"Donošenjem Pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju biciklističke infrastrukture na cestama, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture želi standardizirati izgled i dimenzije biciklističkih staza, jer praksa u Hrvatskoj često ukazuje na velike neujednačenosti“, objašnjavaju iz Ministarstva ciljeve donošenja Pravilnika koji se upravo nalazi na javnom savjetovanju.
Institucije na nacionalnoj razini su se po prvi put upustile u definiranje standarda za ovaj sektor prometa, međutim, nacrt Pravilnika morao bi doživjeti značajne promjene kako bi pridonio povećanju broja biciklista na ulicama, što je navedeno kao jedan od ciljeva i u Strategiji prometnog razvoja prometa RH 2014.-2020. Naime, iako nudi sitna poboljšanja, sadašnji nacrt Pravilnika ne zadire u srž samog problema, a to Primjeri iz drugih zemalja o kojima često pišemo, od Danske i Nizozemske, pa do španjolske Seville, pokazuju kako se infrastruktura za bicikliste planira i gradi prema željenom udjelu biciklista, a ne prema postojećem udjelu biciklističkog prometa je dosadašnja orijentacija planiranja prometa u odnosu na potrebe automobila, a ne na potrebe ljudi.
Primjeri iz drugih zemalja o kojima često pišemo, od Danske i Nizozemske, pa do španjolske Seville, pokazuju kako se infrastruktura za bicikliste planira i gradi prema željenom udjelu biciklista, a ne prema postojećem udjelu biciklističkog prometa. Međutim, hrvatski Nacrt Pravilnika kao kriterij za odabir primjerene biciklističke infrastrukture uzima postojeći vršni promet. U članku 7. koji je ilustriran grafom, navodi se kako se izbor vrste biciklističke površine - na kolniku pomiješani s motornim vozilima, zasebna traka na kolniku, ili staza na pločniku, odvojena od pješaka ili zajedno s njima – vrši na osnovu brzine kretanja motornih vozila i vršnog prometa biciklista.
"Ovaj graf je primjer lošeg prepisivanja sličnog slovenskog pravilnika. Prema njemu, ako nema 400 biciklista na sat na cesti brzine do 50 kilometara na sat, onda se tu neće graditi biciklistička staza. U slovenskom originalu se to nije odnosilo na 400 biciklista na sat već 400 vozila na sat. 400 biciklista na sat kod nas sada prolazi nekom cestom samo kada je biciklijada. Dokumenti s ovakvim očiglednim pogreškama ne bi se smjeli puštati na javnu raspravu“, uočava Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista.
Pravilnik je, kako saznajemo iz Ministarstva prometa, izrađen uz konzultacije sa stručnom skupinom koja je imenovana još krajem 2012. godine, a činili su je predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autoVladimir Halgota: "400 biciklista na sat kod nas sada prolazi nekom cestom samo kada je biciklijada. Dokumenti s ovakvim nelogičnostima ne bi se smjeli puštati na javnu raspravucesta te udruge Moj bicikl. Riječ je dakle o institucijama koje su i dosada planirale promet u Hrvatskoj, ovakav kakav je.
"Bandićevske“ standarde biciklističkih staza kakve imamo po Zagrebu, mogli bismo i dalje viđati. Kako je predviđeno, ako je pločnik uži od 2,5 metra na njemu ne može biti biciklističke staze, ali u drugim situacijama je moguće opet prozvati žutu crtu stazom. Minimalna širina biciklističke staze je postavljena pak na 1,5 metra.
Neke nelogičnosti ipak se uklanjaju. Iz nacrta proizlazi da u zagrebačkoj Martićevoj, primjerice, biciklistička staza ne bi bila moguća ni u jednom smjeru jer se predviđa nužno ostavljanje minimalnog razmaka od uzdužnih parkirališta. Slikovito, ne bi vam više prijetila opasnost da se zabijete biciklom u naglo otvorena vrata od automobila.
"Apsolutno pozdravljamo da se napokon, nakon naših apela i desetljeća zanemarivanja te tematike, počinje na nacionalnoj razini tretirati bicikl kao vozilo i pozdravljamo neke inovacije za hrvatske uvjete. Osim situacije s bočnim parkiranjem, napokon se propisuju načini da projektant provede stazu od tamo gdje ona završava na kolnik. Predviđena je prijelazna traka od 20 metara. To je dužina otprilike pet parkirnih mjesta pa ćemo vidjeti hoće li gradovi u praksi doista ovo provoditi“, pojašnjava Halgota.
"Bandićevske“ standarde biciklističkih staza kakve imamo po Zagrebu mogli bismo i dalje viđati. (Foto: Sindikat biciklista)Također, uvodi se i 30 cm zaštitne zone od bočnih prepreka kao što su stupovi, ali cijeli pravilnik gotovo da i ne spominje pješake, ne bavi se pitanjem smanjenja sukoba između biciklista i pješaka koji se zapravo potencira stavljanjem biciklističkih staza na pločnike.
"Ako imamo zaštitnu zonu do nepomičnih stupova, trebali bismo imati i zaštitnu zonu do pomičnih pješaka. Minimalna širina nogostupa mora biti 1,6 metara, a minimalna širina biciklističke staze prema Pravilniku je jedan metar. Kako se staze mogu ucrtavati na pločnicima širima od 2,5 metra, jasno je da ovdje nema mjesta za razmak, iako se isti uvodi između stupova i biciklista“, ističe Halgota.
I u budućnosti teško da ćemo biti Danska jer pravilnik kao mjeru uzima standardne bicikle dok s druge strane kada se grade primjerice za autoVisoki poprečni rinzoli se ne spominju. Nema ni drugih detalja kojih ima u slovenskom pravilniku, kao što su definiranje poklopaca kanalizacije i sličnih preprekamobilski promet mjere se uzimaju po mjeri najširih vozila kao što su vatrogasna. Ukratko, iako je primjerice Grad Zagreb već sudjelovao u europskim projektima kojima se potiče, i financira, smanjivanje emisija stakleničkih plinova u teretnom prometu u gradovima, ovim se Pravilnikom teretne bicikle ne uzima u obzir.
"Imamo ozbiljan prigovor u vezi toga jer i sam Zakon o sigurnosti cestovnog prometa dozvoljava prikolicu od 80 centimetara široku, a za bicikle i motocikle je dozvoljeno i imati teret od 50 cm širine sa svake strane. Međutim, prema Pravilniku kao mjeru uzima širinu volana od 60 centimetara, iako Zakon dozvoljava biciklistu da bude širi od toga“, kaže Halgota.
Jedna od stvari koje najviše muče bicikliste, visoki poprečni rinzoli, se ne spominju. Nema ni drugih detalja kojih ima u slovenskom pravilniku, kao što su definiranje poklopaca kanalizacije i sličnih prepreka. Predviđa se minimalni broj parkirnih mjesta uz javne ustanove, ali nema ni riječi o tipu parkirališta. Odredba u ovom obliku može značiti i ohrabrivanje postavljanja spirala, nefunkcionalnih i nesigurnih stalaka na koje gradovi troše novac dok se biciklisti i dalje vežu za ograde i prometne znakove. Nedostaju i prijelazne odredbe pa nije jasno što se događa s postojećim stanjem, kako će ovaj Pravilnik utjecati na, primjerice, postojeći zagrebački biciklistički kaos.
Iz Ministarstva prometa napominju da nije riječ o konačnoj verziji te pozivaju sve zainteresirane da do 24. prosinca pošalju svoje komentare i prijedloge na postojeći nacrt pravilnika, a upute kako sudjelovati potražite ovdje.
Članak je objavljen u sklopu projekta "Socijalna pravda" koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
