10_key_steps_hr_page_23.jpg"Zahtijevajte više ciljeve i kvalitetnije mjere za cirkularnu ekonomiju", pozvali su Zelena akcija, Friends of the Earth Europe, EEB i Zero Waste Europe europarlamentarce.
Dopis udruga europarlamentarcima prenosimo u cijelosti:
 
Europska komisija u prosincu 2015. predstavila je prijedlog zakonodavnog paketa o kružnom gospodarstvu (Circular Economy Package) koji bi trebao doprinijeti smanjenju nastanka i kvalitetnijem zbrinjavanju otpada, uštedi energije i smanjenju potrošnje resursa do 2030 godine. Predstavljeni prijedlog propisuje nedovoljno ambiciozne ciljeve te smo stoga danas poslali dopis hrvatskim zastupnicima/ama u Europskom Parlamentu kojim zahtijevamo da se u trenutnom procesu pregovora o prijedlogu založe za ambicioznije ciljeve i kvalitetnije mjere smanjenja, ponovne uporabe i recikliranja otpada.
 

Prijedlog Komisije odnosi se na izmjene direktiva koje između ostalog propisuju postizanje cilja odvojenog prikupljanja 65% otpada do 2030. godine te ograničenje od maksimalno 10% ukupne količine otpada koji se smije odlagati na odlagališta do 2030. Ti su ciljevi niži od onih predloženih od strane prošlog saziva Europske Komisije, ali i Rezolucije Europskog Parlamenta u srpnju prošle godine koji iznose 70% odvojeno prikupljenog otpada te ograničenje od maksimalno 5% ukupne količine otpada za odlaganje na odlagališta do 2030. Također, Komisija je ignorirala zahtjev Parlamenta za cilj smanjenja otpada od hrane za 30% između 2017. i 2025 te zahtjev za uvođenje cilja za ograničavanje spaljivanja otpada. Ujedno se nedovoljno razmatraju prednosti i rizici prelaska na kružno gospodarstvo povezani sa socijalnim aspektima i aspektima rada. Potrebno je prepoznati najosjetljivije sektore i radnike kako bi se za njih mogao uspostaviti cijeli niz potpornih struktura.

10_20key_20steps_hr_page_1_1.jpg

Takvim neambicioznim prijedlogom Komisija stvara opasnost da neodgovorne države članice obvezu smanjenja odlaganja otpada iskoriste kao alibi za izgradnju novih spalionica i spaljivanje otpada, umjesto ulaganja u mjere prioritene hijerarhijom gospodarenja otpadom poput ulaganja u smanjenje potrošnje, ponovnu uporabu, recikliranje i kompostiranje.

Zajedno sa mrežama Friends of the Earth Europe, EEB i Zero Waste Europe zahtijevamo od zastupnika u Europskom Parlamentu da inzistiraju da Komisija predloži još više ciljeve po pitanju smanjenja potrošnje resursa i održivog gospodarenja otpadom. Potrebna je temeljita transformacija iz koncepta odlaganja i spaljivanja ka konceptu zero waste koji je je okolišno prihvatljiviji i jeftiniji te se može uspostaviti vrlo brzo.

Tražimo da se europarlamentarci založe za ciljeve i mjere sadržane u navedenih 10 koraka:

  1. POSTAVITI CILJEVE ZA SMANJENJE NASTANKA OTPADA, koji će uključiti cilj za smanjenje proizvodnje otpada do 2030. u usporedbi s 2013. i cilj za maksimalnu količinu ostatnog otpada u kilogramima po stanovniku do 2030.
  2. UVESTI OBVEZUJUĆI CILJ SMANJENJA ODBAČENE HRANE za barem 30% do 2018. i zahtjevati od Komisije da uspostavi univerzalnu metodu mjerenja do 2017. koja će uzimati u obzir omjer odbačenu hranu i ukupnu opskrbu.
  3. POSTAVITI OBVEZUJUĆI CILJ SMANJENJA MORSKOG OTPADA za 50% do 2025, koji će se dijelom postići smanjenjem nepotrebne ambalaže te ambalaže koju nije moguće ponovo koristiti ili reciklirati.
  4. OJAČATI CILJEVE RECIKLIRANJA I PONOVNE UPOTREBE: povećati cilj za recikliranje komunalnog otpada na 70 % te za ambalažu na 80 % do 2030 i uključiti poseban cilj za ponovnu uporabu - slični ciljevi postoje u Flandriji, Francuskoj i Španjolskoj te pomažu produljiti životni vijek proizvoda i otvaraju tisuće lokalnih radnih mjesta.
  5. ODOBRITI POMICANJE ROKA ZA POSTIZANJE CILJEVA RECIKLIRANJA SAMO ZA DRŽAVE ČLANICE KOJE POSTAVE CILJEVE ZA SMANJENJE OSTATNOG OTPADA po stanovniku za 2023. i 2028. godinu. Takav pristup potaknuo bi prevenciju nastanka otpada i odvojeno skupljanje dozvoljavajući različita polazišta za države članice, a imajući u vidu i recikliranje i količine otpada.
  6. POJASNITI DEFINICIJU 'PRIPREMA ZA PONOVU UPORABU'; izmijeniti definiciju pripreme za ponovu uporabu zbog bespotrebnog tereta kojeg snose mnogi second-hand poslovi. Definicija iz Okvirne direktive o otpadu treba biti zadržana zbog osiguravanja pravne jasnoće.
  7. DEFINIRATI 'ZAVRŠNO RECIKLIRANJE' KAO FAZU U KOJOJ SU OTPADNI MATERIJALI UČINKOVITO PRETVORENI U SEKONDARNE SIROVINE ZA PROIZVODNJU NOVIH  PROIZVODA, kako bi se prikazala stvarna stopa recikliranja i osigurala kompatibilnost statističkih podataka svih zemalja članica EU.
  8. OSIGURATI DA JE POVEĆANA ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA U FUNKCIJI SPRJEČAVANJA NASTANKA OTPADA te da su naknade za proizvođače postavljene na temelju okolišnog utjecaja određenih proizvoda, što uključuje izdržljivost, popravljivost, netoksičnost i reciklabilnost, sukladno prioritetima u hijerarhiji gospodarenja otpadom. Naknade trebaju uključivati pune troškove prikupljanja otpada, obrade i povezanih poslova.
  9. OBVEZATI ZEMLJE ČLANICE DA ODVOJENO SKUPLJAJU SAV RECIKLABILNI OTPAD I OSIGURAJU ODVAJANJE BIOOTPADA NA MJESTU NASTANKA. 
  10. UVESTI ZABRANU SPALJIVANJA NEOBRAĐENOG OTPADA kakva postoji i za odlaganje neobrađenog otpada.
<
Vezane vijesti