Malotko bi se kladio baš na obrazovanje kao temu koja će biti povod prvog masovnijeg izlaska građana Hrvatske na ulice nakon dugo vremena. No, upravo smo tome svjedočili večeras, na Međunarodni dan roditelja, kada se na Trgu bana Jelačića u Zagrebu okupilo 40ak tisuća građana i građanka kako bi se usprotivili miješanju aktualne političke garniture na vlasti u proces kurikularne reforme, ali i izrazili nezadovoljstvo svim dosadašnjim diletantizmom koji je pokazala ova Vlada, kao i klerikalizacijom ili ukidanjem demokracije. Tim zagrebačkim brojkama treba pribrojati i još više tisuća ljudi koji su se u organizaciji inicijative Hrvatska može bolje okupili u Osijeku, Slavonskom Brodu, Virovitici, Križevcima, Varaždinu, Poreču, Puli, Rijeci, Zadru, Splitu, Korčuli, Dubrovniku, ali i pred ambasadama RH u Londonu, Parizu, Berlinu, Budimpešti, Bruxellesu i Šangaju.
Inicijativa koja okuplja učitelje i učiteljice, gotovo 200 udruga, sindikate SSSH, Maticu Hrvatskih sindikata, Sindikat hrvatskih učitelja, Sindikat Preporod i druge, te razne pojedince na ulice i trgove je privukla pripadnike gotovo svih društvenih skupina, no uočljiv je bio velik broj roditelja s djecom koji žele drugačije obrazovanje upravo za njih.
I. Kekin: Želimo obrazovanu, promišljajuću i slobodnomisleću djecu.
Kao predstavnik upravo roditelja s bine na Trgu bana Jelačića okupljenima se obratila Ivana Kekin. "Želimo obrazovanu, promišljajuću i slobodnomisleću djecu. Od njih ćemo svi profitirati. Što reče jedan kul tip John Green, 'vjerujem u javno, dostupno i kvalitetno školstvo jer naprosto ne želim biti okružen hrpom glupih građevina. Nećemo se dati. Vrijeme je konačno da nam djeca uče kako da misle, a ne što da misle'", poručila je.
Sličnog je mišljenja i predsjednik Nacionalnog vijeća učenika Karlo Horvat koji je naglasio kako "učenici ove zemlje ne žele više biti taoci neodgovornosti političkih elita". "Mi ne želimo biflati i bubati nego želimo misliti i kreirati, mi ne želimo tupo ponavljati nego raspravljati", rekao je.
U programu koji su vodili glumci Lukrecija Tudor i Adrian Pezdirc okupljenima su se obratili i predstavnici sindikata, učitelja i učiteljica, profesora i profesorica, te inicijative organizatora, a u pauzama između govora pjevali su Zbor mješovitih zborova Obraz i Hladno pivo.
Ida Lohar, učiteljica koja je sudjelovala u Cjelovitoj kurikularnoj reformi, podsjetila je kako je u procesu sudjelovalo četiristotinjak učitelja i stručnjaka iz cijele Hrvatske, a još se njih 60 tisuća odazvalo stručnoj raspravi, te je pozvala sve građane se uključe u javnu raspravu o dokumentima koje su proizvele stručne rasprave. "Ne trebaju nam slatke riječi političara, trebaju nam njihova djela za koja ih i plaćamo – a to su obvezujuće odluke o financiranju, i autonomiji svih radnih skupina! Treba nam njihova politička hrabrost u obrani svih radnih skupina od mračnih udaraca ispod pojasa", izjavila je.
D. Šeperić: Tražimo od Sabora da donese rezoluciju o obrazovanju kao nacionalnom strateškom interesu koja će obvezati ovu, ali i sve sljedeće Vlade.
Popularni profesor matematike Toni Milun zaradio je pljesak isticanjem kako je djecu potrebno obrazovati za budućnost. "Naš obrazovni sustav treba poslati poruku kako tijekom obrazovanja trebam naučiti kako učiti, jer me učenje ionako čeka cijeli život. To je poruka koju šalje ova kurikularna reforma. Često kažemo kako se trebamo ugledati na finsko školstvo. Tamo učenici u školi uče da će tijekom radnog vijeka promijeniti barem tri različita zanimanja", rekao je Milun, koji je posebno naglasio kako ne smijemo propustiti jesen, "trebamo dati sve od sebe da eksperimentalni dio reforme krene u jesen".
"Zahtijevamo od Sabora da jednoglasno donese zaključak o podršci ovoj reformi, ovom ekspertnom timu i ovom modelu. Obranite ovu reformu, obranite naše pravo na obrazovanje 21. stoljeća. Odbacite zaključke Odbora za obrazovanje, priliku imate već u petak", zaključili su pak Nikola Baketa i Eli Pijaca Plavšić u ime inicijative Hrvatska može bolje, inicijative koja je unatoč svim zamjerkama spomenutoj reformi, poput one o promicanju kapitalističkih društvenih odnosa, uspjela probuditi uspavani građanski duh otpora u Hrvatskoj, barem na jedan dan.
