Bageri, podzemne garaže, "javni" interesi, kaznene istrage, investicijske klime... zvuči poznato? Ovaj put nije riječ o Hrvatskoj, već o pobuni građana Banja Luke protiv gradnje stambeno-poslovnih zgrada u parku, još jedan slučaj koji pokazuje da je otimačina prostora zajednički nazivnik cijele regije.

Napadi na javne prostore i njihova privatizacija obilježavaju posljednje godine u gotovo svim zemljama regije. Posljednjih devet dana u Banja Luci se odvija drama koja nas uvelike podsjeća na događaje u Varšavskoj ulici u Zagrebu. Iako u ovom gradu nije riječ o otimanju pješačke zone, riječ je o otimanju parka kako bi na njemu izrasla zgrada u privatnom vlasništvu.

Građevinska tvrtka "Grand Trade" banjalučkog  biznismena Mile Radišića, počela je naime prošloga vikenda na zelenoj površini ispred zgrade "Medicinska elektronika" pripremne radove za gradnju stambeno-poslovnog kompleksa. Postavljena je ograda i bageri su počeli rušiti drveće. "Za početak je predviđena izgradnja garaža, koje će biti prodane Gradu Banja Luci, a tim novcem će se dalje graditi poslovni objekti, čiji će lavovski dio kvadrata biti prodan Telekomu RS, kao njihova poslovna zgrada. Sve je precizno isplanirano na način da 'stambeno-poslovni objekat sam sebe gradi', a da 'investitori' ne ulože, maltene, ni marke", ocjenjuje Zurnal.info

Zbog zemljišta koje je do 2003. godine bilo u vlasništvu Grada, taj je biznismen bio uhićen prošle godine, međutim nakon intervencije iz vrha RS istraga je prekinuta. Kako piše Zurnal.info Radišić je bio "osumnjičen za organizaciju kriminalne skupine s ciljem da  malverzacijama dionicama 'Medicinske elektronike' dobije tu tvrtku". U istrazi se saznalo i da je Radišićeva tvrtka postala vlasnik velike parcele gradskog zemljišta od oko 30.000 kvadrata u središtu Banje Luke, koju građani nazivaju Picin park. "'Grand Trade' je za zemljište trebao platiti svega 4,4 milijuna maraka, a sudski vještak tada je procijenio da je vrijednost zemlje 12 milijuna, što znači da je grad na ovom poslu izgubio milijune maraka", pišu lokalni mediji.

Međutim, nakon prekidanja istrage Ministarstvo za prostorno uređenje Republike Srpske izdalo je građevinsku dozvolu, a gradonačelnik Banja Luke Dragoljub Davidović izjavio da je pitanje zgrada ili park stvar, ne javnog interesa, već - osobnog dojma. "Da li je bolje da je ostala zelena površina stvar je ličnog utiska i o tome odluku donosi Skupština grada, ali svakako ne može da se gradi mimo onog predviđenog Regulacionim planom", izjavio je Davidović. Dragoljub je brzo zaslužio preimenovanje u Zgradoljuba, a građani mu transparentima poručili "Ako padne drveće, padate i vi".

U posljednjih devet dana prosvjedi su okupili i više tisuća građana što je za ovu do kraja pasiviziranu regiju mnogo. Prije nekoliko dana građani su tijelima zaustavili jedan kamion i pokazali da su spremni i za direktniju akciju od šetnje s transparentima, a jučer su predali zahtjev za hitnim sastankom s gradonačelnikom i predsjednikom Skupštine grada. Aktiviranje građana krenulo je na Facebooku, a broj članova grupe pod nazivom "Spasimo Picin park" stalno se povećava i trenutno broji više od impozantnih 43 000 članova.

O pitanju parka se oglasio i Milorad Dodik. Prema njemu taj prostor nije nikada bio predviđen kao park, niti je ikada to bio park iako ima drveće i travu, te se "pravna država mora poštovati". Ostatak Dodikove izjave nas je konačno uvjerio da političari u regiji doslovno prepisuju jedni od drugih. Na zazivanje pravne države Dodik je naime, piše BUKA, dodao. "Veoma je teško naći bilo koju investiciju i investitore. Dobro je da se radi i gradi jer to obezbjeđuje dinamiku, fiskalne prihode, održivost".

Na te je izjave reagirala neformalna koalicija udruga koja je formirana nakon Facebook akcije. "Ovo je još jedan primjer ekološki neosvještenog uništavanja zelenih površina koje se, u zadnjih nekoliko godina, u Banjaluci sistematski uništavaju. Obrazloženja da to i 'nije pravi park', pa građani, valjda, ne bi trebali previše za njim ni da žale, mogu se tumačiti i kao namjerno zapuštanje zelenih površina dok se ne nađu 'bolja prostorno-uređivačka rješenja', koja  se, po pravilu, otjelovljavaju kroz parkinge i zgrade", priopćeno je iz neformalne koalicije Re:akcije - Građanske inicijative za Banjaluku koju čine Agencija za razvoj i saradnju CEREBRA, Centar za razvoj mladih i zajednice Perpetuum Mobile, Centar za životnu sredinu, Centri civilnih inicijativa, Helsinški parlament građana Banja Luka, Omladinski komunikativni centar, Transparency International BiH, Udruženje građana Agrarni informacioni centar, Udruženje građana Oštra nula i Udruženje građana Tender.

Prosvjedi se nastavljaju svakodnevno, a daljnji razvoj događaja pratite preko Facebook stranice inicijative. 


 

Miodrag Dakić, Centar za životnu sredinu: Park je samo povod

Banjalučku policiju osobito muči što prosvjedi nemaju organizatora pa su jučer pozvali na "informativni" razgovor istaknutog aktivista za zaštitu okoliša, Miodraga Dakića, s kojim smo i za H-Alter ragovarali o događanjima u Banja Luci. Dakić je predsjednik Centra za životnu sredinu, jedne od udruga članica koalicije za obranu parka. 

zakuvaj.jpg zakuvaj.jpg

S obzirom na količinu prisutne korupcije u našim zemljama, zašto je baš ovaj park izazvao građane na akciju?

Iskreno, nisam siguran zašto baš sada. Ali da nije bio park, bilo bi nešto drugo, jer ljudi u ovom gradu koji su svjesni u kakvom društvu živimo veoma dugo skupljaju u sebi tu neku izrevoltiranost apsurdima koji nam se dešavaju. Tako da je park bio samo povod. Sa druge strane, činjenica je da zelene površine ubrzano nestaju, a da građani nisu na pravi način informisani i uključeni u procese odlučivanja o njihovom najbližem okruženju.

Političari tvrde da Picin park nikad nije bio park. Što građanima Banja Luke znači taj park?

Te tvrdnje političara, posebno gradonačelnika Davidovića, pokazuju da je odnos vlasti prema građanima dostigao jedan visok nivo licemjerstva. Davidović je izjavio da je to livada kakvih ima još mnogo u gradu, a u isto vrijeme u tom parku je bilo najmanje 20 stabala različitog drveća, a između ostalih, četiri pančićeve omorike, koje su rijetka i endemska vrsta. Također, tu su bile klupe i kante za smeće, koje je grad održavao. Veliki broj građana voli taj park upravo iz razloga što je veoma prirodan, dok političari kažu da je to neuređena površina.

Situacija nas ovdje u Zagrebu podsjeća na borbu za Varšavsku ulicu, a transparenti su na prosvjedu prije dva dana govorili "Park je naš" što me je podsjetilo na slogan inicijative "Srđ je naš". Jesu li borbe za javne prostore u Hrvatskoj na neki način inspirirale ovu vašu borbu u Banja Luci?

Mogu govoriti samo u svoje ime, jer ljudi koji se okupljaju na protestima su prilično heterogena grupa. Lično, pažljivo sam pratio i dalje pratim različite inicijative kod vas i definitivno su bile veoma motivisuće, bez obzira kakav im je bio konačan ishod. Povezivanje ljudi oko zajedničkog cilja je nešto što je veoma važno, ta izgradnja zajedničke platforme za saradnju, koja se onda u budućnosti lakše može animirati, to je nešto što je veoma važno na duge staze, a čini mi se da ste imali dosta dobra iskustva na tom planu.

Jučer ste bili na "informativnom razgovoru" u policiji. Što su vas tamo ispitivali i je li bilo drugih pritisaka na aktiviste?

spas.jpg spas.jpg

Da, dobio sam poziv u 11.45 da se javim u policiju na razgovor u 13.00 časova. Interesovalo ih je ko je organizator, jer su do sada imali najviše zamjerki upravo na činjenicu da su se ljudi samoorganizovali preko društvene mreže Facebook, jer zakon ne prepoznaje mogućnost takvog okupljanja. Takođe, rekli su da će od sada početi primjenjivati odredbe zakona koje definišu novčane kazne za učesnike nenajavljenih skupova. Što se tiče drugih pritisaka, imao sam i prijetnju osobe iz firme koja izvodi radove. To smo prijavili policiji, a osoba je platila kaznu. Moram napomenuti da je policija do sada bila veoma korektna i nismo imali nikakvih problema.

Koje daljnje akcije planirate?

Obzirom da ne postoji organizator, aktivnosti se za sada odvijaju prilično spontano, osim pravnog aspekta u koji su se aktivno uključila različita udruženja. Primjer za to je jučerašnji zahtjev za sastanak sa gradonačelnikom i predsjednikom skupštine grada, koje je potpisalo 12 udruženja. Takođe, ono što je izvjesno je da će biti predana peticija sa oko 6000 potpisa skupštini grada i skupštini Republike Srpske, a formiran je i pravni tim koji analizira dokumente i priprema tužbe protiv različitih institucija i pojedinaca koje su prekršili zakone u procedurama prodaje zemljišta i izdavanja dozvole za građenje objekta na mjestu parka.


hbs_mala.jpg
Ključne riječi: Banja Luka, park, javni prostor
<
Vezane vijesti