Day Zero - Dan nula je naziv za dan kada će slavine u južnoafričkom Cape Townu potpuno presušiti. Ako razina vode u rezervoarima padne na 13,5 posto, četiri milijuna službenih stanovnika metropolitanskog područja grada ostat će u potpunosti bez vode u svojim domovima. Sve ono što inače obavljamo bez razmišljanja - tuširanje, kuhanje kave, pranje suđa, ispiranje WC-a - za broj ljudi usporediv s cijelom Hrvatskom postat će nedostupno ili zadatak koji će zahtijevati promišljanje i pripreme. I neki su se drugi gradovi već susretali sa sličnom krizom, primjerice brazilski Sao Paulo,a utjecaji klimatskih promjena udruženi s politikom nezainteresiranom da gradi dugoročnu otpornost zajednica sigurno će još mnoge gradove zateći nespremne
Dan nula je prvotno određen za Dan planeta Zemlje, 22. travnja, da bi nakon primjena više raznih hitnih mjera nekoliko puta bio odgađan i ovoga tjedna je pomaknut još jednom na 9. srpnja.
Slavine bi mogle ostati suhe i nekoliko mjeseci, dok ne padne dovoljno kiše, a prema predviđanjima trebat će i dvije godine da se razina vode u rezervoarima potpuno oporavi. "Izazovi s kojima ćemo se suočiti mogu se usporediti s onima u kojima se našao New York 9/11", očekuje premijerka provincije Western Cape Helen Zille.
Ako nastupi Dan nula stanovnici će po vodu morati ići na jedno od 200 mjesta u gradu gdje će se strogo ograničeno dijeliti voda. Jedno mjesto pokrivat će oko 20 tisuća građana, a svaki će moći dobiti 25 litara dnevno, piše Vox. Bolnice i škole bit će izuzete od ovih ograničenja, no većina će se građana morati snalaziti kako znaju i umiju. Stajat će u dugačkim redovima, dok će red održavati naoružani čuvari.Demokratski savez je često optuživan da služi ciljevima bijele populacije, pa čak i da održava "ekonomski apartheid"
Tu su naravno oni bogati u povlaštenom položaju. Dio imućnih građana već je sagradio spremnike za vodu u dvorištima, a vodu će moći i kupiti. Tvrtke koje nude da će vam dovesti cijelu cisternu vode iz drugih dijelova zemlje se naveliko oglašavaju, piše Time.
Južna Afrika jedna je od najraslojenijih država svijeta s obzirom na visinu dohotka, a Cape Town je grad s najvišom razinom ubojstava i pljački u državi već danas. Ovom krizom grad ulazi u realnost Mad Maxa, oslikava Time.
Područje oko Cape Towna ima klimu sličnu mediteranskoj. Grad se vodom napaja iz šest akumulacija smještenih u planinskom području oko grada. Akumulacije se pune kišnicom, najviše tijekom zimskih mjeseci Unatoč pozivu na smanjenje individualne potrošnje i uvođenju kazni za one koji prekrše limite, potrošnja vode u gradu nije se značajno smanjila. Podaci iz siječnja su govorili da čak 60 posto stanovnika i dalje troši više od limitaod svibnja do kolovoza. Razina vode u akumulacijama obično pada tijekom toplijih, sušnih mjeseci od prosinca do veljače, a tada raste i potrošnja voda u urbanim područjima i za poljoprivredu.
Iako su ovoj krizi doprinijeli razni uvjeti, primjerice drastičan rast broja stanovnika, glavni je krivac za sam pad razine vode u akumulacijama katastrofalna suša koja pogađa ovu regiju od 2015. godine. Vlada Južnoafričke Republike proglasila je prošloga tjedna stanje elementarne nepogode za cijelu državu.
"Posljedice klimatskih promjena trebale su nas pogoditi 2025., a došle su deset godina ranije. Ovo je vrlo stvarno i vrlo izazovno. Moramo svi zajedno povući, stručnjaci ne mogu ništa više predvidjeti i moramo osigurati kontrolu barem onoga što možemo kontrolirati, a to je naše vlastito ponašanje", kaže Zille, a prenosi britanski Express.
Vodič za život s 50 litara vode
Vlasti već duže vrijeme apeliraju na građane da smanje potrošnju, pa je od 1. veljače stanovnicima i turistima izdana naredba da ne troše više od 50 litara vode dnevno. Za usporedbu, u europskim se državama pa i Hrvatskoj, potrošnja vode kreće oko 150 litara dnevno po stanovniku.Ako nastupi Dan nula stanovnici će po vodu morati ići na jedno od 200 mjesta u gradu gdje će se strogo ograničeno dijeliti voda. Jedno mjesto pokrivat će oko 20 tisuća građana, a svaki će moći dobiti 25 litara dnevno
Gradske su vlasti nakon prethodne veće suše 2003-2004 uvele niz mjera koje su se pokazale vrlo uspješnima u smanjenju potrošnje vode, popravili su primjerice cijevi koje su propuštale. Paradoksalno, upravo je to dovelo do odgađanja potrage za novim izvorima vode, iako su još 2007. državne institucije upozorile da grad mora razmotriti druge izvore vode osim kišnice, podzemne vode, desalinizaciju i drugo, upravo radi mogućih utjecaja klimatskih promjena, piše New York Times.
Kritičari tvrde da je vlast u Cape Townu prekasno priznala krizu i počela s provođenjem mjera koje ublažuju ovu situaciju, sušu kakvu nisu očekivali. Grad i regiju Western Cape vodi koalicija Demokratskog saveza, koja je opozicija Afričkom nacionalnom kongresu koji je na vlasti na državnoj razini. Demokratski savez je često optuživan da služi ciljevima bijele populacije, pa čak i da održava "ekonomski apartheid".Iako su ovoj krizi doprinijeli razni uvjeti, primjerice drastičan rast broja stanovnika, glavni je krivac za sam pad razine vode u akumulacijama katastrofalna suša koja pogađa ovu regiju od 2015. godine
No, nadležnosti u vezi opskrbe vode podijeljene su zapravo između nacionalnih i regionalnih vlasti, a ni nacionalnim se vlastima nije žurilo djelovati jer je na vlasti stranka koja im je politički protivnik, prenose mediji. The Atlantic piše kako primjerice nacionalna vlada nije prve dvije godine suše ograničila potrošnju vode u poljoprivredi što je intenziviralo problem, jer poljoprivreda troši trećinu vode iz rezervoara.
Već sad redukcije izazivaju gubitke u ekonomiji, upravo u poljoprivredi, ali i turizmu. Redukcije poljoprivrednicima znači da će se regija suočiti s velikim porastom cijena hrane u nadolazećim mjesecima, tako da će osim nedostupne vode siromašniji stanovnici imati još teži pristup i hrani.
Gradu prijeti i zdravstvena kriza. Kada se WC-i više neće moći ispirati vodom, prijeti širenje niza bolesti poput dizenterije. Ako ljudi neće moći prati ruke, također prijeti širenje zaraznih bolesti. Bez dovoljno vode za piće građani će biti izloženi riziku od dehidracije i toplinskih udara.
Unatoč pozivu na smanjenje individualne potrošnje i uvođenju kazni za one koji prekrše limite, potrošnja vode u gradu nije se značajno smanjila. Podaci iz siječnja su govorili da čak 60 posto stanovnika i dalje troši više od limita, koji je tada još stajao na viših 87 litara dnevno.Južna Afrika jedna je od najraslojenijih država svijeta s obzirom na visinu dohotka, a Cape Town je grad s najvišom razinom ubojstava i pljački u državi već danas. Ovom krizom grad ulazi u realnost Mad Maxa
"Prilično je nevjerojatno da većina ljudi ne mari i šalju nas sve zajedno prema Danu nula", komentirala je u siječnju gradonačelnica Patricia de Lille. No, prilično je nevjerojatno i da gradovi još uvijek ne provode strategije za dugoročnu otpornost na klimatske promjene. Što se tiče solidarnosti građana, solidarnost i život u zajednici je jedna od stvari koje teoretičari poput Richarda Heinberga već ranije isticali kao ključ za prilagodbu na klimatske promjene, no solidarnost u društvu koje u potpunosti društveno raslojeno teško je očekivati.
Ipak, za stanovnike Cape Towna nada u izbjegavanje Dana nula ipak još postoji, pokazuje i ovotjedno novo pomicanje datuma za srpanj. Ako u lipnju padnu značajnije količine kiše Dan nula bi ovoga puta mogao biti izbjegnut.
Ukoliko ipak dođe do situacije u kojoj bogati piju vodu iz vlastitih spremnika, a ostali građani Cape Towna moraju stajati u dugačkim radovima za resurs bez kojega je život nemoguć, teško je vjerovati da ova situacija može proći bez nasilja. I neki su se drugi gradovi već susretali sa sličnom krizom, primjerice brazilski Sao Paulo,a utjecaji klimatskih promjena udruženi s politikom nezainteresiranom da gradi dugoročnu otpornost zajednica sigurno će još mnoge gradove zateći nespremne.
Za ostatak svijeta ovaj primjer može poslužiti za osvještavanje, trenutak da se javnost ozbiljno zapita kako se upravlja vodom i drugim javnim dobrima i u vlastitom dvorištu.
