Na sanaciju šteta nastalih kao posljedica rada hidroelektrana Lešće dosad je utrošeno oko milijun kuna. I to je tek početak, vidljivo je iz odgovora HEP-a koji je preko Zakona o pravu na pristup informacijama dobila Zelena akcija, a u kojem HEP prvi put govori o konkretnim brojkama.
Podsjetimo, HE Lešće je zauvijek potopila trinaest kilometara predivnog kanjona rijeke Dobre, a završena je ne tako davne 2010. godine. Riječ je o projektu koji je svojedobno prodavan kao razvojno rješenje za Karlovačku županiju, međutim, od samog početka rada hidroelektrana je počela izazivati upravo one probleme na koje su brojne udruge za zaštitu okoliša prije gradnje upozoravale.
Kako navodi HEP u odgovoru Zelenoj akciji, "izmijenjene prilike vodnog režima nizvodno od hidroelektrane Lešće pridonijele su intenzivnijoj eroziji obala." Problemi su, međutim, brojniji.
Iako gradnja HE Lešće nije zaustavljena, udruge za zaštitu okoliša uspjele su kroz kampanju za spas rijeke Dobre utjecati da se zakoni promjene i da se i hidroelektrane na Ombli i u Kosinju ne izgrade na temelju starih studija utjecaja na okoliš."Voda nailazi u valovima zbog čega je kupanje opasno, a riblji fond se smanjuje, uništavaju se lokalne ceste, nemoguće je baviti se poljoprivredom na zemljištima uz rijeku, mikroklima se promijenila, a štete koje se odnose na gubitak bioraznolikosti nemoguće je procijeniti", kaže Denis Frančišković iz karlovačke udruge Eko Pan.
Karlovačka županija je zbog problema koje je izazvao ovaj veliki energetski projekt još 2012. godine osnovala Tim za otklanjanje posljedica rada hidroelektrane Lešće. U Tim je bio uključen i HEP. Od tada su "nasipani su niži dijelovi lokalnih cesta koji su bili u poplavnoj zoni pri protoku od 120,0 m3/s, izvršeno je avionsko snimanje cijelog korita kod malih voda i kod protoka od 120 m3/s, postavljene su natpisne ploče s upozorenjem na povećani protok Dobre nizvodno od hidroelektrane", navode iz HEP-a. Izrađen je, također, i potpisan Projektni zadatak za izradu tehničke dokumentacije "Utjecaj rada hidroelektrane Lešće na nizvodni tok Dobre od profila HE Lešće do ušća Dobre u Kupu, s prijedlozima za smanjenje mogućih šteta i uklanjanje posljedica", a IGH je 2012. izradio i navedenu tehničku dokumentaciju. Početkom ove godine sklopljen je sporazum o međusobnoj suradnji između HEP Proizvodnje d.o.o. i Hrvatskih voda u rješavanju problema utjecaja Lešća u razdoblju od 2105. do 2018. godine.
U navedeno je utrošeno procijenjenih milijun kuna, a "dugoročno, uz pomoć hidrauličkog modela i izrađene tehničke dokumentacije, te praćenja stanja na terenu bit će moguće izraditi dugoročne godišnje programe sanacije i zaštite kojima ce se sanirati i/ili spriječiti daljnji problemi." Koliko će to koštati, ne zna se, ali je iz HEP-ovog odgovora jasno kako problem HE Lešće zahtijeva daljnja ulaganja.
"Podaci koje nam je HEP napokon dao pokazuju kako se trošak rada same hidroelektrane povećava. Procjene troškova koje je HEP davao uoči gradnje nisu bile točne. Iz ovog primjera možemo naučiti što bi se dogodilo i s drugim sličnim projektima, kao što su HE Ombla i HE Kosinj. U slučaju HE Ombla, čiju smo gradnju uspjeli zaustaviti, troškovi bi bili još veći jer je riječ o složenijem projektu", naglasila je Jagoda Munić iz Zelene akcije.
Projekt izgradnje HE Lešće svojedobno je prodavan kao razvojno rješenje za Karlovačku županiju, ali od samog početka rada hidroelektrana je počela izazivati upravo one probleme na koje su brojne udruge za zaštitu okoliša prije gradnje upozoravale.Već su pri gradnji hidroelektrane na Dobri troškovi gradnje prekoračeni za 40 milijuna eura, a za proizvodnju struje manje od jedan posto hrvatske potrošnje. Ni od dobrobiti koje su obećavane lokalnom stanovništvu nije bilo ništa. Na rijeci na kojoj je nekad bio razvijen rafting turizam, HEP je obećavao jezero na kojem će se razvijati turizam, međutim, tamo danas nikakvog turizma nema. Sam objekt je automatiziran i nije pridonio zapošljavanju u lokalnoj zajednici.
Tadašnji loši zakoni omogućili su da se hidroelektrana izgradi na temelju Studije utjecaja na okoliš izrađene davne 1986. godine. Od nadležnih institucija danas nitko ne zna gdje se taj dokument nalazi. Međutim, iako gradnja HE Lešće nije zaustavljena, udruge za zaštitu okoliša uspjele su kroz kampanju za spas rijeke Dobre utjecati da se zakoni promjene i da se i hidroelektrane na Ombli i u Kosinju ne izgrade na temelju starih studija utjecaja na okoliš.
U Hrvatskoj se rasprave o razvoju redovito vrte oko megalomanskih obećanja i inzistiranju na investicijama u skupe predimenzionirane projekte. Većina projekata o kojima se govori se nikada ne realiziraju i uglavnom služe za izborne utrke ili za izvlačenje novca kroz razne pripremne studije pa nikada ne dođu u fazu gdje se obećanja mogu usporediti s kasnijim učincima projekta. Zato je bitno pratiti upravo posljedice hidroelektrane Lešće jer se na njemu jasno vidi razlika između obećanja o projektu i realnosti.
"Nadamo se da će se HEP konačno okrenuti drugačijim projektima, da će ulagati u modernizaciju postojećih energetskih objekata kako bi se povećala njihova efikasnost i proizvodnja, te da će napokon krenuti u stratešku procjenu i iskorištavanje potencijala obnovljivih izvora energije, pogotovo energije sunca čiji je potencijal posebno u Dalmaciji ogroman", zaključila je Munić.
Karlovačka županija i dalje podržava hidroelektrane
Nakon ovog skupog projekta, vlasti Karlovačke županije nisu postale ništa opreznije kada je riječ o energetskim projektima već upravo suprotno. Upravo u Karlovačkoj županiji upisano je u prostorne planove više od polovice malih hidroelektrana koje se planiraju u Hrvatskoj. Najviše ih je na Korani, ali su nove male hidroelektrane planirane i na rijeci Dobri, te na Mrežnici čije proglašenje regionalnim parkom već godinama čeka u ladicama državnih institucija. Za vlast rijeke tako i dalje ostaju potrošna roba.
