glavni teret brige za kućanstvo. U tom smislu žene u načelu nemaju jednake mogućnosti usavršavanja svojih profesionalnih vještina kao i muškarci", dodaje pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Ena Knežević, pravnica udruge CESI i članica Ženske fronte za radna i socijalna prava, smatra da se odbacivanjem Zuber reporta borba za ženska prava vratila pedesetak godina unazad
No, Ena Knežević napominje da su prema posljednje dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku žene u 2012. godini predstavljale većinu u gotovo svim aspektima obrazovanja, osobito u visokom obrazovanju magistarskog stupnja. Međutim, unatoč tome što su obrazovanije, one su i dalje manje radno aktivne.
Poboljšanju položaja žena na tržištu rada svakako neće ići na ruku ni najavljene izmjene Zakona o radu. "Daljnjom fleksibilizacijom i promoviranjem nesigurnih i privremenih oblika rada dodatno će se pogoršati položaj radnica te produbiti diskriminacija. Žene će se mahom naći u poziciji ekonomske ovisnosti, što pogoduje širenju ekonomskog nasilja nad ženama, koje je već i sada veliki problem društva", kaže pravnica udruge CESI, koja kao najveće probleme prepoznaje činjenicu da u nesigurnim oblicima rada, koji se ovakvim zakonom legitimiraju, poput rada na određeno vrijeme, agencijskog rada, outsourcinga, ionako većinom rade žene. "Predlaže se i smanjenje zaštite uvjeta rada i povratka na ista radna mjesta trudnicama i osobama koje koriste rodiljna i roditeljska prava, pa se čak otvara mogućnost otkazivanja navedenim osobama te se ne čini ništa u pogledu sankcioniranja uznemiravanja na radnom mjestu. Iz svega navedenog vidljivo je da je predlagatelj zakona, nažalost, pokazao potpunu nezainteresiranost i neosjetljivost za ovaj dio radničke populacije, koji čini većinu radno aktivnog stanovništva Hrvatske. Umjesto uključivanja nužnih, rodno osviještenih odredbi, novi ZOR dosadašnjim nepravdama samo daje legalnu formu. Ovime se producira feminizacija siromaštva i narušavaju dosegnuti standardi ravnopravnosti spolova", zaključuje Knežević.
Jagoda Milidrag Šmid ulaže nadu da će naposljetku putem razgovora i socijalnog dijaloga koji je u tijeku, Zakonom o radu biti uspostavljena bolja ravnoteže između interesa rada i kapitala. "Ako do toga ne dođe, nesrazmjerno višu cijenu platit će radnici, a među njima upravo najranjivije skupine: mladi i žene. Položaj žena bit će, naravno još gori. Čini se da zagovornici 'nove ekonomije', javne vlasti, poslodavci i dio ekonomista naprosto računaju s besplatnim radom žena u obitelji nudeći im part time poslove i druge 'fleksibilne' radne angažmane. Sve to da bi, kao, lakše pomirile profesionalne i obiteljske poslove. Licemjerno."
Da će se sve navedene negativnosti prelomiti ponajprije preko leđa žena, smatra i pravobraniteljica Ljubičić. "Društvo u kojem žene ne participiraju u svim segmentima kao jednakopravne članice nije potpuno, osobito ako se odsutnost žena povećava u njegovom krucijalnom dijelu kao što je tržište rada. Društvo u kojem traje i nastupa vrijeme (ne)sigurnog radnog odnosa i nesigurnog radnog vremena nije društvo koje će osigurati dobrobit nekolicini idućih generacija, kao niti onim generacijama koje tek trebaju ostvariti zarađenu i odrađenu mirovinu", zaključuje pravobraniteljica.
