Dvije trećine studenata plaća školarinu

Prema službenim statistikama, u razdoblju od 1991. do 2004. godine ukupan broj studenata u Hrvatskoj povećao se 82 posto, a broj onih koji sami (su)financiraju studij porastao je čak 812 posto. Školarine su, pak, drastično poskupjele tako da roditelji studenta upisanog na preddiplomski studij moraju, ovisno radi li se o društvenom, tehničkom ili biomedicinskom studiju, izdvojiti maksimalno od pet i pol do 10 tisuća kuna, dok je cijena poslijediplomskih studija na pojedinim fakultetima narasla do 100 tisuća kuna. Ove godine je na Sveučilištu u Zagrebu oko dvije trećine studenata plaćalo neku vrstu školarine. Usporedbe radi, 1991. godine 88 posto studenata studiralo je uz potporu nadležnog ministarstva. Ako se uzmu u obzir i troškovi stanovanja, prijevoza i hrane, studentima mjesečno treba još najmanje tri tisuće kuna, što znači da godišnje njihovi roditelji trebaju osigurati minimalno 30 tisuća kuna.
Dakle, pristup visokom obrazovanju može biti teško ostvariv čak i onim studentima koji su oslobađani od plaćanja školarina, pojasnio nam je Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja, napominjući kako je osnovni problem to što školarine rastu, a još uvijek ne postoji kvalitetan sustav stipendiranja ili kreditiranja studenata. Pravo na stipendiju Na hrvatskim sveučilištima studira oko 130 tisuća studenata, a samo njih 10 tisuća ostvaruje pravo na stipendiju koja, ovisno o mjestu stanovanja, može iznositi 500 ili 800 kuna. Kao ekstremni primjer golemih školarina ističe se izvanredni studij ekonomije, koji košta čak 26 tisuća kuna godišnje. Trenutačni sustav stipendiranja ne udovoljava stvarnim potrebama studenata. Naime, najvažniji kriterij za dobivanje stipendije je akademska izvrsnost. Rizik takve politike je da se prosječnim studentima iz obitelji slabijega socioekonomskog statusa nameće ozbiljna financijska prepreka pristupu visokog obrazovanja, ustvrdio je Farnell upozoravajući kako je potreban cjelovit pristup promjenama, inače će Hrvatska, umjesto društva znanja, imati elitno društvo u kojemu znanje imaju privilegirani. Besplatno školovanje svima Besplatno studiranje za sve, uključujući i postdiplomce osnovni je zahtjev hrvatskoj Vladi s kojim će u srijedu 5. studenog na ulice izaći hrvatski studenti, nezadovoljni neprestanim povećanjem školarina posljednjih godina. Organizator najnovijih studentskih demonstracija je Bolonjska sekcija Kluba studenata zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, koja je poziv za izlazak na ulice, osim u Zagrebu, uputila kolegama i iz ostalih sveučilišnih centara. Prema riječima jednog od organizatora prosvjeda Alena Sućeske, sudjelovanje su zasad potvrdili studenti zagrebačkoga Filozofskog i Pravnog fakulteta te Prirodoslovno-matematičkog i Fakulteta političkih znanosti kao i studenti iz Pule i Osijeka. Ukupno se očekuje više od tisuću sudionika. Naš je zahtjev upućen Vladi i Saboru. Cilj je stati na kraj astronomskim povećanjima školarina, plaćanju ispita, ECTS-a..., objašnjava Sućeska. Od Vlade traže donošenje zakona koji će jamčiti visoko obrazovanje besplatno za sve redovite studente, sve do postdiplomskih studija.