U dopisu koji je uručen gradskim uredima za prostorno uređenje, za poljoprivredu i šumarstvo, za startegijsko planiranje i razvoj grada, Vijeću gradske četvrti Novi Zagreb - Istok, Službi za mjesnu samoupravu te Uredu gradonačelnika predložena je i konkretna lokacija za taj vrt na prostoru južno od Islandske ulice, na lokaciji neposredno uz Dom umirovljenika sv. Ana.
"Radi se o katastarskim česticama 1144, 1143 i 1150 (k.o. Jakuševec) koje su u gradskom vlasništvu, zapuštene i trenutno bez ikakve namjene", ističu PARKticipacija, Ured za permakulturu, Goethe Guerilla Zagreb, Prostor za vrt, 1POSTOZAGRAD, Udruga za promicanje inkluzije - podružnica Zagreb, Zelena akcija i Ludruga.
U gradskim prostornim planovima predmetni je prostor, zvan Lakun, predviđen za budući veliki javni park tj. jedan je od šest (budućih) parkova novozagrebačke Plave potkove.
"Dok se to ne ostvari, predlažemo da konkretna čestica bude ustupljena na privremeno korištenje kao lokacija prvoga zagrebačkog društvenog vrta i na taj način prostor bude održavan na korist građana", stoji u dopisu.
Društveni ili zajednički gradski vrt koncept je koji odavno postoji u mnogim europskim i svjetskim gradovima kao dio dobro prihvaćene urbane kulture, a od ove godine takvi vrtovi postoje i u Hrvatskoj: u Ivanić-Gradu, Virovitici i Varaždinu.
Društveni ili zajednički gradski vrt koncept je koji odavno postoji u mnogim europskim i svjetskim gradovima kao dio dobro prihvaćene urbane kulture, a od ove godine takvi vrtovi postoje i u Hrvatskoj: u Ivanić-Gradu, Virovitici i Varaždinu.
Zajednički vrt postor je koji osiguravaju gradske uprave za sve one građane koji žele saditi, a dostupni su svima pod jasno definiranim i jednostavnim pravilima. Vrtom se upravlja kao cjelinom, a odgovornost za uređenje pojednih parcela/gredica preuzimaju građani.
Društvena korist takvih vrtova je nepobitna i višestruka: osim doprinosa održivom razvoju, zelenim sustavima i ublažavanju lokalnog utjecaja na klimatske promjene smanjenjem emisija plinova, zajednički vrtovi doprinose i kroz kontakt s prirodom, proizvodnju zdrave hrane, promociju tradicionalnog načina uzgoja, okupljanje, druženje, edukaciju, terapeutsku dimenziju, pa i demonstraciju socijalne osjetljivosti jer uzgojeni plodovi uvelike mogu pomoći kućnim proračunima.
"Tražimo od tijela gradske uprave da, eventualno u suradnji s građanskom inicijativom, odredi i dodijeli prostor za društveni vrt tj. razmotri lokaciju koju smo predložili, da taj prostor uredi tako što bi on bio preoran, imao dostupnu vodu za zalijevanje (trošak potrošene vode zajednički snose građani korisnici vrtova) i bio ograđen. Takva investicija ne predstavlja veliki izdatak za gradski proračun, a riječ je o ulaganju u korist zajednice. Samo upravljanje vrtom preuzeli bi građani koji ga obrađuju i to međusobnim dogovorom i uz obavezu da pod jednakim uvjetima i procedurama parcele unutar vrta budu dostupne svima koji ih žele obrađivati", istaknuli su potpisnici ovog zahtjeva.
Udruge i inicijative ističu i da je formiranje zajedničkog ili društvenog gradskog vrta u osnovi izrazito jednostavno i da postoji građanska inicijativa koja je spremna besplatno sudjelovati u upravljanju tim vrtom ili vrtovima.
